SIROMAŠNIMA DELIO HLEB, BOG MU VIŠESTRUKO UZVRATIO! Sutra slavimo Svetog Tihona Amatunskog Čudotvoraca!
Sveti Tihon je, po uzoru na svete apostole, neumorno obilazio narod, poučavao, krštavao i svojim primerom privodio ljude Hristu.
Iako se praznik ove svetiteljke obeležava 29. septembra, na dan kada je mučenički postradala, danas se molitveno sećamo i proslavljamo čudotvorstvo njenih moštiju projavljeno za vreme održavanja Četvrtog vaseljenskog sabora u Halkidonu 451. godine.
Ime Svete velikomučenice Efimije izgovara se s velikom ljubavlju i zahvalnošću, jer ona predstavlja simbol vere i čuda koja prevazilaze ljudsko poimanje. Praznovanje Svete Efimije pada 29. septembra, na dan kada je skončala ovozemaljski život, a 24. jula SPC i njeni vernici obeležavaju čudotvorstvo njenih svetih moštiju projavljeno za vreme održavanja Četvrtog vaseljenskog sabora u Halkidonu 451. godine.
U vreme cara Markijana i carice Pulherije, sabor je sazvan da bi se suzbile jeresi koje su unosile razdor u crkvu. Dioskor, patrijarh aleksandrijski, i Evtihije, arhimandrit carigradski, širili su lažno učenje da u Gospodu postoji samo jedna, božanska priroda. Na ovom Saboru, najveću ulogu igrali su patrijarh carigradski Anatolije i patrijarh jerusalimski Juvenalije.
Pošto se prepirkama i dokazivanjima koje su iznosile obe strane nije moglo doći do rešenja, patrijarh Anatolije predložio je da i pravoslavni i jeretici napišu svoje veroispovedanje i polože ih na grudi svete Efimije. Nakon tri dana posta i molitve, otvoren je kovčeg s moštima svetiteljke. Pravoslavno veroispovedanje nađeno je u njenoj desnoj ruci, dok je jeretičko ležalo pod njenim nogama. Ovim čudom, Božja sila potvrdila je ispravnost pravoslavlja.
U doba cara Iraklija, mošti Svete Efimije prenete su iz Halkidona u Carigrad, u crkvu koja joj je posvećena. Tokom vladavine ikonobornog cara Lava Isavrjanina, mošti su bačene u more, ali su čudotvorno dospele na ostrvo Limnos, gde su pronađene i položene u Crkvu Svetog mučenika Glikerija. Za vreme carice Irine, mošti su vraćene u Carigrad na svoje prvobitno mesto. Iz ovih svetih moštiju povremeno je tekla krv koja je donosila isceljenje obolelima i spas onima koji bi se našli u nekoj nevolji.
Proslava Svete velikomučenice Efimije danas nije samo sećanje na prošle događaje, već i živa potvrda vere koja nas vodi ka svetlosti i istini. Vernici se okupljaju u hramovima, pale sveće i mole se za zdravlje, mir i blagoslov. Pominju ime ove svetice, koje odjekuje kao podsetnik na moć vere i Božju milost koja nas vodi kroz sve životne izazove.

Njene mošti dale su odgovor koji teolozi nisu mogli da pronađu – priča o događaju koji je zauvek promenio pravoslavnu veru i otkrio Božiju silu pred carevima i patrijarsima.
U bolnici u Bostonu, pred prognozom bez nade, roditelji su izabrali molitvu umesto očaja, a ono što je usledilo promenilo je pogled jednog racionalnog naučnika na granice medicine, vere i onoga što nazivamo nemogućim.
Dirljiva priča o malom Hristiforu, o tišini koja je ušla u porodični dom, o odlasku u šidsku Lazaricu i o molitvi posle koje se dečakov glas vratio.
Irkinja Merion Kerol dobila je zvaničnu potvrdu u marijanskom svetilištu Nok, otvarajući pitanja na koja savremena medicina nema odgovor.
Sveti Tihon je, po uzoru na svete apostole, neumorno obilazio narod, poučavao, krštavao i svojim primerom privodio ljude Hristu.
Za pravoslavne Srbe ovaj praznik simbolizuje žrtvu, hrabrost i neprekidna nastojanja za slobodom i pravdom, istakao je teolog Đurđević.
Vidovdan, praznik Svetog velikomučenika kneza Lazara i Svetih srpskih mučenika, poklapa se sa spomenom Svetog proroka Amosa.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Pripovetka o prazniku koji nas uči da se prava vera vidi kroz ljubav, dobrotu i dela učinjena za druge
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Za pravoslavne Srbe ovaj praznik simbolizuje žrtvu, hrabrost i neprekidna nastojanja za slobodom i pravdom, istakao je teolog Đurđević.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
U razgovoru povodom Vidovdana, arhijerejski namesnik podgoričko-kolašinski govori o hristolikoj žrtvi kosovskih junaka, zavetu koji je oblikovao Crnu Goru i odgovornosti vernika prema drugima.