Montse Villar/Shutterstock/Tanjug Daniel Kasap/Maxim Studio/Shutterstock
Autori pisma traže da poglavar Carigradske patrijaršije otkaže posetu Rilskom manastiru, navodeći primedbe na ekumenizam, Ukrajinu i međureligijski dijalog.
Pred proslavu Svetog Jovana Rilskog, koja će u oktobru okupiti brojne crkvene velikodostojnike u Rilskom manastiru, u Bugarskoj je objavljeno "Otvoreno pismo tuge" patrijarhu Vartolomeju. Autori, koji se predstavljaju kao sveštenstvo, monaštvo i mirjani Bugarske pravoslavne crkve, pozivaju poglavara Carigradske patrijaršije da otkaže najavljenu posetu i da ne služi liturgiju 19. oktobra, prenosi portal spzh.bg.
Pismo je datirano 23. septembra u Sofiji. U njemu se oštro kritikuju stavovi patrijarha Vartolomeja o ekumenizmu, odnosima sa Rimokatoličkom crkvom, ukrajinskom crkvenom pitanju i međureligijskom dijalogu.
Autori svoj protest obrazlažu brigom za očuvanje pravoslavne vere i crkvenog predanja. Posebno im smeta što bi patrijarh Vartolomej trebalo da služi u Rilskom manastiru upravo na praznik Svetog Jovana Rilskog, jednog od najpoštovanijih bugarskih svetitelja.
Zašto se protive liturgiji sa patrijarhom Vartolomejem
Sveti sinod Bugarske pravoslavne crkve pozvao je ranije patrijarha Vartolomeja na jubilarne svečanosti povodom 1150 godina od rođenja i 1080 godina od upokojenja Svetog Jovana Rilskog. Proslava će biti održana od 16. do 20. oktobra, a za 19. oktobar najavljeno je da će patrijarh Vartolomej služiti liturgiju.
Upravo tome se autori pisma protive. Za njih zajedničko služenje nije pitanje protokola, već ispovedanja vere.
Oni u pismu podsećaju na reči koje se izgovaraju pred Simvolom vere: „Ljubimo jedni druge, da bismo jednodušno ispovedali“. Po njihovom tumačenju, evharistijsko opštenje pretpostavlja jedinstvo u veri, pa zato smatraju da ne mogu da prihvate sasluživanje sa arhijerejem čije stavove o Crkvi i hrišćanskom jedinstvu doživljavaju kao suprotne pravoslavnom predanju.
Todor Stoyanov-Raveo/Shutterstock
Rilski manastir je jedna od najvećih svetinja u Bugarskoj
Najoštrije reči o ekumenizmu
Najveći deo pisma posvećen je ekumenizmu. Autori se pozivaju na govore patrijarha Vartolomeja u Vilnjusu i Budimpešti tokom 2026. godine.
Oni njegove reči o podeljenom hrišćanstvu tumače kao nastavak eklisiološkog pristupa koji, po njihovom uverenju, zamagljuje granicu između Pravoslavne crkve i drugih hrišćanskih zajednica.
Zbog toga upotrebljavaju izraz „svejeres ekumenizma“ i tvrde da se dogmatska pitanja ne smeju potisnuti u drugi plan radi međuhrišćanskog dijaloga.
Takav stav ima dugu istoriju u pravoslavnim antiekumenskim krugovima. Njegovi zagovornici posebno insistiraju na tome da se jedinstvo hrišćana ne može graditi na formulacijama koje bi dovele u pitanje jedinstvenost Pravoslavne crkve.
Pozivaju se na stav Bugarskog sinoda iz 2016. godine
Autori pisma kao važan argument navode i odluku Svetog sinoda Bugarske pravoslavne crkve povodom dokumenata usvojenih na Kritskom saboru 2016. godine.
Bugarski sinod je u svom stavu izneo ozbiljne primedbe na upotrebu reči „crkva“ za zajednice koje nisu u jedinstvu sa Pravoslavnom crkvom. U zvaničnom dokumentu navedeno je da se jeretičke ili raskolničke zajednice ne mogu nazivati „crkvom“ u istom smislu u kojem se taj naziv upotrebljava za Pravoslavnu crkvu.
Na taj stav se sada pozivaju autori otvorenog pisma. Oni smatraju da je takav pristup teško pomiriti sa onim što vide kao eklisiološki pravac Carigradske patrijaršije.
Biso/wikipedia
Sveti Jovan Rilski
Ukrajina kao jedna od glavnih zamerki
U pismu se posebno govori o odlukama Carigradske patrijaršije u vezi sa crkvenim pitanjem u Ukrajini. Autori oštro kritikuju odluke iz 2018. i 2019. godine i ulogu patrijarha Vartolomeja u uspostavljanju Pravoslavne crkve Ukrajine. Oni smatraju da je tim potezima narušen postojeći kanonski poredak i da su dodatno produbljene podele među pravoslavnim vernicima u Ukrajini.
U pismu se pominju i hapšenja sveštenstva i vernika, kao i slučajevi oduzimanja hramova Ukrajinske pravoslavne crkve. Te događaje autori dovode u direktnu vezu sa odlukama Carigradske patrijaršije, što predstavlja njihovu ocenu uzročno-posledične veze.
