SVETICA KOJU SLAVIMO DVA PUTA GODIŠNJE: Danas obeležavamo čudotvorstvo moštiju Svete Efimije, koje krvotoče donoseći isceljenje i spas vernicima u nevolji
Iako se praznik ove svetiteljke obeležava 29. septembra, na dan kada je mučenički postradala, danas se molitveno sećamo i proslavljamo čudotvorstvo njenih moštiju projavljeno za vreme održavanja Četvrtog vaseljenskog sabora u Halkidonu 451. godine.
Ime Svete velikomučenice Efimije izgovara se s velikom ljubavlju i zahvalnošću, jer ona predstavlja simbol vere i čuda koja prevazilaze ljudsko poimanje. Praznovanje Svete Efimije pada 29. septembra, na dan kada je skončala ovozemaljski život, a 24. jula SPC i njeni vernici obeležavaju čudotvorstvo njenih svetih moštiju projavljeno za vreme održavanja Četvrtog vaseljenskog sabora u Halkidonu 451. godine.
U vreme cara Markijana i carice Pulherije, sabor je sazvan da bi se suzbile jeresi koje su unosile razdor u crkvu. Dioskor, patrijarh aleksandrijski, i Evtihije, arhimandrit carigradski, širili su lažno učenje da u Gospodu postoji samo jedna, božanska priroda. Na ovom Saboru, najveću ulogu igrali su patrijarh carigradski Anatolije i patrijarh jerusalimski Juvenalije.
Wikipedia
Pošto se prepirkama i dokazivanjima koje su iznosile obe strane nije moglo doći do rešenja, patrijarh Anatolije predložio je da i pravoslavni i jeretici napišu svoje veroispovedanje i polože ih na grudi svete Efimije. Nakon tri dana posta i molitve, otvoren je kovčeg s moštima svetiteljke. Pravoslavno veroispovedanje nađeno je u njenoj desnoj ruci, dok je jeretičko ležalo pod njenim nogama. Ovim čudom, Božja sila potvrdila je ispravnost pravoslavlja.
U doba cara Iraklija, mošti Svete Efimije prenete su iz Halkidona u Carigrad, u crkvu koja joj je posvećena. Tokom vladavine ikonobornog cara Lava Isavrjanina, mošti su bačene u more, ali su čudotvorno dospele na ostrvo Limnos, gde su pronađene i položene u Crkvu Svetog mučenika Glikerija. Za vreme carice Irine, mošti su vraćene u Carigrad na svoje prvobitno mesto. Iz ovih svetih moštiju povremeno je tekla krv koja je donosila isceljenje obolelima i spas onima koji bi se našli u nekoj nevolji.
Proslava Svete velikomučenice Efimije danas nije samo sećanje na prošle događaje, već i živa potvrda vere koja nas vodi ka svetlosti i istini. Vernici se okupljaju u hramovima, pale sveće i mole se za zdravlje, mir i blagoslov. Pominju ime ove svetice, koje odjekuje kao podsetnik na moć vere i Božju milost koja nas vodi kroz sve životne izazove.
Jedna od pouka svetogorskog duhovnika govori o slabostima koje čovek često ne primećuje, a upravo kroz njih, kako je upozoravao, iskušenje može da pronađe put do srca.
Više od 20 strana hronike upućene patrijarhu Vartolomeju otkriva detalje događaja iza zatvorenih vrata uoči Sabora u Kijevu, sastanaka sa Petrom Porošenkom, sukoba oko Filaretove uloge i stalnog nadzora nad carigradskom delegacijom.
Pravoslavna tradicija ima svoj poredak, a posebno je važno šta se može učiniti odmah nakon upokojenja, gde se čitaju molitve i kada se po pravilu služi opelo.
Iako zvona najčešće povezujemo sa pozivom na bogosluženje, ona se oglašavaju i kada parohiju treba obavestiti o nečijem upokojenju, a način zvonjave tada nosi poruku koju su vernici nekada veoma dobro umeli da prepoznaju.
Grkinja Teano, koja živi u Nemačkoj, ispričala je kako je njena porodica prošla kroz najteže trenutke nakon rođenja ćerke Nektarije, kada su strah i neizvesnost zamenjeni verom, molitvom i nadom u Božju pomoć.
U bolnici u Bostonu, pred prognozom bez nade, roditelji su izabrali molitvu umesto očaja, a ono što je usledilo promenilo je pogled jednog racionalnog naučnika na granice medicine, vere i onoga što nazivamo nemogućim.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog velikomučenika Nikitu po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Haritona Ispovednika. Katolička crkva obeležava Svetog Vjenceslava i Svetog Lovrenca Ruiza. Jevreji obeležavaju treći dan Sukota, a muslimani nemaju veći praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Vozdviženje časnog Krsta, Krstovdan, po starom kalendaru, dok se po novom obeležavaju Sveti mučenik Kalistrat i 49 mučenika sa njim. Katolička crkva obeležava Svetog Vinka Paulskog, dok Jevreji danas praznuju drugi dan Sukota, a muslimani nemaju neki veliki praznik.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Proslava je počela večernjim bogosluženjem i promocijom spomen-knjige, nastavljena svečanom liturgijom i obraćanjima arhijereja, a završena koncertom ansambla Fenički biseri pred punom dvoranom Kulturnog centra u Baru.
Čokoladni keks, nežni vanil-krem, mlečna čokolada i kikiriki spajaju se u poslasticu koja se priprema bez mnogo truda, baš kao nekada kada bi se nešto slatko na brzinu iznosilo pred porodicu i iznenadne goste.
U besedi za ponedeljak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva se zašto je bilo dovoljno svedočanstvo Sina, ali i šta ono govori o njegovom jedinstvu sa Ocem.