OVI LJUDI NIKAKO NE BI SMELI DA ULAZE U CRKVU: Bog jednu stvar ne prihvata, čak i da mu je sve drugo po volji
Pomirenje nije uvek lako, ali je neophodno za svakog vernika koji želi da se približi Bogu i živi u skladu sa hrišćanskim vrednostima.
Smisao odlaska u crkvu nije samo traženje Božje pomoći onda kada se čovek nađe u nevolji ili poželi da ostvari nešto što mu je važno.
Mnogi ljudi odlaze u crkvu sa nadom da će im Bog pomoći da reše životne probleme, podariti zdravlje, sačuvati porodicu, omogućiti bolju materijalnu situaciju ili ispuniti želje koje dugo nose u sebi.
U hram dolaze tražeći pomoć i blagoslov, ali pritom često zaboravljaju da se pred Bogom ne govori samo o onome što čoveku nedostaje već i o sopstvenim gresima, propustima i potrebi za oproštajem.
Smisao odlaska u crkvu nije samo traženje Božje pomoći onda kada se čovek nađe u nevolji ili poželi da ostvari nešto što mu je važno.
Pravoslavno učenje podseća da vera podrazumeva i pokajanje, zahvalnost i spremnost da čovek sagleda svoje postupke.
Nije dovoljno obratiti se Bogu samo onda kada nam je potrebna njegova pomoć, a zaboraviti na njega kada se život odvija onako kako želimo.
Na ovu pojavu ukazivao je i shiarhimandrit Kiril Pavlov, govoreći o ljudima koji godinama dolaze u hram, ali se pred Bogom prvenstveno pojavljuju sa svojim željama i očekivanjima, dok izostaju iskreno priznanje grešaka i molba za oproštaj.
- Većina ljudi ide u hram sa rečju - "daj"; "Daj zdravlje Gospode, daj finansijsku dobit, daj porodicu, daj decu." Veoma malo je onih koji dolaze u hram sa rečima: "Oprosti Gospode. Oprosti što sam grešio, oprosti što nisam voleo, oprosti što sam te zaboravio." I, nažalost, većina tih reči se nikada ne izgovara. Idući u crkve dugi niz godina, ne shvataju da grešnik koji se kaje sa pokajanim licem treba da dolazi u crkvu, a ne kao izmišljeni pravednik koji čini uslugu Bogu što je u hramu… Ne zaboravi, Gospode, nas koji Tebe zaboravljamo.
BONUS VIDEO
Pomirenje nije uvek lako, ali je neophodno za svakog vernika koji želi da se približi Bogu i živi u skladu sa hrišćanskim vrednostima.
Snaga i moć Boga ne ogleda se samo u veličini sveta koji je stvorio, već i u tome što svakom čoveku daje priliku za novi početak - bez obzira na prošlost.
U pravoslavnoj tradiciji mnogi podvižnici učili su da nema istinske ljubavi bez spremnosti da se oprosti.
Jedan od najvažnijih načina na koji možemo biti uz čoveka koji pati jeste molitva.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Svetogorski starac otkriva koje osobine su najvažnije za hrišćanski život
Nisu se odrekli Hrista ni pred najtežim mukama, a njihovo stradanje za vreme cara Dioklecijana obeležio je događaj koji je mnoge naveo da poveruju u Hrista.
Sveti oci različito tumače šta će se dogoditi sa celokupnom tvorevinom u večnosti. Pitanje da li životinje imaju mesto u budućem životu povezano je i sa učenjem o ljudskoj duši, molitvi i odnosu prema Božjim stvorenjima.
Hrskave spolja, nežne iznutra i pune bogatog krema, ove starinske poslastice vraćaju ukus mrsnih slava kakve pamtimo.
Izmenama svešteničke zakletve zabranjeno je javno istupanje u ime Crkve bez blagoslova vladike, uz nova ograničenja za izjave u medijima i na društvenim mrežama.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Jedan od najpoštovanijih svetitelja novijeg doba ostavio je duboku pouku o blagorodnosti kao najvišem obliku unutrašnje lepote duše.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnom hrišćanstvu molitva nije samo traženje pomoći i ostvarenja ličnih želja, već i nastojanje da se prepozna volja Božija.
Smirenje podrazumeva da čovek ne pristupa molitvi kao da mu Bog nešto duguje, već sa svešću da ne zna uvek šta je za njega najbolje.
Pred Bogom ne moramo da prikrivamo svoje slabosti niti da tražimo savršene reči kojima bismo opisali ono što osećamo.
Reči Svetog apostola Pavla otkrivaju zašto pravoslavne hrišćanke pokrivaju glavu tokom molitve, ne samo u crkvi već i u svom domu.
Svetogorski starac otkriva koje osobine su najvažnije za hrišćanski život
Sveti oci različito tumače šta će se dogoditi sa celokupnom tvorevinom u večnosti. Pitanje da li životinje imaju mesto u budućem životu povezano je i sa učenjem o ljudskoj duši, molitvi i odnosu prema Božjim stvorenjima.
Izmenama svešteničke zakletve zabranjeno je javno istupanje u ime Crkve bez blagoslova vladike, uz nova ograničenja za izjave u medijima i na društvenim mrežama.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.