U manastiru Svetog arhiđakona Stefana u Slancima, poglavar Srpske pravoslavne crkve blagoslovio je tri nova monaha, podsećajući ih na važnost poslušanja, smirenja i života u skladu sa božanskim načelima.
Uveče, pred sam početak Krstopoklone nedelje, u manastiru Svetog arhiđakona Stefana u Slancima, dogodio se trenutak koji je duboko odjeknuo u srcima svih prisutnih. U tom svetom manastiru, gde se molitve uzdižu ka nebu, patrijarh srpski Porfirije zamonašio je tri iskušenika: Igora, Dobrivoja i Mijaila, koji su tom prilikom primili monaške postrigove i nova imena: Nikita, Matej i Mihailo. Ovaj događaj, upriličen u okviru večernje službe, bio je istinski odraz duhovne obnove i Božjeg blagoslova.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Doček patrijarha u porti manastira Slanci
U trenutku kada je izgovarao molitve, patrijarh je sa puno ljubavi i radosti obratio novim monasima, podsećajući ih na težinu i lepotu monaškog poziva. Njegove reči bile su ispunjene duhovnim dubinama, ali i neizmernom ljubavlju prema Hristu, koji poziva svakog vernog da se preobrazi, kako bi postao nosilac nebeskog života na ovoj zemlji. Patrijarh Porfirije je, obraćajući se trojici novopostriženih monaha, istakao:
- Dragi oče igumane, braćo ove svete obitelji, novopostriženi monasi, raduju se danas nebo i zemlja zajedno sa nama, a iznad svih raduju se angeli i arhangeli, jer evo danas učinismo prvi korak, dobar i blagosloven početak, tako što smo pridružili ovoj svetoj obitelji još tri nova monaha koji su ovde bili iskušenici, tri nova monaha koji treba da sprovode život angelski, život koji je podoban nebeskom načinu života u ovom svetu.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Patrijarh Porfirije zamonašio je tri iskušenika: Igora, Dobrivoja i Mijaila
Patrijarh Porfirije je podsetio da monaštvo nije tek običan poziv, već put ka preobražaju i uspinjanju ka samoj suštini Hristovog života. Kroz postrig, novopostriženi monasi su učinili prvi korak ka životu koji se ne zasniva samo na prirodnom, već i nadprirodnom postojanju, što znači živeti „iznad prirode“ i nastojati da preobrazimo i nadmašimo sve što nas vezuje za svetovne strasti.
- Monaški život je jedno novo rođenje, jedno rođenje u Hristu, koje podrazumeva ne samo život u skladu sa prirodom, nego život koji je pozvan da bude iznad prirode, da bude preobražen - poručio je patrijarh, podsećajući prisutne da monah nije onaj koji prezire svet, već onaj koji, pod uticajem Božje ljubavi, nastoji da svet preobrazi i da u njemu zasija Božje carstvo.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Posle postriga, patrijarh sprski je iskušenicima dodelio monaška imena Nikita, Matej i Mihailo
Patrijarh Porfirije je naglasio da monaštvo podrazumeva duboko smirenje i poslušanje. Bez tih vrlina, ne postoji mogućnost za istinski preobražaj. On je novim monasima poručio da je poslušanje u Crkvi temelj svakog monaškog života, kao i svakog života vernog čoveka.
- Bez poslušanja nema mogućnosti za preobražaj - rekao je patrijarh srpski, dodajući da je poslušanje istinska ljubav prema Bogu, koja se vežba u svakodnevnom životu.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Manastir Slanci dobio je tri nova monaha
Na kraju, patrijarh Porfirije je podsetio okupljene monahe, ali i sve prisutne, na važnost smirenja kao jedinog puta ka spasenju. Monah, kako je rekao, treba da bude „sav prožet Hristom“, noseći u sebi mir Božji, mir koji nije od ovoga sveta, mir koji je uteha svima. Svojim životom, monah treba da bude „ovaploćeno Jevanđelje“, primer i svetlost svima koji se trude da pronađu put do Carstva Božijeg.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Patrijarh Porfirije i iguman Stefan sa novozamonašenim ocem Nikitom, ocem Matejem i ocam Mihajlom
- Svi smo danas blagosloveni. Neka Gospod bude sa svima nama, a mi svi danas večeras ovde sabrani, kao i svi oni koji dolaze u svetinju, preporučujemo se vašim molitvama, uzdajući se da će ih Gospod čuti - zaključio je patrijarh.
