Po kalendaru Srpske pravoslavne crkve, 2. avgusta obeležavamo trojicu svetitelja istog imena – Ilija: gruzijskog, jerusalimskog i, na prvom mestu, starozavetnog čudotvorca čija dela pružaju inspiraciju i snagu, podsećajući nas na neprolaznu snagu Gospodnje ljubavi i zaštite.
Jedan od najvažnijih svetitelja u hrišćanskom kalendaru, Sveti prorok Ilija, rođen je 816. godine pre Hrista na prostoru današnjeg Izraela i Palestine. Prepoznat je kao veliki prorok u Starom i Novom zavetu, ali i u Talmudu i Kuranu. Ilijino rođenje bilo je obeleženo čudesnim znakom: njegov otac Savah video je anđele kako povijaju dete ognjem i daju mu plamen da jede.
Ovo je bilo predznamenje Ilijinog plamenog karaktera i njegove Bogom dane sile. Ilija je proveo mladost u molitvi, često se povlačeći u pustinju kako bi se posvetio tihovanju i razgovoru sa Bogom.
Sveti Ilija je poznat po mnogim čudesima koja su potvrdila Božiju silu: zatvorio je nebo, te nije bilo kiše tri godine i šest meseci; spustio je oganj s neba i zapalio žrtvu Bogu; molitvom je doveo kišu; čudesno je umnožio brašno i ulje u kući udovice u Sarepti i vaskrsao njenog umrlog sina.
SPC
Ikona Svetog proroka Ilije
Pred smrt je svojim ogrtačem presekao vodu u Jordanu i bio uznesen na nebo u ognjenim kolima sa ognjenim konjima. Na Tavoru se javio zajedno s Mojsejem Gospodu Isusu Hristu prilikom Preobraženja, a pred kraj sveta će se vratiti da suzbije silu Antihristovu.
Na današnji dan, SPC takođe obeležava i Svetog Iliju, patrijarha Gruzijskog, kao i Svetog Iliju, patrijarha Jerusalimskog, i Svetog Flavijana, patrijarha Antiohijskog, koji su bili veliki revnitelji vere i branitelji pravoslavlja, a umrli su u izgnanstvu zbog progona jeretičkog cara Anastasija.
Pred smrt su predvideli smrt cara Anastasija i svoju sopstvenu, pisavši jedan drugom: „Anastasije car danas umre, pođimo i mi na Sud Božji s njim.“ Dva dana kasnije, obojica su preminuli, 518. godine.
Vernici širom srpskih zemalja okupljaju se u crkvama i manastirima kako bi molitvama i svečanim bogosluženjima obeležili ovaj značajan praznik, Ilindan, koji neki vernici obeležavaju i kao krsnu slavu. Neka molitve upućene Svetom Iliji danas donesu mir i blagostanje svim vernicima, dok se sećamo njegove hrabrosti, posvećenosti i čudesnih dela koja je činio u ime Gospoda.
Ajeti 50:15-16, izdvojeni za 15. novembar, podsećaju na neprekidnu Božiju pažnju i moć stvaranja, izazivajući razmišljanje o odgovornosti, sudbini i unutrašnjem životu svakog čoveka.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Bogosluženjima u manastiru Svetog Nikolaja u Pribojskoj Banji i manastiru Svetog Ilije na Jabuci kod Prijepolja, praznik je obeležen molitvenim zanosom, pastirskim poukama i porukom nade – Crkva, iako kušana od sveta, ostaje jedinstvena i živa.
U duhu prorokove ognjene reči, Sveti Nikolaj Ohridski I Žičkić napisao je stihove posvećene proroku Iliji, sabravši biblijsku silinu, svetootačko tumačenje i narodnu pobožnost u jedno snažno duhovno svedočanstvo.
U besedi izgovorenoj 2. avgusta 1974. godine u manastiru Ćelije, Prepodobni Justin Ćelijski govorio je o tome zašto je Ilija ognjeni prorok, kako je vaskrsavao mrtve, spalio vodu i zaključao nebo – ali i zašto će se ponovo pojaviti pred drugi dolazak Hristov.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Vernici im se obraćaju u trenucima bolesti, straha i nevolja — njihovo besplatno služenje i zagovor kod Hrista donose zdravlje, utehu i snagu za životne borbe.
Tribina o AI tehnologiji u Crkvi izazvala je oštre reakcije monaha svetinje kraj Golupca, koji tvrde da su kritike zlonamerne i da dodatno remete crkveno jedinstvo.