SUTRA JE CRNO SLOVO I SLAVA MNOGIH SRBA! Obeležavamo Svete Vrače Kozmu i Damjana!
Bog im je dao zapovest koja glasi: "Zabadava ste dobili, zabadava i dajte".
Videći Onisifora i Porfirija gde u radosti podnose muke, svirepi mučitelji su ih vezali konjima za rep, koje su naterali da trče po trnovitim, kamenitim i brdovitim mestima.
Srpska pravoslavna crkva i vernici sutra slave svete mučenike Onisifora i Porfirija, svece koji su u vreme cara Dioklecijana osuđeni na smrt zbog širenja hrišćanstva.
Optuženi su zbog vere u Hrista i izvedeni su na sud, gde su neustrašivo ispovedali da je Hristos istiniti Bog i tvorac neba i zemlje.
"Zbog toga ih bezdušno tukoše po celome telu i na razne načine strahovito mučiše. Posle toga ih položiše na usijane železne lese, i tako pekoše; a slavni mučenici se u tim mukama radovahu i Boga blagodarahu, od koga im i dođe pomoć, te lako podnošahu muke", piše u žitijama.
Videći Onisifora i Porfirija gde u radosti podnose muke, svirepi mučitelji su ih vezali konjima za rep, koje su naterali da trče po trnovitim, kamenitim i brdovitim mestima.
"Dugo vučeni tako, svetim mučenicima se tela pokidaše i raspadoše, i oni u tim mukama predadoše svoje svete duše svome mnogoželjenom Gospodu".
Neki hrišćani su preko noći tajno pokupili ostatke njihovih tela i česno ih sahranili u mestu zvanom Pankean. Na njihovom grobu su se dešavala čudesa i isceljenja.
Tropar - Sveti mučenici Onisifor i Porfirije (glas 4):
Mučenici Tvoji Gospode, u stradanju svome su primili nepropadljivi venac, od Tebe Boga našega, jer imajući pomoć Tvoju mučitelje pobediše, a razoriše i nemoćnu drskost demona: Njihovim molitvama spasi duše naše.
Bog im je dao zapovest koja glasi: "Zabadava ste dobili, zabadava i dajte".
I pre i posle smrti smatran je velikim čudotvorcem.
U vreme cara Teodosija 381. godine, njegove mošti prenesene su u Carigrad, a 1236. u Veneciju, gde se i sad nalaze.
Svi su bili izloženi jezivim mukama, ali niko nije hteo da se odrekne Hrista.
Ustanovljen je krajem četvrtog veka u Jerusalimu "za uspomenu na poslednji, carski i svečani ulazak Gospoda Isusa Hrista u sveti grad Jerusalim, jašući na magaretu, šest dana pre Pashe."
Žestoko mučen, pao je na zemlju, glasno zahvaljujući Bogu što ga uzima k sebi.
U Kopronimovo vreme, ikonoborci su ga primoravali da se odrekne molitvenog poštovanja svetih ikona, ali on je to kategorički odbio.
Nenaoružani monasi su odlučili da ne beže i u svom manastiru dočekaju do zuba naoružane Arape koji nisu imali milosti prema njima.
Kod kuće, dan se inače provodi u miru i molitvama.
Kako je susret Djeve Marije i arhangela Gavrila otkrio tajnu koja prevazilazi ljudski razum i označio početak ispunjenja davnog proročanstva o dolasku Spasitelja, uz događaje koji su zauvek oblikovali hrišćansku veru i predanje.
Kako nam saopštava Evanđelist Matej, u utorak stradalne nedelje ujutru, Gospod Isus Hristos proveo je u Jerusalimskom hramu gde je poučavao.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Blagovesti i Veliki utorak po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Uskršnju sredu, dok Jevreji obeležavaju dane Pashe, a muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Nastojateljica Manastira Vratna govori kako lavanda, pčelinji vosak i prirodna eterična ulja iz ove svetinje pomažu vernicima da povrate ravnotežu tela i duha.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Savršen izbor za dane posta - mirisan i topao ručak koji okuplja porodicu oko stola
Kako je susret Djeve Marije i arhangela Gavrila otkrio tajnu koja prevazilazi ljudski razum i označio početak ispunjenja davnog proročanstva o dolasku Spasitelja, uz događaje koji su zauvek oblikovali hrišćansku veru i predanje.
Mitropolit limasolski objašnjava kako se kroz veru i molitvu možemo suočiti sa strahom, pobediti unutrašnji kukavičluk i pronaći mir jači od smrti.