DA LI DECA TREBA DA IDU NA GROBLJE I PRISUSTVUJU SAHRANAMA: Otac Borislav izneo stav Crkve i razrešio svaku dilemu
Otac Borislav kaže da je naša dužnost da decu spremamo i učimo ih da je smrt deo života.
Posle niza koncerata po srpskim hramovima, u okviru pokloniče turneje, anđeoski glasovi ovog hora, ogrejaće dušu beogradske publike u Ruskom domu
U tihoj i svetloj atmosferi srpskih svetilišta, Pravoslavni ruski muški hor iz Sidneja je prethodnih dana prošao je kroz duhovnu rapsodiju koja je dotakla srca mnogih vernika i ljubitelja duhovne muzike. Ovaj hor, sa svojim anđeoskim glasovima i besprekornom interpretacijom, nastupao je u crkvi Svete Petke u Surčinu, Sabornoj crkvi Svetog oca Nikolaja u Sremskim Karlovcima, te u Svetojovanskom hramu u Bačkoj Palanci, gde je održan u okviru Duhovnih svečanosti „Od Vidovdana do Ivanjdana”, manifestacije koja slavi duhovnost i kulturno nasleđe srpskog naroda.
Pravoslavni ruski muški hor iz Sidneja, poznat po svojoj predanosti i umeću, nosi sa sobom bogato nasleđe ruske duhovne muzike. Osnovan je 2016. godine uz blagoslov Ruske pravoslavne crkve, pa su ujedinili pevače iz različitih pravoslavnih crkava u jedan kolektiv.
Hor je najpre pojao na liturgijama u Petropavlovskoj katedrali u Sidneju, ali su već 2019. godine održane i prve turneje u Njujorku, gde su njihovi koncerti uživali veliku pažnju publike. Nakon ovih turneja hor je dobio službeno ime Ruski pravoslavni muški hor Australije, a njihova muzika predstavlja most između prošlosti i sadašnjosti, donoseći osveženje duše svakom slušatelju.
Ovaj jedinstveni hor će danas, 4. jula, u 19.00 časova, održati koncert u Ruskom domu u Beogradu. Ovo će biti prilika za sve prisutne da se prepuste zvucima koji nadilaze vreme i prostor, povezani kroz zajedničku nit duhovne muzike koja pročišćava i inspiriše.
Kamerni hor Emanuel, uz blagoslov episkopa valjevskog Isihija, otvorio je tradicionalne Gospојinske susrete crkvenih horova u Eparhiji valjevskoj, slaveći veru i zajedništvo kroz molitvu i pojanjе.
Reakcija poslanika Nikosa Papadopoulosa na izložbu koja je, kako tvrdi, uvredila pravoslavnu veru, pokrenula je duboku diskusiju o granicama umetnosti i poštovanju svetih vrednosti. Reagovao i mitropolit Jeronim.
Uz prisustvo najviših zvaničnika i duhovnih vođa predstavljeno delo koje svedoči o bogatoj kulturnoj i duhovnoj baštini Srba u Sarajevu od 1468. do 1941. godine.
Postavka fotografija Stanka Kostića u Galeriji SANU osvetljava fascinantne priče o drvenim crkvama Republike Srpske – mestima vere, istorije i narodne snage.
Otac Borislav kaže da je naša dužnost da decu spremamo i učimo ih da je smrt deo života.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog I Žičkog za 19. Sredu po duhovima otkriva kako volja usklađena sa Božijom voljom oblikuje život ispunjen dobrotom, pravdom i unutrašnjim mirom, čak i usred svakodnevne žurbe i iskušenja.
Iako se svakodnevno susreću sa njim u hramovima i manastirima, mnogi ne znaju da je antimis više od platna – na njemu se osvećuje hleb i vino, simbolizuje Hristovu žrtvu i povezuje vernike sa srcem pravoslavne tradicije.
Veliki pravoslavni duhovnik i svetitelj ostavio je snažnu poruku o nevidljivoj bitki koja odlučuje sudbinu duše — i otkrio zašto pogled može biti naš najveći saveznik ili pad.
Naziv tribine bio je „Јedini bez greha“, a jedan od najdirljivijih trenutaka bio je kada je govorio o Svetom Lazaru Četvorodnevnom
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“
Nedavni primer iz Amerike pokreće pitanje koje mnogi vernici smatraju nemogućim: kako ostati veran Hristovom učenju i Svetim kanonima u vremenu duhovne dekadencije i relativizacije vere?
Protojerej-stavrofor Nemanja Krivokapić podseća vernike šta je istinska svetinja slavskog dana.
Put do mira vodi kroz smirenje, odricanje od sopstvene volje i prihvatanje Božje promisli, ma koliko ona delovala teško ili nerazumljivo.
Otkrijte kako da pripremite starinski kolač „na kašike“, sa mirisom kakaa i domaćih jaja, koji spaja generacije, unosi toplinu u vaš dom i postaje nezaobilazna poslastica uz popodnevnu kafu ili prazničnu trpezu.