U manastiru Svetog arhiđakona Stefana u Slancima, poglavar Srpske pravoslavne crkve blagoslovio je tri nova monaha, podsećajući ih na važnost poslušanja, smirenja i života u skladu sa božanskim načelima.
Uveče, pred sam početak Krstopoklone nedelje, u manastiru Svetog arhiđakona Stefana u Slancima, dogodio se trenutak koji je duboko odjeknuo u srcima svih prisutnih. U tom svetom manastiru, gde se molitve uzdižu ka nebu, patrijarh srpski Porfirije zamonašio je tri iskušenika: Igora, Dobrivoja i Mijaila, koji su tom prilikom primili monaške postrigove i nova imena: Nikita, Matej i Mihailo. Ovaj događaj, upriličen u okviru večernje službe, bio je istinski odraz duhovne obnove i Božjeg blagoslova.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Doček patrijarha u porti manastira Slanci
U trenutku kada je izgovarao molitve, patrijarh je sa puno ljubavi i radosti obratio novim monasima, podsećajući ih na težinu i lepotu monaškog poziva. Njegove reči bile su ispunjene duhovnim dubinama, ali i neizmernom ljubavlju prema Hristu, koji poziva svakog vernog da se preobrazi, kako bi postao nosilac nebeskog života na ovoj zemlji. Patrijarh Porfirije je, obraćajući se trojici novopostriženih monaha, istakao:
- Dragi oče igumane, braćo ove svete obitelji, novopostriženi monasi, raduju se danas nebo i zemlja zajedno sa nama, a iznad svih raduju se angeli i arhangeli, jer evo danas učinismo prvi korak, dobar i blagosloven početak, tako što smo pridružili ovoj svetoj obitelji još tri nova monaha koji su ovde bili iskušenici, tri nova monaha koji treba da sprovode život angelski, život koji je podoban nebeskom načinu života u ovom svetu.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Patrijarh Porfirije zamonašio je tri iskušenika: Igora, Dobrivoja i Mijaila
Patrijarh Porfirije je podsetio da monaštvo nije tek običan poziv, već put ka preobražaju i uspinjanju ka samoj suštini Hristovog života. Kroz postrig, novopostriženi monasi su učinili prvi korak ka životu koji se ne zasniva samo na prirodnom, već i nadprirodnom postojanju, što znači živeti „iznad prirode“ i nastojati da preobrazimo i nadmašimo sve što nas vezuje za svetovne strasti.
- Monaški život je jedno novo rođenje, jedno rođenje u Hristu, koje podrazumeva ne samo život u skladu sa prirodom, nego život koji je pozvan da bude iznad prirode, da bude preobražen - poručio je patrijarh, podsećajući prisutne da monah nije onaj koji prezire svet, već onaj koji, pod uticajem Božje ljubavi, nastoji da svet preobrazi i da u njemu zasija Božje carstvo.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Posle postriga, patrijarh sprski je iskušenicima dodelio monaška imena Nikita, Matej i Mihailo
Patrijarh Porfirije je naglasio da monaštvo podrazumeva duboko smirenje i poslušanje. Bez tih vrlina, ne postoji mogućnost za istinski preobražaj. On je novim monasima poručio da je poslušanje u Crkvi temelj svakog monaškog života, kao i svakog života vernog čoveka.
- Bez poslušanja nema mogućnosti za preobražaj - rekao je patrijarh srpski, dodajući da je poslušanje istinska ljubav prema Bogu, koja se vežba u svakodnevnom životu.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Manastir Slanci dobio je tri nova monaha
Na kraju, patrijarh Porfirije je podsetio okupljene monahe, ali i sve prisutne, na važnost smirenja kao jedinog puta ka spasenju. Monah, kako je rekao, treba da bude „sav prožet Hristom“, noseći u sebi mir Božji, mir koji nije od ovoga sveta, mir koji je uteha svima. Svojim životom, monah treba da bude „ovaploćeno Jevanđelje“, primer i svetlost svima koji se trude da pronađu put do Carstva Božijeg.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Patrijarh Porfirije i iguman Stefan sa novozamonašenim ocem Nikitom, ocem Matejem i ocam Mihajlom
- Svi smo danas blagosloveni. Neka Gospod bude sa svima nama, a mi svi danas večeras ovde sabrani, kao i svi oni koji dolaze u svetinju, preporučujemo se vašim molitvama, uzdajući se da će ih Gospod čuti - zaključio je patrijarh.
