Večeras je, uoči sutrašnjeg praznika Silaska Svetog Duha na apostole, u mnogim hramovima SPC na večernjem služena i ova posebna molitva koja podseća vernike na Hristovo čudo, kada je sa pet hlebova i dve ribe nahranio mnoštvo gladnih.
U pravoslavnom bogosluženju, petohlebnica zauzima posebno mesto, podsećajući vernike na čudo Hristovog umnožavanja hlebova i riba, čudo koje je nahranilo pet hiljada gladnih duša. Ova molitva, čije ime dolazi od grčkih reči "pente" (pet) i "artos" (hleb), simbolizuje izobilje Božijeg blagoslova i njegovu brigu za svoj narod.
Petohljebnica se najčešće služi tokom svečanih večernjih bogosluženja, naročito na velikim praznicima kao što su Božić, Vaskrs, Duhovi praznici posvećeni Bogorodici. Ova molitva se izvodi kao deo večernje službe, kada sveštenik blagosilja pet hlebova, pšenicu, vino i ulje. Ovi darovi predstavljaju osnovne elemente hrišćanskog života, simbole Božije brige i ljubavi prema vernicima.
Shutterstock
Kada se služi petohlebnica, sveštenik blagosilja pet hlebova, pšenicu, vino i ulje
Blagoslov pet hlebova posebno je značajan jer podseća na Hristovo čudo, kada je sa pet hlebova i dve ribe nahranio mnoštvo. Ovo čudo naglašava Božiju sposobnost da iz malog izvora stvori izobilje, a petohljebnica nam ukazuje na to da Bog može umnožiti naše skromne darove i učiniti ih dovoljnim za sve naše potrebe.
Sama služba petohlebnice ističe važnost zajedništva i bratske ljubavi unutar pravoslavne zajednice. Blagosloveni hlebovi se nakon molitve dele vernicima, simbolizujući zajedničku duhovnu hranu i blagoslov. Ovaj čin je podsetnik na međusobnu pomoć i deljenje dobara, što je suština hrišćanskog života.
ST/Nikola Mutić
Petohlebnica se u crkvama služi na večernjem, pred velike praznike
Petohlebnica ima duboko duhovno značenje i da nas povezuje sa čudesnim delima Hristovim. Kroz ovu molitvu, pravoslavni vernici se oslanjaju na Božiju milost i ljubav, verujući da će on uvek biti prisutan i da će se njegovi blagoslovi neprestano izlivati na one koji ga verno slede.
Petohlebnica nije samo molitva, već je i živi izraz vere i nade. U svetu punom izazova i neizvesnosti, ova sveta služba podseća nas da je Božija ljubav neiscrpna, i da, poput umnožavanja hlebova, može ispuniti naše živote izobiljem dobara i duhovne radosti.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U razmišljanju za petak četvrte sedmice po Vaskrsu, veliki duhovnik 19. Veka jasno poručuje: Hristos je Početak, a Crkva Njegov sled. Ko god pokušava da menja taj poredak, gubi put spasenja.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Pokretni praznik Prepolovljenje Pedesetnice molitveno proslavlja trenutak u kojem se ujedinjuju Vaskrsenje i Silazak Duha Svetoga na apostole, podsećajući nas na istinsku duhovnu žeđ i neizmernu snagu Božije blagodati.
U knjizi "Misli za svaki dan u godini", ruski svetitelj ostavlja duboku poruku za praznik Prepolovljenja — dan kada Hristos poziva svakoga ko je žedan istine, slobode, oproštaja i mira. Njegove reči i danas bude žeđ za Bogom u svakom srcu koje traži smisao.
Ulaskom u ovaj sveti period, u narodu poznat i kao Petrovski post, pravoslavni hrišćani se podsećaju na važnost duhovne discipline, pokajanja i molitve, dok se pripremaju za proslavu velikih svetitelja i nastavljaju put vere koji su započeli apostoli.
Proslavljajući ovaj sveti dan, koji je u crkvenom kalendaru označen “crvenim slovom”, vernici jačaju svoju veru i posvećenost Bogu, osvežavajući svoje duhovne korene i povezanost sa crkvom.
U razmišljanju za petak četvrte sedmice po Vaskrsu, veliki duhovnik 19. Veka jasno poručuje: Hristos je Početak, a Crkva Njegov sled. Ko god pokušava da menja taj poredak, gubi put spasenja.
Neprimereno topli tonovi u izjavama pojedinih pravoslavnih jerarha upućenih novom papi, izazvali su buru među vernicima i teolozima, koji sve glasnije upozoravaju na opasnost od zamućivanja identiteta i odstupanja od Svetog Predanja.
U manastiru Devič na Kosmetu, gde počivaju mošti Svetog Joanikija, zabeleženo je svedočanstvo iz Prvog svetskog rata koje je ostavio Sveti Nikolaj Žički – o tome kako se Božija pravda sručila na ruku podignutu protiv svetinje.