SVAKI DAN PROLAZITE PORED HRAMA SVETOG SAVE, A OVAJ DETALJ NISTE PRIMETILI: Da li znate koliko krsteva je na njemu i koje je značenje kugle na kojoj stoje
Pročitajte koju simboliku krstovi na Hramu Svetog Save nose i zbog čega je ona važna.
Krst kao simbol stradanja, ali i Hristove pobede nad smrću, neizostavan je element pravoslavne ikonografije, kao i unutrašnjeg i spoljašnjeg uređenja svakog pravoslavnog hrama. Krstovi na kupolama Hrama Svetog Save, na Vračaru, svedočanstvo su viševekovnog opredeljenja svetosavskog naroda – opredeljenja za Carstvo nebesko, koje se kroz podvig i stradanje zadobija.
Koliko krstova se nalazi na Hramu Svetog Save?
Shutterstock/lightman_pic
Hram Svetog Save
Specifična arhitektonska rešenja zahtevala su i naročite elemente spoljašnjeg uređenja hrama.
Tako je sistem od nekoliko kupola sa dominantnom centralnom kupolom, karakterističan za srpski moravski stil, zahtevao da one budu ukrašene krstovima. Kada se tome doda i veliki broj svodova, jasno je zašto na Hramu Svetog Save postoji osamnaest krstova.
Najveći krst je, prirodno, krst na centralnoj kupoli Hrama, a prema tom uzoru su izrađeni i ostali krstovi. Veliki krst urađen je u fabrici „Prva iskra” u aprilu 1989. godine, a preostalih sedamnaest krstova u preduzeću „Tehnokoping”.
Krst na centralnoj kupoli je pozlaćen, ukupne visine oko 12 metara. Na četiri zvonika nalaze se krstovi od po 4 metra visine. Osam krstova, visine po 3,5 metra, nalaze se na kupolama portala, a pet krstova visine po 1,2 metra na apsidi oltara.
Izgled krstova na Hramu Svetog Save
Shutterstock/Mirko Kuzmanovic
Krst na centralnoj kupoli je pozlaćen, ukupne visine oko 12 metara
Krstovi su urađeni po istom uzoru. Tri kraja krsta završavaju se sa tri polirane kugle, koje simbolično upućuju na Trijedinog Boga: Oca, Sina i Svetoga Duha.
Središtem krsta proteže se polirani unutarnji krst. U uglovima, između krakova krsta, postavljena su ocila.
Ova dogradnja krsta dobro poznatim simbolima, karakterističnim za srpsku srednjovekovnu heraldiku, imala je zadatak da bliže odredi tip “srpskog pravoslavnog krsta”, a ovom je ugradnjom postignuto višeslojno značenje.
Ocila su uvek simbol ognja, svetla, životvorne Božanske energije, ali tu su simbolično i četiri Jevanđelja, četiri svetla koja obasjavaju svet.
U malom hramu Svetog Save na Vračaru, u prisustvu episkopa i sveštenstva, osvećeni su antiminsi za beogradske crkve, dok je poglavar Srpske pravoslavne crkve podsetio vernike na snagu vere i put ka Bogu.
Tokom arhijerejske liturgije u hramu Svetog Save na Vračaru, poglavar Srpske pravoslavne crkve rukopoložio je đakona Sinišu Glišića u čin prezvitera i pozvao verni narod da kroz ljubav i veru svedoči Hristovo prisustvo, naglašavajući da je mir – ime Hristovo.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve služio je Akatist Presvetoj Bogorodici, uzneo molitve za spokoj duša nastradalih i za isceljenje povređenih u nesreći koja je potresla ceo region.
U manastiru Svetog arhiđakona Stefana u Slancima, poglavar Srpske pravoslavne crkve blagoslovio je tri nova monaha, podsećajući ih na važnost poslušanja, smirenja i života u skladu sa božanskim načelima.
Podnaslov: U celosti prenosimo rukom pisano svedočanstvo Borjanke Vraneš, rođene Savić, o Božijem daru koji je dva veka pratio njenu porodicu – od Stare Hercegovine i Istočne Bosne, kroz gubitke i stradanja, sve do Tumana, gde i danas donosi veru i utehu.
Verni narod se sabrao u Hramu Svete prepodobne Paraskeve, dok je mitropolit mileševski Atanasije pozivao vernike da u kriznim vremenima jačaju u veri i predaju Gospodu svoje misli i dela.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Na praznik Prenosa moštiju Svetog prvomučenika Stefana, poglavar Srpske pravoslavne crkve pred vernicima u Slancima pozvao na smirenje, jedinstvo i ljubav prema bližnjima i neprijateljima.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Uglovi fasade su dilatirani po visini, tako da se segmenti određene visine oslanjaju na specijalno konstruisane „papuče” od nerđajućeg čelika koje su ankerisane u betonski zid.
Uz svetu relikviju — levu ruku Svetog Save i blagoslov patrijarha Porfirija, Spasovdanska litija obasjala je srce Beograda. Na čelu povorke je i heroj sa Dunava – alas koji je spasao 33 života, a sada nosi Časni krst kroz molitveni hod prestoničkim ulicama.
Sednica kojom je predsedavao patrijarh Porfirije bila je povod za parastos ktitorima, ali i snažno podsećanje na neugaslu želju srpskog naroda da na mestu stradanja nikne duhovni svetionik celog naroda.
Veći deo bratstva manastira na Sinaju samoinicijativno je izabrao novu upravu i zatražio priznanje Jerusalimske patrijaršije, dok arhiepiskop Damjan, uz podršku grčke države, pokreće žalbu Vaseljenskoj patrijaršiji.
Predsednik MZ i istoimenog sela Gornje Luge u Andrijevici Božo Ćulafić.odlučio da s meštanima sela sagradi crkvu i da na taj način zaustavi nedaće koje godinama zavijaju u crno Gornje Luge.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
Poziv na zajedničku molitvu muslimana u centru grada izazvao je burne reakcije i zabrinutost vlasti zbog mogućeg narušavanja verskog mira u jednom od najosetljivijih područja Hercegovine.