Ovaj čin postriga u Slancima ostaje zapamćen kao trenutak kada su tri nova monaha postali nosioci svetlosti Hristove, pozvani da svojim životom budu primer ne samo za svoje monaške zajednice, već za celu Crkvu.
Na praznik posvećen Svetom proroku Naumu, u ovoj drevnoj svetinji obavljen je čin monašenja, kojim je bratstvo obogaćeno novim monasima – Efrosinom i Nikolajem, a ovaj događaj donosi novu duhovnu snagu celoj Eparhiji timočkoj.
Nastojateljica Marfo-Mariinskog manastira objašnjava zašto je dva puta menjala ime, kako je od devojčice Lenčke postala duhovna majka stotinama vernika i šta je istinska ljubav prema bližnjima
U manastiru Vavedenja Presvete Bogorodice sabrali su se monaštvo, sveštenstvo i blagoverni narod da se poklone i pomole za dušu preminule monahinje, koja je svoj život posvetila veri, ljubavi i služenju Bogu.
U Drenskom Rebru, na mestu od istorijskog značaja, obavljen je sveti čin monašenja sestara Stefanide i Lidije. Njihov postrig ne označava samo početak monaškog puta, već i postavljanje temelja prvog pravoslavnog manastira u Sloveniji, donoseći novu nadu pravoslavnim vernicima u ovoj zemlji.
U svojoj besedi za 10. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava – koliko god Gospod činio čuda i pružao milost, naš odabir da Mu okrenemo leđa može imati strašne posledice.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve je na početku Velikogospојinskog posta izrazio zabrinutost zbog nemira i podela, pozvavši narod da prekine sukobe i okrene se miru, ljubavi i jedinstvu, uz molitvu Presvetoj Bogorodici da zaštiti sve koji čeznu za mirom.
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Na praznik sabora svetih 12 apostola, poglavar Srpske pravoslavne crkve služio je liturgiju na Karaburmi i u snažnoj besedi upozorio vernike da nijedna odluka u životu nije bez posledica.
Jelena Georgijevna, izdanak velikih dinastija, ostavila je plemićke titule i raskošne palate da bi pronašla unutrašnji mir, pokorivši se Božjoj volji kroz nevolje, porodične tragedije i neugaslu duhovnu žeđ u dalekoj zemlji.
Na praznik srpskog mučenika i kralja, u svetinji na Medakoviću, patrijarh je podsetio vernike da je Crkva pozvana da preobražava svet, a ne da se uklapa u njegove norme i očekivanja, pozivajući na nepokolebljivu veru u božanske vrednosti.
Uz svetu relikviju — levu ruku Svetog Save i blagoslov patrijarha Porfirija, Spasovdanska litija obasjala je srce Beograda. Na čelu povorke je i heroj sa Dunava – alas koji je spasao 33 života, a sada nosi Časni krst kroz molitveni hod prestoničkim ulicama.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve je na početku Velikogospојinskog posta izrazio zabrinutost zbog nemira i podela, pozvavši narod da prekine sukobe i okrene se miru, ljubavi i jedinstvu, uz molitvu Presvetoj Bogorodici da zaštiti sve koji čeznu za mirom.
Na Preobraženje Gospodnje, iz Mrkonjića stižu mošti Svete Ane – majke Čudotvorca Ostroškog. Verni će imati priliku da prvi put u svom gradu celivaju i dodirnu svetinju.
U Sabornom hramu u Šapcu, sestrinstvo Svete mati Angeline obeležilo je praznik svoje nebeske zaštitnice, nastavljajući misiju milosrđa započetu 1953. godine i pozivajući nova pokolenja da joj se pridruže u delu ljubavi.
Vernici su u tišini odali počast mučenicima kusonjskim, stvarajući duboko emotivnu atmosferu koja inspiriše Srbe u Hrvatskoj da čuvaju sećanje svojih predaka.
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
Poziv na zajedničku molitvu muslimana u centru grada izazvao je burne reakcije i zabrinutost vlasti zbog mogućeg narušavanja verskog mira u jednom od najosetljivijih područja Hercegovine.
Victoria de la Kruz, španska monahinja i misonarka, decenijama je rizikovala svoj život u posleratnom Japanu, spasavajući devojčice i žene iz kandži trgovine ljudima.
Vernici su u tišini odali počast mučenicima kusonjskim, stvarajući duboko emotivnu atmosferu koja inspiriše Srbe u Hrvatskoj da čuvaju sećanje svojih predaka.
Vernici su u tišini odali počast mučenicima kusonjskim, stvarajući duboko emotivnu atmosferu koja inspiriše Srbe u Hrvatskoj da čuvaju sećanje svojih predaka.