Od neuropsihijatra do teologa, Jerotić je svojim delom i učenjem obasjavao put ka ljubavi, toleranciji i obrazovanju. Mnogi ga smatraju najvećim našim prosvetiteljem na raskršću 20. i 21. veka, a posebno su ga uvažavali srpski patrijarsi.
Na današnji dan pre tačno sto godina, 2. avgusta 1924. godine, rođen je jedan od najistaknutijih srpskih intelektualaca i duhovnika, akademik Vladeta Jerotić. Kao sin jedinac u činovničkoj porodici u Beogradu, Vladeta je odrastao u okruženju koje je negovalo vrednosti pravoslavlja i patriotizma, što je oblikovalo njegov životni put. Još u ranoj mladosti, tokom školovanja u Drugoj muškoj gimnaziji, Jerotić je pokazao duboko interesovanje za istoriju i teologiju, predmete koje je slušao sa posebnim zadovoljstvom.
Ljubav prema pravoslavlju i rodoljublju nastavila se tokom njegovog školovanja na Medicinskom fakultetu u Beogradu, gde je specijalizirao neuropsihijatriju 1957. godine. Dalje usavršavanje ga je odvelo u Švajcarsku, Nemačku i Francusku, gde je između 1958. i 1961. godine specijalizirao psihoterapiju.
youtube/printscreen/Agape - Aleksandar Gajšek
Akademik Vladeta Jerotić
Svoje prvo zaposlenje našao je na Univerzitetskoj nervnoj klinici u Beogradu, gde je radio kao asistent do 1963. godine. Nakon toga prelazi u bolnicu "Dr Dragiša Mišović", gde je radio na prvom psihoterapeutskom odeljenju u Jugoslaviji, pod rukovodstvom primarijusa dr Vladislava Klajna.
Tokom gotovo dve decenije, koliko je bio načelnik ovog odeljenja, Jerotić je stekao veliko iskustvo u radu sa pacijentima, postao primarijus i značajno doprineo razvoju psihoterapije u Srbiji. Ipak, Jerotićeva znatiželja i istraživački duh vodili su ga dalje, van granica medicine, ka kulturnoj antropologiji i teologiji.
Od 1985. godine, predaje na Teološkom pravoslavnom fakultetu u Beogradu, gde je osnovao Katedru za pastirsku psihologiju i medicinu. Napustivši rad u bolnici, u potpunosti se posvetio pedagoškom radu, predajući nove generacije studenata i šireći znanja iz oblasti religije, psihoterapije, sociologije, filozofije i psihijatrije.
youtube/printscreen/Agape - Aleksandar Gajšek
Akademik Vladeta Jerotić iza sebe je ostavio preko 70 knjiga i nekoliko stotina naučnih članaka
Jerotić je iza sebe ostavio bogato stvaralaštvo koje obuhvata preko 70 knjiga i nekoliko stotina naučnih članaka. Njegova predavanja širom Jugoslavije i Srbije okupljala su veliki broj slušalaca, kojima je nesebično prenosio svoje znanje i duhovne poruke.
Njegova reč bila je svetionik u vremenima tame, pozivajući na toleranciju, razumevanje, ljubav i obrazovanje utemeljeno na moralnim načelima. Vladeta Jerotić je 1994. godine izabran za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti, a 2000. godine postao je redovni član. Bio je član Udruženja književnika Srbije i redovni član Akademije medicinskih nauka.
Njegov rad i društveni doprinos prepoznati su brojnim priznanjima i nagradama. Upokojio se 4. septembra 2018. godine u Beogradu, ostavljajući za sobom veliki trag u srpskoj nauci i kulturi.
youtube/printscreen/ Телевизија Храм
Akademik Vladeta Jerotić upokojio se 4. septembra 2018.
- Dočekao je da naš narod bude oslobođen okova i žestokih represija koje su nametale bezbožne vlasi. Često je dolazio u Crkvu Ružicu na Kalimegdanu, da se moli Bogu i da se druži sa onima koji su se tu sabirali. Naša molitva je najmanje moguće uzdarje za sve ono što je Vladeta učinio za svoj narod, ali i za mnoge od nas pojedinačno, kao jedan od retkih intelektualaca iz našeg naroda - rekao je patrijarh srpski Porfirije u svojoj besedi na pomenu Vladeti Jerotiću. Potom je dodao:
- Prosvećivao je naš narod svuda i na svakom mestu kroz prizmu sabranih znanja iz različitih oblasti kojima se u užem smislu reči bavio, ali koje su ga u širem smislu interesovale kao čoveka. Kao ekstrakt iz svega što je sabirao u znanjima, pružao je slatki med koji je tešio i lečio naš narod od unutrašnjih konflikata i spoljašnjih podela.
