RADITE OVO I NIJEDAN DEMON NEĆE SMETI DA VAM SE PRIBLIŽI! Sveti Justin Ćelijski otkrio čime i kako se pobeđuje i najveće zlo
Dok joj se anđeli klanjaju, demoni pred njom ustuknu, jer u njoj vide pobedu čoveka nad zlom.
Ovo verovanje odražava duboku potrebu za duhovnom zaštitom tokom letnjih meseci. Međutim, osnovne činjenice hrišćanske istorije ukazuju na distinkcije između starozavetnog proroka i novozavetnih svetiteljki, ističući potrebu za prepoznavanjem razlika između narodnih priča i teoloških istina.
Narodna verovanja u Srbiji često su isprepletena s duhovnim tradicijama i svetim ličnostima, stvarajući bogat mozaik duhovnog nasleđa. Među tim verovanjima posebno mesto zauzimaju svetice Ognjena Marija i Blaga Marija, koje se u narodnoj mašti često doživljavaju kao sestre Svetog proroka Ilije. Ova zanimljiva povezanost, koja je duboko ukorenjena u kolektivnoj svesti, pruža uvid u način na koji narod, kroz vekove, pokušava da uskladi svoje religiozne i kulturne pojmove.
Sveta velikomučenica Marina, u srpskom narodu poznatija kao Ognjena Marija, čiji se praznik obeležava 30. jula, i Sveta Marija Magdalena, poznatija kao Blaga Marija, čiji je praznik 4. avgusta, u narodu su poznate po svojim specifičnim atributima. Ognjena Marija se povezuje sa vatrom i gromovima, te se smatra zaštitnicom od požara i nepogoda koje bi mogle pogoditi ljudske domove i useve. Na njen dan, podležući sujeverju, narod se povlači u domove, ne radi teške fizičke poslove da bi se izbegao potencijalne nepogode. S druge strane, Blaga Marija je poznata po svojoj blagosti i zaštiti, posebno u pogledu mirnog vremena i uspeha u poljoprivredi.
Ova verovanja odražavaju duboku potrebu naroda za zaštitom i blagoslovom tokom letnjih meseci, kada su prirodne sile posebno prisutne. Kroz te priče, narod je izražavao osećanja i odnose prema prirodi, te tražio duhovnu sigurnost i blagostanje.
Međutim, treba napomenuti da ova narodna verovanja, premda interesantna i bogata simbolikom, ne uzimaju u obzir osnovne činjenice o istoriji hrišćanstva. Sveti prorok Ilija, poznat po svojoj moći i značaju u Starom zavetu, živeo je pre nove ere, dok su Ognjena Marija i Blaga Marija novozavetne svetiteljke, savremenice Hrista.
Ovo jasno ukazuje na to da ovo troje svetitelja ne mogu biti u krvnom srodstvu, dok se u duhovnom može reći da su srodnici. Iako smo u Hristu svi braća i sestre, važno je razlikovati stvarne hrišćanske činjenice od narodnih verovanja i interpretacija koje su oblikovane tokom vekova. Razumevanje ovih razlika doprinosi dubljem poštovanju i tačnijem shvatanju bogatstva i kompleksnosti pravoslavne tradicije.


Ovo narod veruje od pamtiveka, a nikada nije bilo tačno: svetac je iz Starog zaveta, a svetica iz vremena Rimskog carstva. Njih ne spajaju krvne veze, već samo narodna mašta i mitski strah od groma i ognja.
Po kalendaru Srpske pravoslavne crkve, 2. avgusta obeležavamo trojicu svetitelja istog imena – Ilija: gruzijskog, jerusalimskog i, na prvom mestu, starozavetnog čudotvorca čija dela pružaju inspiraciju i snagu, podsećajući nas na neprolaznu snagu Gospodnje ljubavi i zaštite.
Dok joj se anđeli klanjaju, demoni pred njom ustuknu, jer u njoj vide pobedu čoveka nad zlom.
Liturgija se služi da bi se vernici pričestili, tačnije, da bi se s Bogom sjedinili, istakao je otac Goran.
Rođen kao Johen Bunge, odrastao bez žive vere, danas živi povučeno u italijanskom delu Švajcarske, noseći u sebi put koji je započeo među ratnim zgarištima i rimskim katakombama.
U besedi za 26. ponedeljak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako se verom otkriva prisustvo koje preobražava srce i otvara neiscrpnu širinu Božje dobrote, iskustvo koje nadmašuje svaku ljudsku predstavu.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Svetitelj nas podseća da nijedna duša nije izgubljena, a tajna duhovnog mira leži u iskrenom obraćenju i poverenju u Gospoda.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 12. mesec 2025. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Dok svet prati simboličan korak ka miru i dijalogu, deo pravoslavlja izražava rezerve zbog brzog približavanja Rimu i straha od ustupaka u veri i tradiciji.