U srcu Beograda, blizu srpske Patrijaršije i Saborne crkve, svečano je otkrivena ploča koja odaje počast velikanu, čiji je pedagoški i duhovni rad ostavio neizbrisiv trag na mnoge generacije.
U duhu obeležavanja stogodišnjice rođenja istaknutog akademika Vladete Jerotića, postavljena je spomen-ploča na njegovoj rodnoj kući u Beogradu, nedaleko od srpske Patrijaršije, Saborne crkve i nekadašnje Narodne biblioteke. Na spomen-ploči ispisane su reči koje bude snažnu emociju:
„Na ovom vencu Znamenitosti, od rođenja na Svetog Iliju 2. avgusta 1924. godine, rastao je, vaspitavan, obrazovan, i za u večno pamćenje svanjivao Prosvetitelj naš Akademik Profesor i Doktor Vladeta Jerotić - Sofijom Vere, Nade i Ljubavi Prepoznavao Put Hranio Istinu Svedočio Život Časnih 94 leta.“
youtube/printscreen/ Телевизија Храм
Vladeta Jerotić
Ove reči su duboko ukorenjene u suštinu života i dela Vladete Jerotića, koji je od 1985. godine predavao na Teološkom pravoslavnom fakultetu u Beogradu, gde je osnovao Katedru za pastirsku psihologiju i medicinu. Njegova odluka da napusti rad u bolnici i posveti se pedagoškom radu donela je neprocenjivu dobrobit mnogim generacijama studenata.
Jerotić je nesebično širio svoje znanje iz oblasti religije, psihoterapije, sociologije, filozofije i psihijatrije, ostavljajući iza sebe bogato stvaralaštvo koje obuhvata preko 70 knjiga i nekoliko stotina naučnih članaka. Njegova predavanja širom nekadašnje Jugoslavije i Srbije okupljala su veliki broj slušalaca, kojima je prenosio ne samo naučne spoznaje, već i duhovne poruke koje će se večno pamtiti. Jedna od njegovih nezaboravnih pouka glasi:
"Ne smemo da kažnjavamo sami sebe. Strah od Boga je velika tema. To je vezano za prvobitni greh. U hrišćanstvu je krivica na Evi, u Kuranu su krivi oboje. Pomno iščitavam Kuran iznova, pomno... Dakle, Bog, da li nas je odbacio? Neki kažu Bog ne kažnjava, složio bih se s njima. Pa ko kažnjava? Kažnjavamo sami sebe. Autodestrukcija u 21. veku je neverovatna. Ne treba nam ni atomska bomba ni đavo."
Foto Nebojša Mandić
Patrijaršija u Beogradu
Jerotićeve reči „Pokorni smo iz straha, a poslušni iz ljubavi“ odjekuju kao večita istina, podsećajući nas na suštinu našeg odnosa prema Bogu i svetu oko nas. On nas je učio da pravi put do svoje ličnosti nikad se ne postiže do kraja, već da su promene uvek neophodne.
„Moramo se menjati u toku života i kad se kaže, budi svoj Petar Petrović, to ne znači da se taj Petar Petrović ne može i ne treba u toku života da se menja. Menjamo se nabolje, menjamo se nagore, najčešće i jedno i drugo. To opet treba prepoznati i opet smo na osnovi: Upoznaj samog sebe,“ kazao je Jerotić.
Postavljanje spomen-ploče u čast Vladete Jerotića ne samo da je znak večnog sećanja na jednog velikog hrišćanina, pravoslavca, već i inspiracija za sve nas da nastavimo putem vere, nade i ljubavi, prepoznavajući put, hraneći istinu i svedočeći život.
Od neuropsihijatra do teologa, Jerotić je svojim delom i učenjem obasjavao put ka ljubavi, toleranciji i obrazovanju. Mnogi ga smatraju najvećim našim prosvetiteljem na raskršću 20. i 21. veka, a posebno su ga uvažavali srpski patrijarsi.
Na Ilindan, kada su poštovaoci dela ovog velikana iskazali ljubav prema njemu postavivši spomen-ploču na njegov dom, prisetimo se šta je on govorio o ovoj emociji koja oblikuje naš život i dušu.
Dokumentarno-igrana priča Bojane Krstić otkriva život Nedeljka Streličića, mladog sveštenika koji je platio cenu vernosti istini, dok beogradska premijera donosi i snažnu humanitarnu akciju za teško bolesnog dečaka.
Jedna izgovorena reč može delovati zastrašujuće, ali Crkva nas uči da samo greh ima stvarnu moć – pokajanje, Ispovest i život u Tajnama čine svaku dušu nepobedivom pod Božijom zaštitom.
Od "izleta" u pokret Hare Krišna do misionara koji je hiljadama mališana u Sijera Leoneu postao jedina nada – životni put oca Temisa Adamsa otkriva kako se čovek menja kada izabere da pripada onima koji nemaju ništa.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Dokumentarno-igrana priča Bojane Krstić otkriva život Nedeljka Streličića, mladog sveštenika koji je platio cenu vernosti istini, dok beogradska premijera donosi i snažnu humanitarnu akciju za teško bolesnog dečaka.
Jedna izgovorena reč može delovati zastrašujuće, ali Crkva nas uči da samo greh ima stvarnu moć – pokajanje, Ispovest i život u Tajnama čine svaku dušu nepobedivom pod Božijom zaštitom.
Od "izleta" u pokret Hare Krišna do misionara koji je hiljadama mališana u Sijera Leoneu postao jedina nada – životni put oca Temisa Adamsa otkriva kako se čovek menja kada izabere da pripada onima koji nemaju ništa.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Dok nama korica hleba izgleda obično, negde daleko njena vrednost može značiti nadu– pouka omiljenog srpskog patrijarha otvara oči i srce na ono što svakodnevno zanemarujemo.
Jedan neizgovoren pozdrav, neznatna laž ili hladan stav mogu pokrenuti lanac događaja koji menja sudbine – otac Markel (Pabuk) objašnjava kako pokajanje i molitva štite dušu od nevidljivih zala.