Printscreen/YouTube/TV HramJerotić upozorava da neka emotivna stanja mogu oslabiti imunitet organizma
Na Ilindan, kada su poštovaoci dela ovog velikana iskazali ljubav prema njemu postavivši spomen-ploču na njegov dom, prisetimo se šta je on govorio o ovoj emociji koja oblikuje naš život i dušu.
Danas, na praznik Svetog proroka Ilije 2024. leta Gospodnjeg, kada su Beograđani iskazali duboko poštovanje i ljubav prema akademiku i prosvetitelju Vladeti Jerotiću, postavivši spomen-ploču na njegovoj rodnoj kući, prisetimo se šta je ovaj izuzetni mislilac govorio na temu ljubavi.
Rođen na Ilindan pre tačno sto godina, Vladeta Jerotić je kroz svoj život i rad ostavio dubok trag u našim srcima. Njegova filozofija o ljubavi, kao osnovi ljudske sreće i duhovnog ispunjenja, osvetljava put kako živeti punim srcem.
Zbog toga, na dan njegovog rođenja i dan kada je na njegovu rodnu kuću postavljena spomen-ploča, izdvajamo deset njegovih najznačajnijih pouka o ljubavi, koje nas podsećaju na to da to nije samo osećaj, već i akcija koja nas oblikuje i usmerava ka boljem razumevanju sebe i drugih:
Freepik
Čovekoljublje je osnov svake druge ljubavi
1. Čovek je zadovoljan i naslađuje se kada ga neko voli, ali je radostan kada on voli. Ljubav i radost svakako su čovekove osobine i doživljaji koji ga čine najvećom snagom prirode.
2. Prirodnoj težnji prema ljubavi potrebni su povoljni uslovi za razvoj. Jer voleti drugog čoveka znači i razumeti ga, a svakako i – opraštati mu. Nije, doduše, lako voleti čoveka onakvog kakav jeste, ali samo ako budemo u stanju da ga ne samo prihvatimo već i da ga zavolimo upravo onakvog kakav jeste, podstaći ćemo ga da postane onakav kakav može da bude.
3. Ne znam da li je ijedan čovek u stanju da voli ako nije bio voljen. Ili na drugi način, koliko smo i sa kakvom snagom u detinjstvu bili voljeni, toliko i mi volimo druge.
4. Pokorni smo iz straha, a poslušni iz ljubavi.
5. Ako nema vere, nade i ljubavi, a odavno nema, traženje smisla je u zadovoljstvu, zadovoljenju nagona i površnih senzacija.
Freepik
Vladeta Jerotić je govorio: ""Ako ste usamljeni, to je zbog toga što ste sami sebe izolovali"
6. Nije, doduše, lako voleti čoveka onakvog kakav jeste, ali samo ako budemo u stanju da ga ne samo prihvatimo, već i da ga zavolimo upravo onakvog kakav jeste, podstaći ćemo ga da postane onakav kakav može da bude. Zato, ako nekoga stvarno volite, pokušajte da ga promenite svojom ljubavlju, a ne ultimatumima.
7. Ukoliko su želje intenzivnije, utoliko je i strah jači.
8. Ako ste usamljeni, to je zbog toga što ste sami sebe izolovali; ako ste dovoljno skromni, nećete nikada ostati usamljeni. Pokušajte da siđete i naučite skromnost i nećete nikada više biti sami.
9. Ukoliko majka svojom ljubavlju prema detetu ispoljenom dojenjem, brigom i privrženošću (ne i preteranom brigom, jer je ta briga onda znak neurotičnog straha kod majke) – ovoj majčinoj ljubavi ubrzo se pridružuje i otac – ostanu dosledni u ispoljavanju istinskih osećanja prema detetu (ostajući stalno privrženi jedan drugom u ljubavi) – stvoreni su povoljni uslovi da vera deteta u život ostane u njemu trajna.
10. Niko poludeo nije od apstinencije - to vam kaže Vladeta Jerotić.
Ovaj veliki mislilac i prosvetitelj nas je učio da ljubav nije samo osećanje već i delovanje koje oblikuje našu dušu i društvo u celini. Kroz njegove reči, pozvani smo da razumemo i prihvatimo druge, da ne prestanemo da se menjamo i rastemo u ljubavi. Spomen-ploča na njegovoj rodnoj kući ne samo da je trajni znak sećanja na njegovu mudrost, već i inspiracija za sve da žive život vođen ljubavlju, istinom i neprekidnim težnjama za duhovnim usavršavanjem.
Od neuropsihijatra do teologa, Jerotić je svojim delom i učenjem obasjavao put ka ljubavi, toleranciji i obrazovanju. Mnogi ga smatraju najvećim našim prosvetiteljem na raskršću 20. i 21. veka, a posebno su ga uvažavali srpski patrijarsi.
U srcu Beograda, blizu srpske Patrijaršije i Saborne crkve, svečano je otkrivena ploča koja odaje počast velikanu, čiji je pedagoški i duhovni rad ostavio neizbrisiv trag na mnoge generacije.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Da li otvorenost i pravednost uvek oslobađaju, ili je potrebno birati reči s ljubavlju i obazrivošću? Moskovski patrijarh iz 19. veka podučava nas kako delovati na način koji ne osuđuje, već donosi mir i duhovni napredak.
Drevne mudrosti ugodnika Božjih o ljubavi, oproštaju, molitvi i zajedništvu osvetljavaju put ka sreći i harmoniji u svakom domu. Kroz ove večne poruke možemo pronaći rešenje za mnoge izazove koji se pojavljuju u porodičnim odnosima.
Šestu godišnjicu upokojenja Vladete Jerotića obeležilo je bogosluženje u njegovoj voljenoj crkvi na Kalemegdanu, gde je episkop Petar služio molitvu, a starešina hrama u razgovoru za “Religiju” evocirao je uspomene na velikana i njegovu ulogu u oživljavanju vere u Srbiji u teškim vremenima.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Sveća je simbol svetlosti Hristove. On je rekao: "Ja sam svetlost svetu". Ta svetlost treba da nas podseti na svetlost kojom Hristos obasjava duše preminulih, kaže sveštenik.