ŠTA ČINITI KAD BOLEST RAZARA TELO NA KOMADE?! Sveti Jovan Kronštatski kaže da će vam ovo sigurno olakšati muke
Pravoslavna vera uči da nijedno stradanje nije bez smisla i da se i kroz bolest čovek može približiti Gospodu.
U svetlu iskušenja i moralnih izazova, učenja svetih otaca pružaju nam dragocene smernice i utehu. Među njima, pouke Svetog Teofana Zatvornika, zapisane za treći petak posle Pedesetnice, odjekuju posebnom snagom, podsećajući nas na temelje istine hrišćanske vere.
Sveti Teofan Zatvornik nas najpre podseća na reči iz Jevanđelja po Mateju:
Svaki koji prizna mene pred ljudima, priznaću i ja njega pred Ocem svojim koji je na nebesima" (Mt.10,32), a potom postavlja pitanje, posle koga kroz pouku odgovara:
“Zar je teško ispovedati Gospoda? Nema u tome nikakve teškoće. Kakva je teškoća reći, kada ustreba, da je Gospod naš Isus Hristos jedinorodni Sin Božiji i Bog, da je radi nas došao na zemlju, ovaplotio se od Duha Svetoga i Marije Djeve, i postao čovek, da je bio raspet, postradao i pogreben, da je vaskrsao u treći dan, vazneo se na nebesa i da sedi s desne strane Boga Oca, da će opet doći da sudi živima i mrtvima, da je poslao Duha Svetoga na svete apostole i njegovom silom ustrojio na zemlji svetu Crkvu, koja, učeći istini i osvećujući tajnama, nezabludnim putem vodi sva verna čeda svoja u Carstvo nebesko?
Sve to mi ponavljamo svaki put kada slušamo ili čitamo Simvol vere. Tako i ti uzmi ove istine, zapečati ih u svome srcu i budi gotov da, ne bojeći se nikakvog lica ljudskog, objaviš da je neophodno upravo tako, a ne nekako drukčije, verovati za spasenje.
Budi ujedno gotov da pretrpiš za ispovedanje sve šta bude potrebno u određenom slučaju. Zatvaraj usta lažnih učitelja i hulitelja Hrišćanstva rečju istine – i dobićeš što je Gospod obećao. Ti ćeš ispovediti Njega kao Boga i Spasitelja pred ljudima, a On će pred Bogom Ocem ispovediti da si ti Njegov verni sledbenik i ispovednik.”
Reči Svetog Teofana Zatvornika nas podstiču da živimo svoju veru hrabro i dosledno, da budemo svetionici istine u svetu koji često zaboravlja na duhovne vrednosti. U toj hrabrosti i doslednosti nalazimo put ka Carstvu nebeskom, vodeći sve verne ka svetlosti večnog života.
Sveti Teofan ističe da prava vrednost života nije u materijalnom blagostanju ili društvenoj počasti, već u duhovnom bogatstvu. On naglašava da je život ispunjen nevoljama i iskušenjima često put ka istinskoj utehi i slobodi od materijalnih zavisnosti. Prava sreća se ne nalazi u spoljašnjim bogatstvima, već u unutrašnjem miru i duhovnom ispunjenju. Kada se oslobodimo očaravajućih iluzija ovog sveta, možemo spoznati da su unutrašnje vrednosti, kao što su ljubav, saosećanje i vera, jedina istinska bogatstva. Sveti Teofan poziva svakoga da se prema materijalnim dobrima odnosi s oprezom, čak i kada ih ima, i da ih ne dozvoli da zasene duhovni put.
Na Duhovski utorak Sveti Teofan Zatvornik nas u svojoj knjizi podseća da je i Gospod, posle krštenja, odveden u pustinju da bude iskušan, pa nas upozorava da nakon svetlosti blagodati uvek slede i izazovi.
U utorak prve nedelje po Duhovima ruski svetitelj u svojoj knjizi „Misli za svaki dan u godini“ otkriva duhovni zakon koji važi za svakog hrišćanina – zašto posle svetlosti dolaze tame i kako da ih duhovno prepoznamo.
Za sredu pete sedmice po Vaskrsu ruski svetitelj u svojoj knjizi Misli za svaki dan u godini piše o odgovornosti sveštenstva, duhovnoj gladi naroda i tišini koja ne sme postati pravilo
Pravoslavna vera uči da nijedno stradanje nije bez smisla i da se i kroz bolest čovek može približiti Gospodu.
U besedi za Nedelju četvrtu po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o tome kako vera čoveka ne odvaja od iskušenja, već ga kroz njih vodi ka duhovnoj pobedi.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Simeona po starom i Svetog apostola Simona Zilota po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Gospu Trsatsku, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Iza spoljašnje urednosti krije se gubitak radosti, koji prema svetogorskom starcu otkriva dublju duhovnu krizu savremenog čoveka.
Maramice ostaju na ovom mestu sedam dana, a zatim se zakopavaju i muka večno ostaje u zemlji.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Sveštenik upozorava da stanje koje liči na duhovno prosvetljenje može postati ozbiljna obmana koja čoveka odvaja od Crkve i narušava njegov odnos prema drugima.
Prvi snimak nastao spontano brzo je postao omiljen među vernicima, dok nova verzija donosi pun umetnički izraz i snažnu duhovnu poruku uoči manastirske slave.
Iskušenik iz Manastira Svetog Pavla tokom medicinskog prevoza iskočio je iz sanitetskog vozila, zadobio višestruke povrede i završio na respiratoru, dok monasi i lekari pokušavaju da razjasne okolnosti neobičnog incidenta.