SUTRA JE CRNO SLOVO I SLAVA MNOGIH SRBA! Obeležavamo Svete Vrače Kozmu i Damjana!
Bog im je dao zapovest koja glasi: "Zabadava ste dobili, zabadava i dajte".
Videći Onisifora i Porfirija gde u radosti podnose muke, svirepi mučitelji su ih vezali konjima za rep, koje su naterali da trče po trnovitim, kamenitim i brdovitim mestima.
Srpska pravoslavna crkva i vernici sutra slave svete mučenike Onisifora i Porfirija, svece koji su u vreme cara Dioklecijana osuđeni na smrt zbog širenja hrišćanstva.
Optuženi su zbog vere u Hrista i izvedeni su na sud, gde su neustrašivo ispovedali da je Hristos istiniti Bog i tvorac neba i zemlje.
"Zbog toga ih bezdušno tukoše po celome telu i na razne načine strahovito mučiše. Posle toga ih položiše na usijane železne lese, i tako pekoše; a slavni mučenici se u tim mukama radovahu i Boga blagodarahu, od koga im i dođe pomoć, te lako podnošahu muke", piše u žitijama.
Videći Onisifora i Porfirija gde u radosti podnose muke, svirepi mučitelji su ih vezali konjima za rep, koje su naterali da trče po trnovitim, kamenitim i brdovitim mestima.
"Dugo vučeni tako, svetim mučenicima se tela pokidaše i raspadoše, i oni u tim mukama predadoše svoje svete duše svome mnogoželjenom Gospodu".
Neki hrišćani su preko noći tajno pokupili ostatke njihovih tela i česno ih sahranili u mestu zvanom Pankean. Na njihovom grobu su se dešavala čudesa i isceljenja.
Tropar - Sveti mučenici Onisifor i Porfirije (glas 4):
Mučenici Tvoji Gospode, u stradanju svome su primili nepropadljivi venac, od Tebe Boga našega, jer imajući pomoć Tvoju mučitelje pobediše, a razoriše i nemoćnu drskost demona: Njihovim molitvama spasi duše naše.
Bog im je dao zapovest koja glasi: "Zabadava ste dobili, zabadava i dajte".
I pre i posle smrti smatran je velikim čudotvorcem.
U vreme cara Teodosija 381. godine, njegove mošti prenesene su u Carigrad, a 1236. u Veneciju, gde se i sad nalaze.
Svi su bili izloženi jezivim mukama, ali niko nije hteo da se odrekne Hrista.
Ne želeći da stupi u brak sa smrtnim čovekom, Fevronija je svoj život posvetila Hristu i zamonašila se u ženskom manastiru u Asiriji, kojim je upravljala njena tetka Vriena.
Prema Svetom pismu i crkvenom predanju, njegovo rođenje bilo je unapred najavljeno.
Vaspitavana u hrišćanskom duhu, čuvala je devičku čistotu, celomudrenost i veru, smatrajući da je najveće bogatstvo služiti Gospodu.
Sveti Jevsevije ostao je upamćen kao nepokolebljiv episkop koji je čitav život posvetio očuvanju pravoslavlja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu velikomučenicu Fevroniju po starom i Svetog velikomučenika Prokopija po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetih Priscile i Akvila, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Ne želeći da stupi u brak sa smrtnim čovekom, Fevronija je svoj život posvetila Hristu i zamonašila se u ženskom manastiru u Asiriji, kojim je upravljala njena tetka Vriena.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Rođenje Svetog Jovana Krstitelja po starom i praznik Prepodobnog Tome Maleina po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Blaženog pape Benedikta XI, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Iverska ikona na severu Rusije neprekidno mirotoči već četvrt veka, ali je to ostalo skriveno sve do upokojenja monahinje koja je čuvala ovu tajnu.
Jedanaestogodišnji dečak i njegova sestra pronašli su na staroj hartiji poruku koja otkriva da najveća vrednost svakog talenta nije u aplauzu, već u dobru koje njime činimo drugima.
Pripovetka o prazniku koji nas uči da se prava vera vidi kroz ljubav, dobrotu i dela učinjena za druge
Iako je Crkva zvanično ne naziva „isceliteljkom od depresije“, brojni vernici svedoče da su kroz molitvu Svetoj Kirijakiji pronašli mir, snagu i nadu.
Ovaj hram danas je pod zaštitom države i uživa status kulturnog dobra.
Crkva podseća na molitvu koja se ne čita iz navike, već iz iskrene potrebe da se čovek vrati sebi, veri i pokajanju.