KAKO ISTINSKI OČISTITI DUŠU: Sveti Luka Krimski otkrio šta tačno treba iskoreniti iz srca
Ruski svetitelj govorio je o borbi sa strastima, promeni misli i delima koja čoveka vode ka Bogu.
Večeras je, uoči sutrašnjeg praznika Silaska Svetog Duha na apostole, u mnogim hramovima SPC na večernjem služena i ova posebna molitva koja podseća vernike na Hristovo čudo, kada je sa pet hlebova i dve ribe nahranio mnoštvo gladnih.
U pravoslavnom bogosluženju, petohlebnica zauzima posebno mesto, podsećajući vernike na čudo Hristovog umnožavanja hlebova i riba, čudo koje je nahranilo pet hiljada gladnih duša. Ova molitva, čije ime dolazi od grčkih reči "pente" (pet) i "artos" (hleb), simbolizuje izobilje Božijeg blagoslova i njegovu brigu za svoj narod.
Petohljebnica se najčešće služi tokom svečanih večernjih bogosluženja, naročito na velikim praznicima kao što su Božić, Vaskrs, Duhovi praznici posvećeni Bogorodici. Ova molitva se izvodi kao deo večernje službe, kada sveštenik blagosilja pet hlebova, pšenicu, vino i ulje. Ovi darovi predstavljaju osnovne elemente hrišćanskog života, simbole Božije brige i ljubavi prema vernicima.
Blagoslov pet hlebova posebno je značajan jer podseća na Hristovo čudo, kada je sa pet hlebova i dve ribe nahranio mnoštvo. Ovo čudo naglašava Božiju sposobnost da iz malog izvora stvori izobilje, a petohljebnica nam ukazuje na to da Bog može umnožiti naše skromne darove i učiniti ih dovoljnim za sve naše potrebe.
Sama služba petohlebnice ističe važnost zajedništva i bratske ljubavi unutar pravoslavne zajednice. Blagosloveni hlebovi se nakon molitve dele vernicima, simbolizujući zajedničku duhovnu hranu i blagoslov. Ovaj čin je podsetnik na međusobnu pomoć i deljenje dobara, što je suština hrišćanskog života.
Petohlebnica ima duboko duhovno značenje i da nas povezuje sa čudesnim delima Hristovim. Kroz ovu molitvu, pravoslavni vernici se oslanjaju na Božiju milost i ljubav, verujući da će on uvek biti prisutan i da će se njegovi blagoslovi neprestano izlivati na one koji ga verno slede.
Petohlebnica nije samo molitva, već je i živi izraz vere i nade. U svetu punom izazova i neizvesnosti, ova sveta služba podseća nas da je Božija ljubav neiscrpna, i da, poput umnožavanja hlebova, može ispuniti naše živote izobiljem dobara i duhovne radosti.


Sveštenik Aleksandar Čavka ispričao je neobičnu priču, koju je čuo od svog prijatetelja - profesora, a njegovo kazivanje vam prenosimo u celosti.
Tražimo da pre nego što se vratimo u prah iz koga smo sazidani, dobijemo priliku da se pokajemo, da se vratimo u naručje Oca.
Oci crkve kažu da je najveća prevara đavola to što je uspeo da ubedi čovečanstvo da ne postoji.
Prizor je činio veliki broj duša preminulih, svetaca, a zajedno sa njima bili su anđeli.
Ruski svetitelj govorio je o borbi sa strastima, promeni misli i delima koja čoveka vode ka Bogu.
Neke navike prenose se generacijama, ali nisu deo pravoslavnog predanja: evo šta treba izbegavati prilikom posete grobovima bližnjih.
Praznik Vozdviženja Časnog krsta posvećen je sećanju na pronalazak svetinje na Golgoti i njeno vraćanje u Jerusalim, a crkveni tipik za ovaj dan propisuje poseban oblik uzdržanja.
Svetogorski starac govorio je o čoveku koji se posle pada obraća Gospodu i otkrio šta, prema njegovom iskustvu, može da bude presudno za takvu molitvu.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Bog ih je, prema predanju, obdario i darom čudotvorstva, pa su kod njih dolazili brojni bolesnici tražeći isceljenje.
Kremast, mirisan i bogat, ovaj namaz od nekoliko dostupnih sastojaka odlično se slaže sa vrućom projom, hlebom, ali i kao dodatak jutarnjem ili glavnom obroku.
Od neprestane potrage za sigurnošću i zadovoljstvom do tišine, molitve i prihvatanja sopstvenog Krsta, put izlaska iz unutrašnjeg nemira počinje tamo gde savremeni čovek najmanje očekuje.
Pred novim hramom Sabora Svetog arhangela Gavrila patrijarha srpskog dočekali mitropolit Hrizostom, arhijereji, sveštenstvo, monaštvo i brojni verni narod.