Sporan im i odnos patrijarha Vartolomejev prema drugim religijama
Drugi deo kritika odnosi se na međureligijski dijalog. Autori izdvajaju obraćanje patrijarha Vartolomeja u Istanbulu 29. jula 2025. godine, u kojem je govorio o zajedničkom svetom pogledu na svet i različitim načinima na koje se shvata Sveto. U pismu se posebno pominju reči „Bog, Alah, Brahman ili Blistava praznina“.
Autori te formulacije tumače kao neprihvatljivo približavanje različitih religijskih učenja i kao opasnost za pravoslavno učenje o jedinstvenosti Božanskog Otkrivenja.
Tanjug/AP Photo/Khalil Hamra
Patrijarh Vartolomej i papa lav XIV
Šta piše o 15. pravilu Dvokratnog sabora
U završnom delu autori se pozivaju na 15. pravilo Prvog i Drugog carigradskog sabora. Ovo pravilo se često navodi u raspravama o prekidu opštenja sa arhijerejem koji javno propoveda učenje koje je već osuđeno od sabora ili svetih otaca.
Autori pisma smatraju da su ispunjeni uslovi za primenu ovog pravila i zato najavljuju da ne prihvataju molitveno i evharistijsko opštenje sa patrijarhom Vartolomejem. Time dolaze do najdirektnijeg zahteva: pozivaju ga da ne dođe u Rilski manastir i da ne služi liturgiju 19. oktobra.
Pismo nije stav Svetog sinoda Bugarske patrijaršije
Iako se u pismu autori predstavljaju kao „sveštenstvo, monaštvo i mirjani Bugarske pravoslavne crkve, Bugarske patrijaršije“, važno je naglasiti da ono nije zvanični dokument Svetog sinoda Bugarske patrijaršije.Sveti sinod je, naprotiv, sam uputio poziv patrijarhu Vartolomeju da učestvuje u proslavi praznika Svetog Jovana Rilskog.
U objavljenoj verziji pisma nema spiska potpisnika niti imena sveštenika, monaha ili mirjana koji stoje iza teksta. Zato se ono može predstaviti kao otvoreno pismo grupe autora koji se identifikuju sa delom sveštenstva, monaštva i mirjana Bugarske pravoslavne crkve, ali ne kao zvanična odluka ili saopštenje Bugarske patrijaršije.
Ipak, njegov sadržaj pokazuje koliko su pitanja ekumenizma, odnosa prema nepravoslavnim hrišćanima i crkvenog poretka osetljiva za deo pravoslavnih vernika.Uoči praznika Svetog Jovana Rilskog, oni su svoju zabrinutost pretočili u javno pismo i uputili je direktno patrijarhu Vartolomeju.
Njihova poruka je jasna: razgovor sa drugim hrišćanima ne sme, po njihovom uverenju, da dovede u pitanje ono što Pravoslavna crkva ispoveda kao svoju veru.
Zvanično hvaljena kao "istorijski trenutak jedinstva", poseta poglavara Rimokatoličke crkve izaziva zabrinutost teologa i klirika – da li se radi o dijalogu ili političko-verskoj igri?
Zajednička molitva rimskog pape Lava i patrijarha Vartolomeja na Fanaru izazvala je žestoku osudu bratstva manastira Esfigmen, koje tvrdi da je time načinjeno napuštanje svetih kanona.
Carigradski patrijarh poručio je da se približavanje Carigradske i Rimokatoličke crkve nastavlja i ocenio da je obnova punog zajedništva istorijski proces koji više ne može da se zaustavi.
Carigradski patrijarh poručio da očekuje obnovu punog jedinstva pravoslavnih i rimokatolika, pozivajući se na poredak prvog milenijuma, dok se otvara pitanje granica njegove crkvene nadležnosti.
Autori pisma traže da poglavar Carigradske patrijaršije otkaže posetu Rilskom manastiru, navodeći primedbe na ekumenizam, Ukrajinu i međureligijski dijalog.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenice Veru, Nadu i Ljubav i majku im Sofiju po starom kalendaru, dok po novom slave Svetog Grigorija Jermenskog. Katolička crkva obeležava Svetog Jeronima. Jevreji obeležavaju peti dan Sukota, dok muslimani nemaju veliki praznik.
U Rimu za vreme cara Adrijana četiri hrišćanke odbile su da prinesu žrtvu idolskoj boginji Artemidi, a majka je svoje kćeri do poslednjeg trenutka učvršćivala u veri i učila ih da ne pokleknu pred strahom.
Bugarska je vetom sprečila da patrijarh Kiril bude stavljen na listu sankcionisanih lica, uz obrazloženje da se politički sukobi ne smeju prenositi na verske institucije.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenice Veru, Nadu i Ljubav i majku im Sofiju po starom kalendaru, dok po novom slave Svetog Grigorija Jermenskog. Katolička crkva obeležava Svetog Jeronima. Jevreji obeležavaju peti dan Sukota, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Protojerej Aleksej Mitjušin objašnjava da li ovaj čin ima veze sa spasenjem, može li se obaviti nakon sahrane i kako vernici treba da učestvuju u molitvenom ispraćaju pokojnika.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Đurđević je ukazao i na to da posetioci ne mogu očekivati da će im monasi u svakom trenutku biti dostupni, jer život u manastiru podrazuma i poštovanje dnevnog poretka.
U istraživanju je razmatrano kako se teško iskustvo povezuje sa čovekovim padom, podvigom i borbom sa strastima, ali i kako kroz život u Hristu može postati deo puta ka duhovnom očišćenju i zajednici sa Bogom.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.