Večeras je, uoči sutrašnjeg praznika Silaska Svetog Duha na apostole, u mnogim hramovima SPC na večernjem služena i ova posebna molitva koja podseća vernike na Hristovo čudo, kada je sa pet hlebova i dve ribe nahranio mnoštvo gladnih.
U pravoslavnom bogosluženju, petohlebnica zauzima posebno mesto, podsećajući vernike na čudo Hristovog umnožavanja hlebova i riba, čudo koje je nahranilo pet hiljada gladnih duša. Ova molitva, čije ime dolazi od grčkih reči "pente" (pet) i "artos" (hleb), simbolizuje izobilje Božijeg blagoslova i njegovu brigu za svoj narod.
Petohljebnica se najčešće služi tokom svečanih večernjih bogosluženja, naročito na velikim praznicima kao što su Božić, Vaskrs, Duhovi praznici posvećeni Bogorodici. Ova molitva se izvodi kao deo večernje službe, kada sveštenik blagosilja pet hlebova, pšenicu, vino i ulje. Ovi darovi predstavljaju osnovne elemente hrišćanskog života, simbole Božije brige i ljubavi prema vernicima.
Shutterstock
Kada se služi petohlebnica, sveštenik blagosilja pet hlebova, pšenicu, vino i ulje
Blagoslov pet hlebova posebno je značajan jer podseća na Hristovo čudo, kada je sa pet hlebova i dve ribe nahranio mnoštvo. Ovo čudo naglašava Božiju sposobnost da iz malog izvora stvori izobilje, a petohljebnica nam ukazuje na to da Bog može umnožiti naše skromne darove i učiniti ih dovoljnim za sve naše potrebe.
Sama služba petohlebnice ističe važnost zajedništva i bratske ljubavi unutar pravoslavne zajednice. Blagosloveni hlebovi se nakon molitve dele vernicima, simbolizujući zajedničku duhovnu hranu i blagoslov. Ovaj čin je podsetnik na međusobnu pomoć i deljenje dobara, što je suština hrišćanskog života.
ST/Nikola Mutić
Petohlebnica se u crkvama služi na večernjem, pred velike praznike
Petohlebnica ima duboko duhovno značenje i da nas povezuje sa čudesnim delima Hristovim. Kroz ovu molitvu, pravoslavni vernici se oslanjaju na Božiju milost i ljubav, verujući da će on uvek biti prisutan i da će se njegovi blagoslovi neprestano izlivati na one koji ga verno slede.
Petohlebnica nije samo molitva, već je i živi izraz vere i nade. U svetu punom izazova i neizvesnosti, ova sveta služba podseća nas da je Božija ljubav neiscrpna, i da, poput umnožavanja hlebova, može ispuniti naše živote izobiljem dobara i duhovne radosti.
U kripti svetog Nikolaja Srpskog, episkop šabački rukopoložio je dvojicu služitelja i poručio vernicima da liturgija osvećuje ne samo hram, već i svakoga ko joj sa verom pristupa.
Na liturgiji u manastiru Vaskrsenja Hristova u Kaću koju su služili dvojica arhijereja, mlada monahinja dobila ime po Justinu Ćelijskom, a vladika Irinej je sabranima otkrio šta znači istinski monaški put.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Sabran narod, reč mitropolita Ilariona, večernje bogosluženje i litija oko hrama Svete Trojice učinili su da Negotin, uoči hramovne slave, postane svedok živog susreta neba i zemlje.
Na praznik Pedesetnice, mitropolit bački poručio da Crkva živi kroz Duha Svetoga, naglašavajući da se upravo na današnji dan ispunjava božanski plan spasenja čovečanstva i otkriva tajna Svete Trojice.
Na praznik Pedesetnice, u prisustvu patrijarha Porfirija i vladike Siluana, sveta relikvija – leva ruka prvog srpskog arhiepiskopa – ispraćena je iz Hrama Svetog Save ka svetinji kraj Prijepolja.
Usrdna molitva majki ima neuništivu snagu u borbi protiv zla i njena reč menja sudbinu cele porodice — otkrijte molitvu koja svakom detetu donosi zaštitu i blagoslov.
Saznajte kako su monasi manastira Krušedol spremali ovo posno jelo zabeleženo još 1855. godine i zašto ga i danas smatraju hranom koja donosi blagoslov i mir u svakom domu.