Ako želite šta da saznate šta vas čeka u večnosti, samo ovo uradite: Ava Dorotej kaže da će vam se za tri dana, sve samo kazati
Posebna opasnost leži u tome što čovek često ne primećuje koliko je nekoj strasti dozvolio da ovlada njime.
U svetlu iskušenja i moralnih izazova, učenja svetih otaca pružaju nam dragocene smernice i utehu. Među njima, pouke Svetog Teofana Zatvornika, zapisane za treći petak posle Pedesetnice, odjekuju posebnom snagom, podsećajući nas na temelje istine hrišćanske vere.
Sveti Teofan Zatvornik nas najpre podseća na reči iz Jevanđelja po Mateju:
Svaki koji prizna mene pred ljudima, priznaću i ja njega pred Ocem svojim koji je na nebesima" (Mt.10,32), a potom postavlja pitanje, posle koga kroz pouku odgovara:
“Zar je teško ispovedati Gospoda? Nema u tome nikakve teškoće. Kakva je teškoća reći, kada ustreba, da je Gospod naš Isus Hristos jedinorodni Sin Božiji i Bog, da je radi nas došao na zemlju, ovaplotio se od Duha Svetoga i Marije Djeve, i postao čovek, da je bio raspet, postradao i pogreben, da je vaskrsao u treći dan, vazneo se na nebesa i da sedi s desne strane Boga Oca, da će opet doći da sudi živima i mrtvima, da je poslao Duha Svetoga na svete apostole i njegovom silom ustrojio na zemlji svetu Crkvu, koja, učeći istini i osvećujući tajnama, nezabludnim putem vodi sva verna čeda svoja u Carstvo nebesko?
Sve to mi ponavljamo svaki put kada slušamo ili čitamo Simvol vere. Tako i ti uzmi ove istine, zapečati ih u svome srcu i budi gotov da, ne bojeći se nikakvog lica ljudskog, objaviš da je neophodno upravo tako, a ne nekako drukčije, verovati za spasenje.
Budi ujedno gotov da pretrpiš za ispovedanje sve šta bude potrebno u određenom slučaju. Zatvaraj usta lažnih učitelja i hulitelja Hrišćanstva rečju istine – i dobićeš što je Gospod obećao. Ti ćeš ispovediti Njega kao Boga i Spasitelja pred ljudima, a On će pred Bogom Ocem ispovediti da si ti Njegov verni sledbenik i ispovednik.”
Reči Svetog Teofana Zatvornika nas podstiču da živimo svoju veru hrabro i dosledno, da budemo svetionici istine u svetu koji često zaboravlja na duhovne vrednosti. U toj hrabrosti i doslednosti nalazimo put ka Carstvu nebeskom, vodeći sve verne ka svetlosti večnog života.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Pojedini među njima postali su episkopi i revnosno brinuli o poverenim hrišćanskim zajednicama, dok su neki za svoju veru podneli mučeničku smrt.
Podrška i molitve za njegovo ozdravljenje stigle su i iz Eparhije bačke, u čijim je hramovima sinoć služena posebna molitva.
Posebna opasnost leži u tome što čovek često ne primećuje koliko je nekoj strasti dozvolio da ovlada njime.
Građani Republike Srbije na Kosovu i Metohiji moraju znati da nisu prepušteni sami sebi, navedeno je u saopštenju Studentske liste.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Umesto da bogatstvo čuvaju za sebe, odlučili su da ga podele siromašnima, pomažući svima kojima je pomoć bila potrebna.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Sveti Teofan ističe da prava vrednost života nije u materijalnom blagostanju ili društvenoj počasti, već u duhovnom bogatstvu. On naglašava da je život ispunjen nevoljama i iskušenjima često put ka istinskoj utehi i slobodi od materijalnih zavisnosti. Prava sreća se ne nalazi u spoljašnjim bogatstvima, već u unutrašnjem miru i duhovnom ispunjenju. Kada se oslobodimo očaravajućih iluzija ovog sveta, možemo spoznati da su unutrašnje vrednosti, kao što su ljubav, saosećanje i vera, jedina istinska bogatstva. Sveti Teofan poziva svakoga da se prema materijalnim dobrima odnosi s oprezom, čak i kada ih ima, i da ih ne dozvoli da zasene duhovni put.
Na Duhovski utorak Sveti Teofan Zatvornik nas u svojoj knjizi podseća da je i Gospod, posle krštenja, odveden u pustinju da bude iskušan, pa nas upozorava da nakon svetlosti blagodati uvek slede i izazovi.
U utorak prve nedelje po Duhovima ruski svetitelj u svojoj knjizi „Misli za svaki dan u godini“ otkriva duhovni zakon koji važi za svakog hrišćanina – zašto posle svetlosti dolaze tame i kako da ih duhovno prepoznamo.
Za sredu pete sedmice po Vaskrsu ruski svetitelj u svojoj knjizi Misli za svaki dan u godini piše o odgovornosti sveštenstva, duhovnoj gladi naroda i tišini koja ne sme postati pravilo
Posebna opasnost leži u tome što čovek često ne primećuje koliko je nekoj strasti dozvolio da ovlada njime.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
U pravoslavnom učenju reč ima posebnu težinu, a od čoveka se očekuje da je koristi za dobro, a ne za povređivanje drugih.
Sveti oci upozoravali su da se čovek ne sme vezivati za rđave pomisli niti im pridavati preveliku pažnju, već da treba da se okrene molitvi i veri.
Pojedini među njima postali su episkopi i revnosno brinuli o poverenim hrišćanskim zajednicama, dok su neki za svoju veru podneli mučeničku smrt.
Posebna opasnost leži u tome što čovek često ne primećuje koliko je nekoj strasti dozvolio da ovlada njime.
Građani Republike Srbije na Kosovu i Metohiji moraju znati da nisu prepušteni sami sebi, navedeno je u saopštenju Studentske liste.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Sveštenik podseća da Bog nije ograničen stranama sveta i da mu se čovek može moliti bilo gde.