Ovaj čin postriga u Slancima ostaje zapamćen kao trenutak kada su tri nova monaha postali nosioci svetlosti Hristove, pozvani da svojim životom budu primer ne samo za svoje monaške zajednice, već za celu Crkvu.
Na praznik posvećen Svetom proroku Naumu, u ovoj drevnoj svetinji obavljen je čin monašenja, kojim je bratstvo obogaćeno novim monasima – Efrosinom i Nikolajem, a ovaj događaj donosi novu duhovnu snagu celoj Eparhiji timočkoj.
Nastojateljica Marfo-Mariinskog manastira objašnjava zašto je dva puta menjala ime, kako je od devojčice Lenčke postala duhovna majka stotinama vernika i šta je istinska ljubav prema bližnjima
U manastiru Vavedenja Presvete Bogorodice sabrali su se monaštvo, sveštenstvo i blagoverni narod da se poklone i pomole za dušu preminule monahinje, koja je svoj život posvetila veri, ljubavi i služenju Bogu.
U Drenskom Rebru, na mestu od istorijskog značaja, obavljen je sveti čin monašenja sestara Stefanide i Lidije. Njihov postrig ne označava samo početak monaškog puta, već i postavljanje temelja prvog pravoslavnog manastira u Sloveniji, donoseći novu nadu pravoslavnim vernicima u ovoj zemlji.
Prema predanju, za istoriju ovog manastira vezuju se Sveti Sava, kralj Dragutin i despot Đurađ Branković, a upravo je u vreme Brankovića Sveti Stefan postao njegov nebeski zaštitnik.
Shiarhimandrit Zosima Sokur govori o značaju molitve, ispovesti, pričešća i duhovne pripreme pred Uspenje Presvete Bogorodice, podsećajući da uzdržanje nije samo pitanje hrane, već i pitanje promene života.
Otac Predrag kaže da je dugo verovao da će mu Bog na neki poseban način pokazati koja je devojka namenjena za njega, ali da mu je to, ipak, otkrio starac Tadej.
U besedi za subotu 11. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ogridski i Žički kroz reči proroka Isaije govori o nezahvalnosti, idolopoklonstvu i opasnosti udaljavanja od Gospoda, upućujući opomenu svakom verujućem čoveku.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Prema predanju, za istoriju ovog manastira vezuju se Sveti Sava, kralj Dragutin i despot Đurađ Branković, a upravo je u vreme Brankovića Sveti Stefan postao njegov nebeski zaštitnik.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
U prestonicu stižu relikvije neprocenjive vrednosti, vezane za Svetog Savu i najdublje slojeve srpske tradicije, uoči izložbe koja će trajati do sredine leta i koja se već najavljuje kao događaj koji prevazilazi uobičajene kulturne okvire.
U kripti zavetnog hrama vernici, prosvetitelji i akademici okupili su se da poslušaju reči patrijarha Porfirija o neiscrpnoj mudrosti prvog srpskog arhiepiskopa, njegovom prosvetiteljstvu i značaju za savremeni život i vrednosti zajednice.
Prema predanju, za istoriju ovog manastira vezuju se Sveti Sava, kralj Dragutin i despot Đurađ Branković, a upravo je u vreme Brankovića Sveti Stefan postao njegov nebeski zaštitnik.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
Gradimir Stanić ostavio je dubok trag u crkvenom izdavaštvu i saradnji sa najznačajnijim srpskim duhovnicima, a iza njega su ostala brojna izdanja posvećena veri, predanju i kulturnom nasleđu.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Obretenje i prenos moštiju Svetog arhiđakona Stefana po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Uspenje Presvete Bogorodice. Katolička crkva obeležava praznik Uznesenja Blažene Device Marije, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako iskrena molitva i dobra namera mogu doneti utehu i snagu čoveku koji prolazi kroz težak period i pomoći mu da se približi Bogu
Postradao je zbog vere u Hrista, a njegovo mučeništvo ostalo je jedno od najznačajnijih svedočanstava vere prve Crkve i primer hrišćanske postojanosti koji se vekovima prenosi.