OVAKO SE DECA ŠTITE OD VELIKIH BEDA I OPASNOSTI! Savet Prepodobnog Amvrosija koga se malo koji roditelj pridržava, a zlata je vredan!
Crkva neprestano podseća roditelje da je najveći dar koji mogu da ostave svojoj deci upravo vera u Boga.
Prvog ponedeljka posle Pedesetnice, Sveti Teofan Zatvornik nas podseća na reči spasitelja iz Jevanđelja po Mateju i ukazuje na to da on ne poziva na nerad, već na oslobađanje od brige koja nas izjeda, ometa naš mir i udaljava od Boga.
- Ne brinite se! (Mt.6,32). Ali, kako onda da se živi? Treba da se jede, pije, odeva. Međutim, spasitelj ne govori: „Ne radite ništa“, nego: „Ne brinite se. Ne morite sebe brigom koja vas jede dan i noć, ne daje vam mira ni na tren“.
Takva briga je grehovna bolest. Ona pokazuje da se čovek oslanja na sebe, i da je zaboravio na Boga, da je uzdanje na promisao Božiji izgubio i da sve u vezi sa sobom hoće da uredi jedino na osnovu svoga truda, da sve što mu treba hoće da dobije i da ga zatim očuva svojim sposobnostima.
On se uhvatio srcem svojim za ono što ima, i misli da na njemu može počivati kao na čvrstoj osnovi. Ljubav prema imanju ga je vezala i on samo misli o tome kako da što više zgrne u svoje ruke. Taj mamon (opsesivna težnja za sticanjem i očuvanjem materijalnih dobara) je njemu zamenio Boga.
Ti, međutim, ako je do truda – trudi se, ali nemoj da te mori zla briga. Očekuj svaki uspeh od Boga i u njegove ruke se predaj. Sve što doživiš primaj kao dar iz Gospodnje ruke i u čvrstoj nadi očekuj produženje njegove milosti. Ako Bog hoće, od sveg bogataševog imanja u jednoj minuti može da ne ostane ništa. Sve je prolazno kao prah. Zar onda zbog toga mučiti sebe? Ne brinite se!
U utorak prve nedelje po Duhovima ruski svetitelj u svojoj knjizi „Misli za svaki dan u godini“ otkriva duhovni zakon koji važi za svakog hrišćanina – zašto posle svetlosti dolaze tame i kako da ih duhovno prepoznamo.
Reči svetog ruskog podvižnika za četvrtak sedme sedmice po Vaskrsu podsećaju da nas Hristos nije samo podigao iz greha, već nas je pozvao u neizrecivu zajednicu sa samim Bogom.
Upouci za četvrtak sedme sedmice po Vaskrsu, ruski svetitelj nas podseća na Hristovo obećanje koje ne vara, ali i razotkriva zašto ga ne doživljavamo: „Savest nam ne daje da očekujemo bilo kakvu milost.“
U subotu pete sedmice po Vaskrsu oslušnimo mudrost svedoka večne istine – svetitelja koji nas podseća da dela Gospodnja i danas govore, ako smo spremni da ih vidimo.
Crkva neprestano podseća roditelje da je najveći dar koji mogu da ostave svojoj deci upravo vera u Boga.
Crkva podseća na molitvu koja se ne čita iz navike, već iz iskrene potrebe da se čovek vrati sebi, veri i pokajanju.
Pozivajući se na reči Svetog pisma, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da se čovek koji se raduje padu drugoga ne udaljava samo od bližnjeg već i od ljubavi koju Bog očekuje od svakog svog stvorenja.
Probajte mariniranu ribu po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte Molitvu Presvetoj Bogorodici za utorak i duhovno se nadahnite poukom Svetog Filareta Moskovskog.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Iverska ikona na severu Rusije neprekidno mirotoči već četvrt veka, ali je to ostalo skriveno sve do upokojenja monahinje koja je čuvala ovu tajnu.
Jedanaestogodišnji dečak i njegova sestra pronašli su na staroj hartiji poruku koja otkriva da najveća vrednost svakog talenta nije u aplauzu, već u dobru koje njime činimo drugima.
Pripovetka o prazniku koji nas uči da se prava vera vidi kroz ljubav, dobrotu i dela učinjena za druge
Mnoge ljude uznemiravaju neželjene i teške pomisli, ali ruski svetitelj objašnjava da greh ne nastaje samim iskušenjem, već onda kada čovek svesno prihvati ono što mu se javlja u umu i srcu.
Poznat po asketskom životu i neobičnim darovima, ovaj ugodnik Božji ostavio je snažno svedočanstvo vere kroz molitvu, pomoć siromašnima i duhovnu blizinu sa ljudima i posle upokojenja.
Prema Svetom pismu i crkvenom predanju, njegovo rođenje bilo je unapred najavljeno.