Od neuropsihijatra do teologa, Jerotić je svojim delom i učenjem obasjavao put ka ljubavi, toleranciji i obrazovanju. Mnogi ga smatraju najvećim našim prosvetiteljem na raskršću 20. i 21. veka, a posebno su ga uvažavali srpski patrijarsi.
Na današnji dan pre tačno sto godina, 2. avgusta 1924. godine, rođen je jedan od najistaknutijih srpskih intelektualaca i duhovnika, akademik Vladeta Jerotić. Kao sin jedinac u činovničkoj porodici u Beogradu, Vladeta je odrastao u okruženju koje je negovalo vrednosti pravoslavlja i patriotizma, što je oblikovalo njegov životni put. Još u ranoj mladosti, tokom školovanja u Drugoj muškoj gimnaziji, Jerotić je pokazao duboko interesovanje za istoriju i teologiju, predmete koje je slušao sa posebnim zadovoljstvom.
Ljubav prema pravoslavlju i rodoljublju nastavila se tokom njegovog školovanja na Medicinskom fakultetu u Beogradu, gde je specijalizirao neuropsihijatriju 1957. godine. Dalje usavršavanje ga je odvelo u Švajcarsku, Nemačku i Francusku, gde je između 1958. i 1961. godine specijalizirao psihoterapiju.
youtube/printscreen/Agape - Aleksandar Gajšek
Akademik Vladeta Jerotić
Svoje prvo zaposlenje našao je na Univerzitetskoj nervnoj klinici u Beogradu, gde je radio kao asistent do 1963. godine. Nakon toga prelazi u bolnicu "Dr Dragiša Mišović", gde je radio na prvom psihoterapeutskom odeljenju u Jugoslaviji, pod rukovodstvom primarijusa dr Vladislava Klajna.
Tokom gotovo dve decenije, koliko je bio načelnik ovog odeljenja, Jerotić je stekao veliko iskustvo u radu sa pacijentima, postao primarijus i značajno doprineo razvoju psihoterapije u Srbiji. Ipak, Jerotićeva znatiželja i istraživački duh vodili su ga dalje, van granica medicine, ka kulturnoj antropologiji i teologiji.
Od 1985. godine, predaje na Teološkom pravoslavnom fakultetu u Beogradu, gde je osnovao Katedru za pastirsku psihologiju i medicinu. Napustivši rad u bolnici, u potpunosti se posvetio pedagoškom radu, predajući nove generacije studenata i šireći znanja iz oblasti religije, psihoterapije, sociologije, filozofije i psihijatrije.
youtube/printscreen/Agape - Aleksandar Gajšek
Akademik Vladeta Jerotić iza sebe je ostavio preko 70 knjiga i nekoliko stotina naučnih članaka
Jerotić je iza sebe ostavio bogato stvaralaštvo koje obuhvata preko 70 knjiga i nekoliko stotina naučnih članaka. Njegova predavanja širom Jugoslavije i Srbije okupljala su veliki broj slušalaca, kojima je nesebično prenosio svoje znanje i duhovne poruke.
Njegova reč bila je svetionik u vremenima tame, pozivajući na toleranciju, razumevanje, ljubav i obrazovanje utemeljeno na moralnim načelima. Vladeta Jerotić je 1994. godine izabran za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti, a 2000. godine postao je redovni član. Bio je član Udruženja književnika Srbije i redovni član Akademije medicinskih nauka.
Njegov rad i društveni doprinos prepoznati su brojnim priznanjima i nagradama. Upokojio se 4. septembra 2018. godine u Beogradu, ostavljajući za sobom veliki trag u srpskoj nauci i kulturi.
youtube/printscreen/ Телевизија Храм
Akademik Vladeta Jerotić upokojio se 4. septembra 2018.
- Dočekao je da naš narod bude oslobođen okova i žestokih represija koje su nametale bezbožne vlasi. Često je dolazio u Crkvu Ružicu na Kalimegdanu, da se moli Bogu i da se druži sa onima koji su se tu sabirali. Naša molitva je najmanje moguće uzdarje za sve ono što je Vladeta učinio za svoj narod, ali i za mnoge od nas pojedinačno, kao jedan od retkih intelektualaca iz našeg naroda - rekao je patrijarh srpski Porfirije u svojoj besedi na pomenu Vladeti Jerotiću. Potom je dodao:
- Prosvećivao je naš narod svuda i na svakom mestu kroz prizmu sabranih znanja iz različitih oblasti kojima se u užem smislu reči bavio, ali koje su ga u širem smislu interesovale kao čoveka. Kao ekstrakt iz svega što je sabirao u znanjima, pružao je slatki med koji je tešio i lečio naš narod od unutrašnjih konflikata i spoljašnjih podela.
Neka uspomena na Vladetu Jerotića i njegovo delo ostane večna inspiracija svima nama, podsećajući nas na važnost duhovnog obrazovanja, ljubavi prema bližnjem i nepokolebljive vere u Boga.
U srcu Beograda, blizu srpske Patrijaršije i Saborne crkve, svečano je otkrivena ploča koja odaje počast velikanu, čiji je pedagoški i duhovni rad ostavio neizbrisiv trag na mnoge generacije.
Na Ilindan, kada su poštovaoci dela ovog velikana iskazali ljubav prema njemu postavivši spomen-ploču na njegov dom, prisetimo se šta je on govorio o ovoj emociji koja oblikuje naš život i dušu.
U besedi za četvrtak 4. sedmice po Duhovima Sveti Kololaj Ohridski i Žički podseća da se ljudska moć, bogatstvo i slava pretvaraju u prah, dok dela zasnovana na pravdi i veri ostavljaju trag koji nadživljava i najmoćnija carstva.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Onufrija Velikog po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobna mučenica Febronija. Katolička crkva obeležava spomen Svetog Vilijama, opata, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Dok mnogi klonu pod teretom sopstvenih slabosti, poznati duhovnik sa Svete Gore upozorava da čoveka ne uništavaju samo padovi, već i trenutak kada odustane od borbe za promenu.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
U čast stogodišnjice rođenja velikana čiji su pedagoški i duhovni rad ostavili neizbrisiv trag na brojne generacije, u Gradskoj biblioteci Čačka biće održana tribina sa uglednim stručnjacima koji će osvetliti njegov jedinstveni doprinos srpskoj kulturi, duhovnosti i psihoterapiji.
U besedi za četvrtak 4. sedmice po Duhovima Sveti Kololaj Ohridski i Žički podseća da se ljudska moć, bogatstvo i slava pretvaraju u prah, dok dela zasnovana na pravdi i veri ostavljaju trag koji nadživljava i najmoćnija carstva.
Dok mnogi klonu pod teretom sopstvenih slabosti, poznati duhovnik sa Svete Gore upozorava da čoveka ne uništavaju samo padovi, već i trenutak kada odustane od borbe za promenu.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.
Dok savremeni čovek sve više vremena provodi u trci za novcem i uspehom, pravoslavno učenje podseća da posao nema smisla ako nije usmeren na pošteno izdržavanje porodice i pomoć onima kojima je to potrebno.