Ovu grešku dosta svečara pravi na Aranđelovdan: Sveštenik o običaju koji nije u skladu sa učenjem Crkve
Žito je obavezan bogoslužbeni element proslave svake krsne slave, naglasio je sveštenik.
Prvog ponedeljka posle Pedesetnice, Sveti Teofan Zatvornik nas podseća na reči spasitelja iz Jevanđelja po Mateju i ukazuje na to da on ne poziva na nerad, već na oslobađanje od brige koja nas izjeda, ometa naš mir i udaljava od Boga.
- Ne brinite se! (Mt.6,32). Ali, kako onda da se živi? Treba da se jede, pije, odeva. Međutim, spasitelj ne govori: „Ne radite ništa“, nego: „Ne brinite se. Ne morite sebe brigom koja vas jede dan i noć, ne daje vam mira ni na tren“.
Takva briga je grehovna bolest. Ona pokazuje da se čovek oslanja na sebe, i da je zaboravio na Boga, da je uzdanje na promisao Božiji izgubio i da sve u vezi sa sobom hoće da uredi jedino na osnovu svoga truda, da sve što mu treba hoće da dobije i da ga zatim očuva svojim sposobnostima.
On se uhvatio srcem svojim za ono što ima, i misli da na njemu može počivati kao na čvrstoj osnovi. Ljubav prema imanju ga je vezala i on samo misli o tome kako da što više zgrne u svoje ruke. Taj mamon (opsesivna težnja za sticanjem i očuvanjem materijalnih dobara) je njemu zamenio Boga.
Ti, međutim, ako je do truda – trudi se, ali nemoj da te mori zla briga. Očekuj svaki uspeh od Boga i u njegove ruke se predaj. Sve što doživiš primaj kao dar iz Gospodnje ruke i u čvrstoj nadi očekuj produženje njegove milosti. Ako Bog hoće, od sveg bogataševog imanja u jednoj minuti može da ne ostane ništa. Sve je prolazno kao prah. Zar onda zbog toga mučiti sebe? Ne brinite se!
Budi deo Religija.rs zajednice.
Žito je obavezan bogoslužbeni element proslave svake krsne slave, naglasio je sveštenik.
U pratnji srpskog patrijarha biće mitropoliti banatski Nikanor i šumadijski Jovan, protojerej Nedeljko Vasiljević, protođakoni Radomir Vrućinić i Ivan Gašić, đakon Vasilije Kostić i čtec Andrej Jelić.
Sveti Jaron i njegova družina postradali su 298. godine, ostavivši primer nepokolebljive vere i odanosti Hristu.
Depresija i duševna patnja mogu toliko da opterete čoveka da mu i najobičnije životne stvari postanu teške, a pronalaženje mira čini se gotovo nedostižnim.
Njih troje žive u staroj porodičnoj kući u Babinama, gde im je svakodnevica dodatno otežana zbog zdravstvenog stanja braće i udaljenosti od zdravstvenih ustanova.
Ipak, naglasio je da Crkva preporučuje da se imena deci daju po nekom svetom, da bi mu taj sveti bio pokrovitelj i obrazac u životu ili da roditelji izaberu bar neko drugo tradicionalno srpsko ime.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
U svojoj knjizi za četvrti petak posle Pedesetnice, Sveti Teofan Zatvornik nas poziva da ne sudimo drugima, već da umesto toga razvijamo milostivo srce. Uči nas kako treba da osećamo sažaljenje prema onima koji greše, kako bi zli poziv na osuđivanje zamro u našim srcima.
Druge subote posle Pedesetnice, Sveti Teofan Zatvornik nas u svojoj knjizi podseća na reči jevanđeliste Mateja i upućuje nas kako da naučimo da prepoznamo i izbegnemo ovu duhovnu bolest kroz pokajanje i milosrđe.
Upouci za četvrtak sedme sedmice po Vaskrsu, ruski svetitelj nas podseća na Hristovo obećanje koje ne vara, ali i razotkriva zašto ga ne doživljavamo: „Savest nam ne daje da očekujemo bilo kakvu milost.“
U današnjoj pouci iz knjige Misli za svaki dan u godini, svetitelj poručuje da grešnici još imaju nade, ali da oni koji su otpali od vere svesno sebe izopštavaju iz Hristovog stada i postaju plen duhovnih zveri.
Žito je obavezan bogoslužbeni element proslave svake krsne slave, naglasio je sveštenik.
Depresija i duševna patnja mogu toliko da opterete čoveka da mu i najobičnije životne stvari postanu teške, a pronalaženje mira čini se gotovo nedostižnim.
Ipak, naglasio je da Crkva preporučuje da se imena deci daju po nekom svetom, da bi mu taj sveti bio pokrovitelj i obrazac u životu ili da roditelji izaberu bar neko drugo tradicionalno srpsko ime.
Kada se suoči sa tuđom greškom, čovek mora da zastane i zapita se da li zna celu istinu i da li bi na isti način govorio kada bi se radilo o njemu.
U pratnji srpskog patrijarha biće mitropoliti banatski Nikanor i šumadijski Jovan, protojerej Nedeljko Vasiljević, protođakoni Radomir Vrućinić i Ivan Gašić, đakon Vasilije Kostić i čtec Andrej Jelić.
Sveti Jaron i njegova družina postradali su 298. godine, ostavivši primer nepokolebljive vere i odanosti Hristu.
Depresija i duševna patnja mogu toliko da opterete čoveka da mu i najobičnije životne stvari postanu teške, a pronalaženje mira čini se gotovo nedostižnim.
Njih troje žive u staroj porodičnoj kući u Babinama, gde im je svakodnevica dodatno otežana zbog zdravstvenog stanja braće i udaljenosti od zdravstvenih ustanova.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.