Po kalendaru SPC, danas se molitveno prisećamo ovog sabora održanog 553. godine u Carigradu na kom su osuđene sve monofizitske jeresi, kao i jeretički spisi Teodora Mopsuetskog, Teodora Kirskog i Origena, čije učenje je bilo protivno veri u vaskrsenje.
Među mnogim svetim događajima koji su oblikovali hrišćansku veru, Peti vaseljenski sabor zauzima posebno mesto. Ovaj sabor, održan u Carigradu 553. godine, okupljao je najmudrije umove Crkve kako bi se suočili sa izazovima teoloških kontroverzi i sačuvali čistotu vere.
Sabor je sazvao car Justinijan I, odlučan da se uhvati u koštac sa brojnim jeresima koje su pretile jedinstvu i istinitosti hrišćanske doktrine. Sa željom da ujedini carstvo u veri i ljubavi, car je okupio patrijarhe i episkope iz celog hrišćanskog sveta kako bi razjasnili i potvrdili učenja Crkve.
Peti vaseljenski sabor bio je usmeren na osudu tri teološka spisa poznata kao "Tri poglavlja". Ovi spisi su nosili učenje koje je bilo suprotno pravoslavnom shvatanju prirode Hrista i Svete Trojice. Sabor je jasno i odlučno potvrdio pravoslavnu veru, osuđujući te sporne spise kao jeretičke i štetne za jedinstvo Crkve.
Printscreen/YouTube
Prikaz vaseljenskog sabora na fresci
U središtu sabora bila je borba za pravoverje i očuvanje istine o Hristovom dvojakom karakteru - istovremeno potpuno božanskom i potpuno ljudskom. Ova istina, koja je srž hrišćanskog učenja, branila se sa žarom i dubokim teološkim raspravama koje su obeležile rad sabora.
Odluke Petog vaseljenskog sabora imale su dalekosežan uticaj na dalji razvoj hrišćanske teologije i učvrstile su temelje na kojima pravoslavna Crkva i danas stoji. Sabor je naglasio važnost jedinstva u veri i potrebu za stalnim čuvanjem čistote učenja od svih oblika zabluda i jeresi.
Za sve hrišćanske vernike, Peti vaseljenski sabor je svetionik istine i vere. Njegove odluke nas podsećaju na značaj teološkog promišljanja i zajedničke borbe za očuvanje onoga što je suštinsko i sveto. Kao deo našeg duhovnog nasleđa, ovaj sabor nas inspiriše da uvek težimo ka dubljem razumevanju i vernosti Hristovom učenju.
U Galeriji SANU otvorena je velika izložba povodom 850 godina od rođenja Rastka Nemanjića, a patrijarh Porfirije, Nikola Selaković, Lina Mendoni i Zoran Knežević govorili su o veri, identitetu, kulturi i očuvanju nacionalnog nasleđa.
Ljubav prema novcu ne ostaje samo na materijalnom planu, već postepeno menja čovekovu narav, briše zahvalnost i otvara prostor za duhovno otvrdnuće koje vodi u neočekivane krajnosti.
Mladenović je prepešačio put od Gračanice do manastira Ostrog, a njegov dolazak nije kraj hodočašća, već početak nove borbe za život male Jane Tirkajlo i poziv koji ne ostavlja ravnodušnim nijedno srce.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Odlazak bugarskog arhijereja iz hrama Svetog Đorđa u Carigradu, nakon odluke o učešću predstavnika drugih crkava u službi, razotkrio je napetosti koje su se već danima gomilale iza svečanog poretka vaskršnje službe.
Iako se praznik ove svetiteljke obeležava 29. septembra, na dan kada je mučenički postradala, danas se molitveno sećamo i proslavljamo čudotvorstvo njenih moštiju projavljeno za vreme održavanja Četvrtog vaseljenskog sabora u Halkidonu 451. godine.
Ljubav prema novcu ne ostaje samo na materijalnom planu, već postepeno menja čovekovu narav, briše zahvalnost i otvara prostor za duhovno otvrdnuće koje vodi u neočekivane krajnosti.
Mladenović je prepešačio put od Gračanice do manastira Ostrog, a njegov dolazak nije kraj hodočašća, već početak nove borbe za život male Jane Tirkajlo i poziv koji ne ostavlja ravnodušnim nijedno srce.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
U Verskom dobrotvornom starateljstvu odvija se velika akcija pakovanja darova koji će biti podeljeni posle litije, dok je dolazak srpskog patrijarha dodatno obeležio rad volontera i naglasio značaj zajedničkog služenja i sabornosti.
U slojevima mesa, testenine i zapečenog sira krije se jelo koje je nastajalo u danima kada nema posta, skromno, zasitno i duboko ukorenjeno u ritam života ravnice.
U Galeriji SANU od 15. maja do 19. jula biće prikazan Karejski tipik, uz ikone, relikvije i umetnička dela koja osvetljavaju duhovni i istorijski trag Svetog Save kroz osam vekova srpske istorije.