Printscreen / TV HramPravoslavni ruski muški hor iz Sidneja
Posle niza koncerata po srpskim hramovima, u okviru pokloniče turneje, anđeoski glasovi ovog hora, ogrejaće dušu beogradske publike u Ruskom domu
U tihoj i svetloj atmosferi srpskih svetilišta, Pravoslavni ruski muški hor iz Sidneja je prethodnih dana prošao je kroz duhovnu rapsodiju koja je dotakla srca mnogih vernika i ljubitelja duhovne muzike. Ovaj hor, sa svojim anđeoskim glasovima i besprekornom interpretacijom, nastupao je u crkvi Svete Petke u Surčinu, Sabornoj crkvi Svetog oca Nikolaja u Sremskim Karlovcima, te u Svetojovanskom hramu u Bačkoj Palanci, gde je održan u okviru Duhovnih svečanosti „Od Vidovdana do Ivanjdana”, manifestacije koja slavi duhovnost i kulturno nasleđe srpskog naroda.
Printscreen / TV Hram
Pravoslavni ruski muški hor iz Sidneja
Pravoslavni ruski muški hor iz Sidneja, poznat po svojoj predanosti i umeću, nosi sa sobom bogato nasleđe ruske duhovne muzike. Osnovan je 2016. godine uz blagoslov Ruske pravoslavne crkve, pa su ujedinili pevače iz različitih pravoslavnih crkava u jedan kolektiv.
Hor je najpre pojao na liturgijama u Petropavlovskoj katedrali u Sidneju, ali su već 2019. godine održane i prve turneje u Njujorku, gde su njihovi koncerti uživali veliku pažnju publike. Nakon ovih turneja hor je dobio službeno ime Ruski pravoslavni muški hor Australije, a njihova muzika predstavlja most između prošlosti i sadašnjosti, donoseći osveženje duše svakom slušatelju.
Printscreen / TV Hram
Pravoslavni ruski muški hor iz Sidneja
Ovaj jedinstveni hor će danas, 4. jula, u 19.00 časova, održati koncert u Ruskom domu u Beogradu. Ovo će biti prilika za sve prisutne da se prepuste zvucima koji nadilaze vreme i prostor, povezani kroz zajedničku nit duhovne muzike koja pročišćava i inspiriše.
Nakon liturgije koju je služio mitropolit šumadijski Jovan, sveštenici iz tri namesništva i profesori Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta otvorili su razgovor o izazovima crkvenog života koji se ne vide sa ambona.
U besedi za 13. februar Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da formalno držanje zakona bez milosti prazni dušu, dok istinska pravda i čovekoljublje zahtevaju puninu - izvršavanje svega što Bog zapoveda.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete besrebrenike Kira i Jovana po starom i Svete apostole Akilu i Priskilu po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetu Katarinu de Riči, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Reči jednog od najvećih duhovnika 20. veka podsećaju da nijedan greh nije jači od Božijeg milosrđa i da svaki čovek može pronaći put ka pokajanju i svetosti.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Kamerni hor Emanuel, uz blagoslov episkopa valjevskog Isihija, otvorio je tradicionalne Gospојinske susrete crkvenih horova u Eparhiji valjevskoj, slaveći veru i zajedništvo kroz molitvu i pojanjе.
Reakcija poslanika Nikosa Papadopoulosa na izložbu koja je, kako tvrdi, uvredila pravoslavnu veru, pokrenula je duboku diskusiju o granicama umetnosti i poštovanju svetih vrednosti. Reagovao i mitropolit Jeronim.
Uz prisustvo najviših zvaničnika i duhovnih vođa predstavljeno delo koje svedoči o bogatoj kulturnoj i duhovnoj baštini Srba u Sarajevu od 1468. do 1941. godine.
Postavka fotografija Stanka Kostića u Galeriji SANU osvetljava fascinantne priče o drvenim crkvama Republike Srpske – mestima vere, istorije i narodne snage.
U besedi za 13. februar Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da formalno držanje zakona bez milosti prazni dušu, dok istinska pravda i čovekoljublje zahtevaju puninu - izvršavanje svega što Bog zapoveda.
Reči jednog od najvećih duhovnika 20. veka podsećaju da nijedan greh nije jači od Božijeg milosrđa i da svaki čovek može pronaći put ka pokajanju i svetosti.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Kapitalno delo dr Margaret Piters "Džender revolucija - globalna agenda?" otvorilo je raspravu o ideologiji koja utiče na zakonodavstvo, porodicu i identitet.