Neka uspomena na Vladetu Jerotića i njegovo delo ostane večna inspiracija svima nama, podsećajući nas na važnost duhovnog obrazovanja, ljubavi prema bližnjem i nepokolebljive vere u Boga.
U srcu Beograda, blizu srpske Patrijaršije i Saborne crkve, svečano je otkrivena ploča koja odaje počast velikanu, čiji je pedagoški i duhovni rad ostavio neizbrisiv trag na mnoge generacije.
Na Ilindan, kada su poštovaoci dela ovog velikana iskazali ljubav prema njemu postavivši spomen-ploču na njegov dom, prisetimo se šta je on govorio o ovoj emociji koja oblikuje naš život i dušu.
Evtihije je u progonstvu proveo 12 godina i osam meseci, i pokazao se kao veliki čudotvorac, isceljujući ljude od raznih bolesti molitvama i pomazivanjem jelejem.
Dvadeset godina unazad, najveći dan za pravoslavne vernike obeležavao je i direktan prenos liturgija iz hramova. Ove godine, zbog blokade, milioni vernika ostaju uskraćeni za najvažniji televizijski prenos u godini.
U svetoj tišini svetinje, gde vekovima kuca srce srpskog pravoslavlja, poglavar Srpske pravoslavne crkve bogoslužio je u prisustvu monaštva, sveštenstva i vernog naroda, uz pojanje hora iz Beograda.
U susret Vaskrsu, tradicionalno se farbaju jaja - najčešće crvenom, ali i drugim bojama. Jedno posebno jaje izdvaja se i čuva u kući tokom cele godine kao tzv. čuvarkuća.
U trenutku kada Bliski Istok prolazi kroz ozbiljne izazove, novi američki ambasador Majk Hakabi položio je rukom pisanu molitvu predsednika Donalda Trampa na Zid plača, prenoseći poruku nade i jedinstva.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
U čast stogodišnjice rođenja velikana čiji su pedagoški i duhovni rad ostavili neizbrisiv trag na brojne generacije, u Gradskoj biblioteci Čačka biće održana tribina sa uglednim stručnjacima koji će osvetliti njegov jedinstveni doprinos srpskoj kulturi, duhovnosti i psihoterapiji.
U susret Vaskrsu, tradicionalno se farbaju jaja - najčešće crvenom, ali i drugim bojama. Jedno posebno jaje izdvaja se i čuva u kući tokom cele godine kao tzv. čuvarkuća.
U trenutku kada Bliski Istok prolazi kroz ozbiljne izazove, novi američki ambasador Majk Hakabi položio je rukom pisanu molitvu predsednika Donalda Trampa na Zid plača, prenoseći poruku nade i jedinstva.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
U susret Vaskrsu, tradicionalno se farbaju jaja - najčešće crvenom, ali i drugim bojama. Jedno posebno jaje izdvaja se i čuva u kući tokom cele godine kao tzv. čuvarkuća.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Profesorskim umom i pastirskim srcem, otac Darko razotkriva savremene zablude o jedinstvu crkava, govori o raskolu Moskve i Carigrada, veri u doba sinkretizma i zašto su ljudi sve češće u potrazi za nepokolebljivim.
U Vaskršnjoj poslanici patrijarh Porfirije i arhijereji SPC pozivaju verni narod i sve ljude dobre volje da se odreknu individualizma i vrate Bogu i liturgijskom životu, jer je to jedini pravi odgovor na savremene krize i nesuglasice koje potresaju društvo.
Profesorskim umom i pastirskim srcem, otac Darko razotkriva savremene zablude o jedinstvu crkava, govori o raskolu Moskve i Carigrada, veri u doba sinkretizma i zašto su ljudi sve češće u potrazi za nepokolebljivim.
U Vaskršnjoj poslanici patrijarh Porfirije i arhijereji SPC pozivaju verni narod i sve ljude dobre volje da se odreknu individualizma i vrate Bogu i liturgijskom životu, jer je to jedini pravi odgovor na savremene krize i nesuglasice koje potresaju društvo.
U najdubljoj tišini Velikog petka, iz redova blaga koje je Sveti vladika Nikolaj ostavio srpskom narodu, izvire molitveni biser za koji prepodobni Justin Ćelijski kaže da je deo večnog Srpskig Jevanđelja – reči koje danas zvuče snažnije nego ikada.