Na praznik posvećen Svetom proroku Naumu, u ovoj drevnoj svetinji obavljen je čin monašenja, kojim je bratstvo obogaćeno novim monasima – Efrosinom i Nikolajem, a ovaj događaj donosi novu duhovnu snagu celoj Eparhiji timočkoj.
U manastiru Bukovo, drevnoj svetinji timočke eparhije, na praznik posvećen Svetom proroku Naumu, dogodio se veliki i blagosloveni događaj. Mitropolit timočki Ilarion je tokom večernjeg bogosluženja izvršio monaški postrig dvojice iskušenika – Ivana i Filipa, koji su primili monaška imena Efrosin i Nikolaj.
Posle deset godina, bratstvo manastira Bukovo je dobilo nove monahe, a posebno značajan trenutak predstavljao je čin monašenja koji je prvi put posle više od dve decenije obavljen u manastirskom paraklisu posvećenom Pokrovu Presvete Bogorodice. Ovaj svečani čin ispunio je srca vernika i bratstva duhovnom radošću i nadom.
Wikipedia
Manastir Bukovo
Mitropolit Ilarion je tokom obreda izrazio svoju zahvalnost i radost zbog ovog blagoslovenog događaja, poručivši novopostriženim monasima reči podrške:
- Neka bi novopostriženim monasima Gospod i Njegovi nebeski zaštitnici bili pomoćnici u izvršavanju svega onoga za šta smo se danas svi zajedno molili.
Narednog jutra, manastir Bukovo je ponovo postao mesto sabranja vernog naroda, gde je mitropolit Ilarion služio arhijerejsku liturgiju. Novopostriženi monasi Efrosin i Nikolaj primili Svetu tajnu pričešća, uz blagoslov za početak svog novog života posvećenog Gospodu.
Wikipedia
Manastir Bukovo
Po završetku liturgije, mitropolit Ilarion je uputio reči nadahnuća, oslonivši se na pouke Svetog apostola Pavla iz Poslanice Efescima:
- Molim vas, dakle, ja sužanj u Gospodu, da se vladate dostojno zvanja na koje ste pozvani, sa svakom smirenošću i krotošću, sa dugotrpljenjem, podnoseći jedan drugog u ljubavi, starajući se da čuvate jedinstvo Duha svezom mira.
Ove reči odjeknule su u tišini manastirskih zidina, podsećajući prisutne na uzvišenost monaškog poziva, koji je život potpunog predanja Bogu, smirenja i ljubavi.
Manastir Bukovo, poznat po svojoj bogatoj istoriji i duhovnom značaju, sada dobija novu snagu kroz mlado monaško bratstvo, koje će, vođeno molitvama i blagoslovom mitropolita Ilariona, nastaviti da obnavlja duhovni život ovog svetog mesta. Novopostriženi monasi Efrosin i Nikolaj predstavljaju simbol nade i duhovnog preporoda, ne samo za manastir Bukovo, već i za celu timočku eparhiju.
U monaškom životu, svetovne proslave gube na značaju pred duhovnim podvizima. Monah iz Manastira Tumane nam otkriva suštinu duhovnog rođenja i posvećenosti Hristu, koje se ogleda u proslavi imendana.
Elena Mazlu, koja ima skoro pola miliona pratilaca, donela je odluku da svoj život posveti veri i duhovnom miru, izazvavši burne reakcije na društvenim mrežama.
Monah i glavni ekonom Manastira Visoki Dečani kroz svoju priču otkriva duboku vezu s Kosovom i Metohijom I priča kako su njegovo monašenje i životni put ispunjeni duhovnim traženjem i ljubavlju prema svetinji.
U očaravajućem ambijentu Gradske koncertne dvorane, otac Nikodimos Kabarnos donio je magiju drevnih melodija kroz koncert u pratnji novosadskog ženskog hora „Sveti Jovan Damaskin“, obogaćujući savremenu scenu dubokim duhovnim porukama i univerzalnom lepotom.
U mladosti je bio vojnik, a pošto je bio veoma obrazovan i hrabar, veoma se dopao caru Dioklecijanu, koji ga je postavio za načalnika svoje dvorske garde.
Proterivanje otvara neprijatno pitanje dvostrukih aršina, selektivne tolerancije i toga kome je dozvoljeno da peva, a kome ne — čak i na praznik koji bi trebalo da nosi poruku mira i praštanja.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
U manastiru Svetog arhiđakona Stefana u Slancima, poglavar Srpske pravoslavne crkve blagoslovio je tri nova monaha, podsećajući ih na važnost poslušanja, smirenja i života u skladu sa božanskim načelima.
Nastojateljica Marfo-Mariinskog manastira objašnjava zašto je dva puta menjala ime, kako je od devojčice Lenčke postala duhovna majka stotinama vernika i šta je istinska ljubav prema bližnjima
U svetinji kod Priboja dve iskušenice stupile su na put monaškog služenja, a ovaj duhovni događaj sabrao je verni narod i sveštenstvo, spojivši vekovno pamćenje manastira sa živom, tihom radošću ovog posebnog trenutka.
Jelena Georgijevna, izdanak velikih dinastija, ostavila je plemićke titule i raskošne palate da bi pronašla unutrašnji mir, pokorivši se Božjoj volji kroz nevolje, porodične tragedije i neugaslu duhovnu žeđ u dalekoj zemlji.
Beseda mitropolita šumadijskog u Ralji otvorila je pitanja bez lakih odgovora: gde počinje prava ljubav, zašto bez Boga nema istinskog odnosa među ljudima i kako se vera proverava tek onda kada naiđe na greh drugoga.
Episkop valjevski upozorio je da i blagoslovene životne stvari mogu postati prepreka ako potisnu Boga, te podsetio da se smisao rada, braka i svakodnevice otkriva tek kada su postavljeni u pravu hijerarhiju vrednosti.
Od prizrenske Bogoslovije do parohija niškog kraja, život sveštenika Srboljuba Kaplarevića bio je posvećen ljudima, a ne javnosti; njegov odlazak otvorio je sećanja na službu koja se merila poverenjem, a ne rečima.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Dok se pred doček 2026. godine figurice po istočnom kalendaru nude kao amajlije za sreću, njihovo biblijsko značenje otvara neprijatna, ali važna pitanja o granici između dekoracije, sujeverja i hrišćanske savesti.