SVETICA KOJU SLAVIMO DVA PUTA GODIŠNJE: Danas obeležavamo čudotvorstvo moštiju Svete Efimije, koje krvotoče donoseći isceljenje i spas vernicima u nevolji
Iako se praznik ove svetiteljke obeležava 29. septembra, na dan kada je mučenički postradala, danas se molitveno sećamo i proslavljamo čudotvorstvo njenih moštiju projavljeno za vreme održavanja Četvrtog vaseljenskog sabora u Halkidonu 451. godine.
Ime Svete velikomučenice Efimije izgovara se s velikom ljubavlju i zahvalnošću, jer ona predstavlja simbol vere i čuda koja prevazilaze ljudsko poimanje. Praznovanje Svete Efimije pada 29. septembra, na dan kada je skončala ovozemaljski život, a 24. jula SPC i njeni vernici obeležavaju čudotvorstvo njenih svetih moštiju projavljeno za vreme održavanja Četvrtog vaseljenskog sabora u Halkidonu 451. godine.
U vreme cara Markijana i carice Pulherije, sabor je sazvan da bi se suzbile jeresi koje su unosile razdor u crkvu. Dioskor, patrijarh aleksandrijski, i Evtihije, arhimandrit carigradski, širili su lažno učenje da u Gospodu postoji samo jedna, božanska priroda. Na ovom Saboru, najveću ulogu igrali su patrijarh carigradski Anatolije i patrijarh jerusalimski Juvenalije.
Wikipedia
Pošto se prepirkama i dokazivanjima koje su iznosile obe strane nije moglo doći do rešenja, patrijarh Anatolije predložio je da i pravoslavni i jeretici napišu svoje veroispovedanje i polože ih na grudi svete Efimije. Nakon tri dana posta i molitve, otvoren je kovčeg s moštima svetiteljke. Pravoslavno veroispovedanje nađeno je u njenoj desnoj ruci, dok je jeretičko ležalo pod njenim nogama. Ovim čudom, Božja sila potvrdila je ispravnost pravoslavlja.
U doba cara Iraklija, mošti Svete Efimije prenete su iz Halkidona u Carigrad, u crkvu koja joj je posvećena. Tokom vladavine ikonobornog cara Lava Isavrjanina, mošti su bačene u more, ali su čudotvorno dospele na ostrvo Limnos, gde su pronađene i položene u Crkvu Svetog mučenika Glikerija. Za vreme carice Irine, mošti su vraćene u Carigrad na svoje prvobitno mesto. Iz ovih svetih moštiju povremeno je tekla krv koja je donosila isceljenje obolelima i spas onima koji bi se našli u nekoj nevolji.
Proslava Svete velikomučenice Efimije danas nije samo sećanje na prošle događaje, već i živa potvrda vere koja nas vodi ka svetlosti i istini. Vernici se okupljaju u hramovima, pale sveće i mole se za zdravlje, mir i blagoslov. Pominju ime ove svetice, koje odjekuje kao podsetnik na moć vere i Božju milost koja nas vodi kroz sve životne izazove.
U besedi za subotu 4. nedelje po Duhovima, vladika Nikolaj Velimirović govori o opasnosti lenjosti koja izobličava čovekovu prirodu, uspavljuje dušu i udaljava nas od Gospoda, koji nas je stvorio za rad, stvaranje i rast.
Pravoslavni duhovnici nas podsećaju da molitva za oca i majku nije samo znak ljubavi, već i najlepši dar koji pred Bogom uzvraćamo onima koji su nam udahnuli život.
Premijer Grčke Kirijakos Micotakis došao je u srce monaške republike sa finansijskom podrškom za očuvanje svetinja i prirode, dok istovremeno šalje poruku mira i solidarnosti u regionu zahvaćenom sukobima.
Crkva Svetog Dimitrija iz 11. veka, biser vizantijske umetnosti u mestu Koropi, našla se na udaru požara koji se širi neverovatnom brzinom, dok su stanovnici evakuisani u panici
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
U manastiru posvećenom Svetim Kozmi i Damjanu, na mestu koje je nekada bilo srušeno i zapaljeno, dešavaju se nepojmljive isceliteljske priče; tu, pod senkom minareta, Božija sila spaja ono što ljudski um ne može razumeti – muslimane i pravoslavce u tišini oproštaja i zajedničke vere u čudo.
Iz Patre dolazi svedočenje o sedmogodišnjoj devojčici sa agresivnim oblikom leukemije. Veče pred zakazanu hemoterapiju, njena majka se u suzama molila Svetom Paisiju.
U krugu bolnice u Krasnodaru nalazi se hram u kojem se događaju čuda. Sveštenik Vjačeslav Klimenko svedoči o majci koja je molitvom sačuvala život svom detetu, a na ikoni Bogorodice ostavila zlatne minđuše kao večni trag zahvalnosti.
Od čudesne zaštite manastira tokom rata do isceljenja neizlečivih bolesti: vernici iz svih krajeva sveta donose svoje molitve pred kivot svetitelja, svedočeći o moćima nevidljivih sila koje se očituju u njegovom prisustvu.
U Ukrajini od 2018. godine postoji i delimično priznata Pravoslavna crkva Ukrajine, čiju autokefalnost priznaju Vaseljenska patrijaršija Carigrada, Aleksandrijska patrijaršija, Kiparska crkva i Grčka crkva.
Jedni od onih koji su svoje čudo pronašli u porti manastira, dok su molili svece - da umole Boga da im podari porod, su Slobodan i Jelena Gemaljević - supružnici iz Kragujevca.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.