Da li otvorenost i pravednost uvek oslobađaju, ili je potrebno birati reči s ljubavlju i obazrivošću? Moskovski patrijarh iz 19. veka podučava nas kako delovati na način koji ne osuđuje, već donosi mir i duhovni napredak.
U svetu prepunom izazova, gde se istina često koristi kao oružje, postavlja se važno pitanje: da li je uvek potrebno biti iskren, ili je mudrije pristupiti sa oprezom i ljubavlju? Sveti Filaret Moskovski nas uči da je dobro govoriti istinu, ali samo onda kada to obaveza ili ljubav prema bližnjem zahtevaju. U tom činu, međutim, moramo biti svesni rizika osuđivanja, gordosti ili nanošenja štete.
Izgovaranje istine je čin koji može isceliti, ali i ranjavati. Ako je istina izrečena s gordošću, ona postaje oštri mač koji ranjava duše. Nasuprot tome, kada je izgovorena s ljubavlju i pažnjom, ona postaje lek koji leči i podstiče na duhovni napredak. Kritika koja dolazi iz iskrene ljubavi i krotkog srca može biti spasonosna, ali samo ako je izrečena bez osude.
Sveti Filaret nas opominje: „Dobro je govoriti istinu kada obaveza ili ljubav prema bližnjem to zahtevaju od vas. Međutim, to treba činiti tako da ne osuđujemo bližnjeg, da se ne ponosimo i ne uzdižemo kao neko ko možda bolje od drugih poznaje istinu. Pored toga, potrebno je da znamo ljude i događaje, da se ne bi dogodilo da umesto istine kažemo ukor i da umesto mira i krotosti, načinimo neprijateljstvo i štetu.“
Wikipedia
Sveti Filaret Moskovski
Ove reči Svetog Filareta pozivaju nas da se suzdržimo od ishitrene osude i da istini pristupamo s razboritošću. Kada nas bližnji osude ili rane, prirodno je da osetimo bol ili gnev. Ali, Božanska istina nas uči da ne odgovaramo gnevom na gnev. „Prljavština se ne skida prljavštinom, već čistom vodom“, kaže stara izreka. Odgovor kroćenošću i blagoslovom ne samo da čuva naš unutrašnji mir, već i drugima pokazuje snagu Božije ljubavi.
Neki nesporazumi ne nastaju iz zle namere, već iz nedostatka razumevanja. U takvim situacijama, istina izgovorena u pogrešnom trenutku ili sa nedovoljno obzira može produbiti jaz. Upravo zato je važno znati kada je pravi trenutak da se istina izgovori i kako to učiniti na način koji duhovno gradi, a ne ruši. „Lepo je govoriti istinu“, podseća nas Sveti Filaret, „ali to treba činiti bez osude i uzdizanja.“
Dok težimo da istinu svedočimo s ljubavlju, molitva postaje najveći saveznik. Kroz molitvu, Bog nas uči kako da gledamo na bližnje čistim i nezlobivim očima. Umesto osude, molitva nas vodi od osude ka razumevanju i saosećanju. Istina koja dolazi iz ljubavi ne ruši, već gradi. Ona donosi mir, a ne neprijateljstvo. Kada govorimo istinu na način koji čuva dostojanstvo i mir, ona postaje odraz Božanske istine – sveta, čista i spasonosna.
U trci za onim što nam nedostaje, često zaboravljamo da budemo zahvalni za ono što već imamo. Kako naučiti da prepoznamo sreću u trenutku, umesto da je potcenjujemo dok tragamo za nečim neostvarenim?
U jednoj od svojih duhovnih pouka, Sveti Jovan Kronštatski otkrio je suptilnu, ali ključnu ulogu Anđela Čuvara u svakodnevnom životu – vodiče koji nas podsećaju na svetlost vere i ljubavi, dok nas štite od iskušenja greha i tame.
Na praznik Svetih cara Konstantina i carice Jelene, patrijarh srpski služio je liturgiju u Beogradu i u nadahnutoj besedi poručio da prava sloboda ne znači činiti šta god poželimo, već biti oslobođen od đavola, smrti i greha kroz zajednicu sa Hristom.
U potresnom susretu s poznanicom koja se nakon razvoda preobrazila u osobu punu bola i očajanja, arhimandrit nudi snažan duhovni savet: molitva, ispovest i život sa Hristom nisu kraj, već novi početak.
Iz Patre dolazi svedočenje o sedmogodišnjoj devojčici sa agresivnim oblikom leukemije. Veče pred zakazanu hemoterapiju, njena majka se u suzama molila Svetom Paisiju.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
U utorak sedme sedmice po Vaskrsu, ruski svetitelj u svom dubokom razmišljanju raskrinkava zablude savremenog čoveka koji traži istinu svuda, osim tamo gde mu je ona zaista data – u Bogu.
Sveti Teofan Zatvornik u ponedeljak pete sedmice po Vaskrsu otkriva duhovni razlog neverovanja – ne samo tadašnjih Judejaca, već i savremenog čoveka. Njegove reči deluju kao ogoljeno ogledalo današnjice.
U svom delu "Misli za svaki dan u godini" ruski svetitelj piše o večitoj borbi protiv neistine i magli koju neprijatelji Vaskrsenja pokušavaju da stvore.
U potresnom susretu s poznanicom koja se nakon razvoda preobrazila u osobu punu bola i očajanja, arhimandrit nudi snažan duhovni savet: molitva, ispovest i život sa Hristom nisu kraj, već novi početak.
Iz Patre dolazi svedočenje o sedmogodišnjoj devojčici sa agresivnim oblikom leukemije. Veče pred zakazanu hemoterapiju, njena majka se u suzama molila Svetom Paisiju.
Iz Patre dolazi svedočenje o sedmogodišnjoj devojčici sa agresivnim oblikom leukemije. Veče pred zakazanu hemoterapiju, njena majka se u suzama molila Svetom Paisiju.
U neposrednoj blizini čuvenog zamka i Malkoč-begove džamije, ova crkva čuva arhitektonske vrednosti i istorijska sećanja, i svedoči o duhovnoj snazi i istrajnosti srpske zajednice koja vekovima neguje veru i identitet u mađarskoj Baranji.
U neposrednoj blizini čuvenog zamka i Malkoč-begove džamije, ova crkva čuva arhitektonske vrednosti i istorijska sećanja, i svedoči o duhovnoj snazi i istrajnosti srpske zajednice koja vekovima neguje veru i identitet u mađarskoj Baranji.
Više od dve decenije nakon upokojenja oca Gavrila (Antonijeviča), njegove reči – o krvavom mesecu nad Kosovom, Beogradu bez blagoslova i sudbini pravoslavlja – i dalje bude snažne emocije, tumačenja i poziv na pokajanje.