Ova rečenica, jednostavna i snažna, ključna je za duhovni napredak pravoslavnih vernika. A optinski starac, jedan od najcenjenijih duhovnika u pravoslavnom svetu, često je isticao njen značaj dajući smernice za svakodnevnu upotrebu.
Prepodobni Varsanufije Optinski, sveti starac i duhovni učitelj, isticao je ogromni značaj Isusove molitve u duhovnom životu pravoslavnih vernika. Isusova molitva, koja glasi: "Gospode Isuse Hriste, Sine Božiji, pomiluj me grešnog", predstavlja jedno od najmoćnijih i najkraćih molitvenih izreka u pravoslavlju.
Za pravoslavne vernike, ova molitva je sredstvo očišćenja srca, izvor mira i utehe, i način da se ostvari stalna veza sa Gospodom. Iako svi vernici znaju za Isusovu molitvu, ne izgovaraju je svi redovno; ipak, oni koji je čine delom svog svakodnevnog života svedoče o njenoj transformativnoj moći.
- Neka vaš prvi pokret, čim se probudite, bude znak krsta, a prve vaše reči — reči Isusove molitve. Kada možete, govorite Isusovu molitvu uz brojanice, a kada ste zauzeti poslom, bez njih. Kada vas spopadnu kakve maštarije, ne protivite im se sami već se na njih bacite kamenom. A kamen je Ime Hristovo, molitva Isusova... Odagnati pomisli nije u vašoj moći, ali ne primiti ih — jeste: odgoni ih Ime Isusovo.
Ako je molitva ponekad nepažljiva, rasejana, ne treba klonuti duhom. U vreme molitve naše se usne osvećuju Imenom Gospoda Isusa Hrista. Postojano se držite Isusove molitve: "Gospode Isuse Hriste, Sine Božiji, pomiluj me grešnog?". Isusovo Ime ruši sve demonske nasrtaje. Oni ne mogu da pobede silu imena Hristova. Zašto je i kako se to zbiva mi ne znamo. Znamo samo da je u stvarnosti upravo tako - ostale su zapisane reči starca Varsanufija.
Prepodobni Varsanufije nam kroz ove reči daje jasne smernice za duhovni život, ukazujući na snagu Isusove molitve koja nadmašuje sve ljudske slabosti i demone iskušenja.
U svojoj besedi iguman Manastira Podmaine podseća na istinsku suštinu hrišćanskog života - ljubav prema Bogu i bližnjem, naglašavajući kako formalna ispunjenja verskih obaveza nisu dovoljna bez prave ljubavi.
Na praznik Svete Trojice, poglavar Ruske pravoslavne crkve služio je Božanstvenu liturgiju u Sveto-Trojičkoj Sergijevoj lavri i uputio snažne reči vernicima o jačini i moći vere, njenoj ulozi u savremenom svetu i važnosti molitve za budućnost.
Istraživanja Komisija za naučno proučavanje čudesnih pojava Moskovske patrijaršije otkrila su da smirna koju ikona luči ima svojstva zarastanje rana i antidepresivno dejstvo, a ovoga puta svojom prisutnošću obasjaće Crnu Goru od 9. do 16. jula i Srbiju od 16. do 18. jula.
Uz blagoslov episkopa raško-prizrenskog Teodosija, a u znak blagodarnosti za pomoć, iguman Manastira Crna Reka odneo je na dar Sretenskom manastiru u Moskvi ikonu i čestice moštiju Svetog Petra Koriškog.
U mladosti je bio vojnik, a pošto je bio veoma obrazovan i hrabar, veoma se dopao caru Dioklecijanu, koji ga je postavio za načalnika svoje dvorske garde.
Proterivanje otvara neprijatno pitanje dvostrukih aršina, selektivne tolerancije i toga kome je dozvoljeno da peva, a kome ne — čak i na praznik koji bi trebalo da nosi poruku mira i praštanja.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Proterivanje otvara neprijatno pitanje dvostrukih aršina, selektivne tolerancije i toga kome je dozvoljeno da peva, a kome ne — čak i na praznik koji bi trebalo da nosi poruku mira i praštanja.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Dok se pred doček 2026. godine figurice po istočnom kalendaru nude kao amajlije za sreću, njihovo biblijsko značenje otvara neprijatna, ali važna pitanja o granici između dekoracije, sujeverja i hrišćanske savesti.