U srcu Beograda, blizu srpske Patrijaršije i Saborne crkve, svečano je otkrivena ploča koja odaje počast velikanu, čiji je pedagoški i duhovni rad ostavio neizbrisiv trag na mnoge generacije.
U duhu obeležavanja stogodišnjice rođenja istaknutog akademika Vladete Jerotića, postavljena je spomen-ploča na njegovoj rodnoj kući u Beogradu, nedaleko od srpske Patrijaršije, Saborne crkve i nekadašnje Narodne biblioteke. Na spomen-ploči ispisane su reči koje bude snažnu emociju:
„Na ovom vencu Znamenitosti, od rođenja na Svetog Iliju 2. avgusta 1924. godine, rastao je, vaspitavan, obrazovan, i za u večno pamćenje svanjivao Prosvetitelj naš Akademik Profesor i Doktor Vladeta Jerotić - Sofijom Vere, Nade i Ljubavi Prepoznavao Put Hranio Istinu Svedočio Život Časnih 94 leta.“
youtube/printscreen/ Телевизија Храм
Vladeta Jerotić
Ove reči su duboko ukorenjene u suštinu života i dela Vladete Jerotića, koji je od 1985. godine predavao na Teološkom pravoslavnom fakultetu u Beogradu, gde je osnovao Katedru za pastirsku psihologiju i medicinu. Njegova odluka da napusti rad u bolnici i posveti se pedagoškom radu donela je neprocenjivu dobrobit mnogim generacijama studenata.
Jerotić je nesebično širio svoje znanje iz oblasti religije, psihoterapije, sociologije, filozofije i psihijatrije, ostavljajući iza sebe bogato stvaralaštvo koje obuhvata preko 70 knjiga i nekoliko stotina naučnih članaka. Njegova predavanja širom nekadašnje Jugoslavije i Srbije okupljala su veliki broj slušalaca, kojima je prenosio ne samo naučne spoznaje, već i duhovne poruke koje će se večno pamtiti. Jedna od njegovih nezaboravnih pouka glasi:
"Ne smemo da kažnjavamo sami sebe. Strah od Boga je velika tema. To je vezano za prvobitni greh. U hrišćanstvu je krivica na Evi, u Kuranu su krivi oboje. Pomno iščitavam Kuran iznova, pomno... Dakle, Bog, da li nas je odbacio? Neki kažu Bog ne kažnjava, složio bih se s njima. Pa ko kažnjava? Kažnjavamo sami sebe. Autodestrukcija u 21. veku je neverovatna. Ne treba nam ni atomska bomba ni đavo."
Foto Nebojša Mandić
Patrijaršija u Beogradu
Jerotićeve reči „Pokorni smo iz straha, a poslušni iz ljubavi“ odjekuju kao večita istina, podsećajući nas na suštinu našeg odnosa prema Bogu i svetu oko nas. On nas je učio da pravi put do svoje ličnosti nikad se ne postiže do kraja, već da su promene uvek neophodne.
„Moramo se menjati u toku života i kad se kaže, budi svoj Petar Petrović, to ne znači da se taj Petar Petrović ne može i ne treba u toku života da se menja. Menjamo se nabolje, menjamo se nagore, najčešće i jedno i drugo. To opet treba prepoznati i opet smo na osnovi: Upoznaj samog sebe,“ kazao je Jerotić.
Postavljanje spomen-ploče u čast Vladete Jerotića ne samo da je znak večnog sećanja na jednog velikog hrišćanina, pravoslavca, već i inspiracija za sve nas da nastavimo putem vere, nade i ljubavi, prepoznavajući put, hraneći istinu i svedočeći život.
Od neuropsihijatra do teologa, Jerotić je svojim delom i učenjem obasjavao put ka ljubavi, toleranciji i obrazovanju. Mnogi ga smatraju najvećim našim prosvetiteljem na raskršću 20. i 21. veka, a posebno su ga uvažavali srpski patrijarsi.
Na Ilindan, kada su poštovaoci dela ovog velikana iskazali ljubav prema njemu postavivši spomen-ploču na njegov dom, prisetimo se šta je on govorio o ovoj emociji koja oblikuje naš život i dušu.
Kako je nastala priča o navodnoj kontroli atlantske trgovine robljem, ko je godinama širi i zašto istoričari upozoravaju da ovakva tumačenja prošlosti vode pravo u ideološku zamku.
Žitije ove ugodnice Božje svedoči kako jedan lični izbor može da uzdrma porodicu, vlast i čitav grad, ostavljajući pitanje koje i danas boli: šta bismo mi učinili na njenom mestu?
Dok švajcarske vlasti nastavljaju istragu i proces identifikacije poginulih, patrijarh Rumunije je pozvao na molitvu, podsećajući na snagu hrišćanske vere u trenucima najveće boli.
Dok svakodnevno očekujemo najgore i trošimo snagu na ono što ne možemo da promenimo, jedna pouka iz pravoslavnog iskustva nemilosrdno postavlja pitanje: gde je nestalo poverenje?
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Otac Georgije objašnjava kako su nastajala "pogađanja" najpoznatije balkanske proročice i kakav duhovni izvor Crkva prepoznaje iza glasova koji su je proslavili.
Dok svet gubi vezu sa hrišćanskim vrednostima, mitropolit bački ističe da Srbija mora ostati verna pravoslavnom Istoku, upozoravajući na opasnosti neoliberalnih ideologija i dezintegraciju društva kroz sukobe i podele.
Dok švajcarske vlasti nastavljaju istragu i proces identifikacije poginulih, patrijarh Rumunije je pozvao na molitvu, podsećajući na snagu hrišćanske vere u trenucima najveće boli.
Dok svakodnevno očekujemo najgore i trošimo snagu na ono što ne možemo da promenimo, jedna pouka iz pravoslavnog iskustva nemilosrdno postavlja pitanje: gde je nestalo poverenje?
Arhijereji i jereji Grčke pravoslavne crkve upozoravaju da odluke Evropske unije ne pogađaju samo porodicu, već određuju sudbinu budućih generacija i opstanak čitavog društva.
Bez povišenog tona i bez kalkulacije, sveštenik Vladislav Vučanović u jednoj kratkoj poruci otvara pitanje zašto se lakše okupljamo oko trpeza i vatrometa nego oko suštine vere, posta i lične odgovornosti.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Uoči Božića, pahulje su prekrile kupole i stepeništa hrama, stvarajući idiličan prizor koji u tišini podseća vernike na duhovnu dubinu predstojećeg praznika.
Arhijereji i jereji Grčke pravoslavne crkve upozoravaju da odluke Evropske unije ne pogađaju samo porodicu, već određuju sudbinu budućih generacija i opstanak čitavog društva.