MLADI CAREVIĆ SE ZBOG NJENE NEUZVRAĆENE LJUBAVI UBIO, A ONA JE ŽIVOT SVOJ DALA ZA HRISTA: Danas je Sveta mučenica Pelagija Tarsijska!
Nju je majka lično predala mučiteljima.
Ovo verovanje odražava duboku potrebu za duhovnom zaštitom tokom letnjih meseci. Međutim, osnovne činjenice hrišćanske istorije ukazuju na distinkcije između starozavetnog proroka i novozavetnih svetiteljki, ističući potrebu za prepoznavanjem razlika između narodnih priča i teoloških istina.
Narodna verovanja u Srbiji često su isprepletena s duhovnim tradicijama i svetim ličnostima, stvarajući bogat mozaik duhovnog nasleđa. Među tim verovanjima posebno mesto zauzimaju svetice Ognjena Marija i Blaga Marija, koje se u narodnoj mašti često doživljavaju kao sestre Svetog proroka Ilije. Ova zanimljiva povezanost, koja je duboko ukorenjena u kolektivnoj svesti, pruža uvid u način na koji narod, kroz vekove, pokušava da uskladi svoje religiozne i kulturne pojmove.
Sveta velikomučenica Marina, u srpskom narodu poznatija kao Ognjena Marija, čiji se praznik obeležava 30. jula, i Sveta Marija Magdalena, poznatija kao Blaga Marija, čiji je praznik 4. avgusta, u narodu su poznate po svojim specifičnim atributima. Ognjena Marija se povezuje sa vatrom i gromovima, te se smatra zaštitnicom od požara i nepogoda koje bi mogle pogoditi ljudske domove i useve. Na njen dan, podležući sujeverju, narod se povlači u domove, ne radi teške fizičke poslove da bi se izbegao potencijalne nepogode. S druge strane, Blaga Marija je poznata po svojoj blagosti i zaštiti, posebno u pogledu mirnog vremena i uspeha u poljoprivredi.
Ova verovanja odražavaju duboku potrebu naroda za zaštitom i blagoslovom tokom letnjih meseci, kada su prirodne sile posebno prisutne. Kroz te priče, narod je izražavao osećanja i odnose prema prirodi, te tražio duhovnu sigurnost i blagostanje.
Međutim, treba napomenuti da ova narodna verovanja, premda interesantna i bogata simbolikom, ne uzimaju u obzir osnovne činjenice o istoriji hrišćanstva. Sveti prorok Ilija, poznat po svojoj moći i značaju u Starom zavetu, živeo je pre nove ere, dok su Ognjena Marija i Blaga Marija novozavetne svetiteljke, savremenice Hrista.
Ovo jasno ukazuje na to da ovo troje svetitelja ne mogu biti u krvnom srodstvu, dok se u duhovnom može reći da su srodnici. Iako smo u Hristu svi braća i sestre, važno je razlikovati stvarne hrišćanske činjenice od narodnih verovanja i interpretacija koje su oblikovane tokom vekova. Razumevanje ovih razlika doprinosi dubljem poštovanju i tačnijem shvatanju bogatstva i kompleksnosti pravoslavne tradicije.
Po kalendaru Srpske pravoslavne crkve, 2. avgusta obeležavamo trojicu svetitelja istog imena – Ilija: gruzijskog, jerusalimskog i, na prvom mestu, starozavetnog čudotvorca čija dela pružaju inspiraciju i snagu, podsećajući nas na neprolaznu snagu Gospodnje ljubavi i zaštite.
Tokom posete manastiru u Suroti, Elena Georgiadou zabeležila je neobjašnjivu svetlost iznad groba jednog od najvoljenijih svetitelja našeg vremena. Njena objava na društvenoj mreži rasplamsala je veru i izazvala snažne emocije među pravoslavnim vernicima.
Arhimandrit Vasilije Kostić podseća da nam Bog nikada ne daje krst, koji nismo u stanju da ponesemo.
Veruje se da kada sveštenik daje blagoslov, Isus Hristos sam, preko sveštenika, blagosilja narod.
Davanje nije gubitak, to je način života koji oslobađa čoveka i otkriva mu istinsku radost i smisao postojanja.
Njegove duhovite opaske, britke dosetke i nenametljive poruke, izrečene s blagim osmehom i dubokom verom, ostale su zapamćene i prepričavaju se i danas. i.
Pozvao je na trenutnu trezvenost prostim saznanjem da smo pozvani da živimo u spasonosnoj zajednici.
Protojerej Lambros iz Larise ispratio je još jedno dete na onaj svet. Njegova ćerka ubijena je nožem, a osumnjičeni je njen dvadesetjednogodišnji sin.
U svojoj priči naglašava to kako su ateisti uskraćeni jedne dimenzije, koja je spasonosna.
Bračnim pravilima Srpske pravoslavne crkve propisano je da lica, koja žele da sklope brak, odlaze zajedno sa roditeljima i kumovima kod sveštenika.
Njegove duhovite opaske, britke dosetke i nenametljive poruke, izrečene s blagim osmehom i dubokom verom, ostale su zapamćene i prepričavaju se i danas. i.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.