OVO JE JEDNO OD NAJJAČIH ORUŽJA ĐAVOLA! Mitropolit Atanasije kaže čim ovo osetite, krenite u borbu
Pravoslavno učenje jasno govori da đavo nema vlast nad čovekom ako mu čovek sam ne otvori vrata.
U svetinji nadomak Kragujevca, održano je svečano večernje bogosluženje, tokom kojeg je mlada iskušenica položila monaške zavete, u prisustvu mitropolita Jovana, episkopa Alekseja, arhimandrita Petra i okupljenih vernika.
Uoči praznika Svete Marije Magdaline, kada se svetlost dana polako stapa sa zlatnim zracima noći, u tišini kotline Dračke reke, manastir Drača obasjan je nebeskim sjajem. Te večeri, među zidinama ove svetinje, gde vekovima odjekuju molitve, dogodio se trenutak koji će ostati zapamćen u srcima prisutnih vernika koji su svedočili uzvišenom činu monašenja.
Večernje bogosluženje, koje je predvodio arhimandrit Petar, iguman manastira Pinosave, bilo je više od obreda – bilo je to duhovno uzdizanje koje je ispunilo svaki kamen ovog svetog mesta. Prisutni su bili mitropolit šumadijski Jovan i episkop hvostanski Aleksej, vikar patrijarha Porfirija, uz molitve sveštenstva, sveštenomonaštva, monaštva iz više eparhija, kao i mnogobrojnog vernog naroda, koji su se sabrali da svedoče trenutku koji će promeniti jedan život.
U toj tišini, koja je govorila više od reči, pred licem Gospoda, iskušenica Anđela je položila svoje zavete, odbacivši svetovnost i ušavši u nebesku svetlost monaškog života. Od toga trenutka, njeno ime postade Angelina.
Mitropolit Jovan, u svojoj poučnoj besedi, osvrnuo se na težinu monaškog puta, na žrtvu koju nosi poslušnost i smernost, podsećajući novu monahinju Angelinu i njenu igumaniju Jelenu na snagu vere koja vodi kroz iskušenja. Njegove reči su bile blage, ali snažne, poput poziva na duboko razmišljanje.
Episkop Aleksej je, iz dubine svog srca, uputio reči podrške i ohrabrenja, podelivši sa sestrama priču o Svetom Antoniju Velikom, podsećajući ih na primer svetitelja čiji je život bio svetionik na uzburkanom moru monaške borbe.
Manastir Drača, koji vekovima stoji kao svedok vere i predanja, danas je dobio novu sestru. Nova čuvarica svetlosti, zapaljene pre više od dva veka u njegovim zidinama, postala je monahinja Angelina. Ispod senke brda Rujevice, gde su duboko ukorenjene molitve i podvizi svetitelja, ovaj trenutak postao je još jedan dragulj u bogatoj riznici duhovnosti manastira.



U navečerje Preobraženja Gospodnjeg, manastir Svetog Georgija na Liparu, tih i spokojan, postao je svedok događaja koji će ostati duboko urezan u srcima svih sabranih.
Beseda mitropolita šumadijskog u Ralji otvorila je pitanja bez lakih odgovora: gde počinje prava ljubav, zašto bez Boga nema istinskog odnosa među ljudima i kako se vera proverava tek onda kada naiđe na greh drugoga.
Liturgija, osvećenje slavskih darova i prisustvo brojnih uglednih gostiju obeležili su krsnu slavu Đurđic mitropolita šumadijskog.
Na liturgiji u hramu Svetog velikomučenika Dimitrija u Kragujevcu mitropolit šumadijski istakao je snagu molitve, upozoravajući vernike na opasnosti zloupotrebe duhovnih darova i verovanja u gatare.
Pravoslavno učenje jasno govori da đavo nema vlast nad čovekom ako mu čovek sam ne otvori vrata.
U duhovnom smislu, prijateljstvo je dar, ali i odgovornost.
Kako tri različite verske tradicije koriste uzdržavanje od hrane i molitvu da bi ojačale duhovnu disciplinu, približile se Bogu i razvile solidarnost prema bližnjima – prikaz jednog dana posta u svakoj religiji.
Reči svetogorskog starca razotkrivaju skriveni smisao bolesti i patnje i nude odgovor koji menja pogled na život, veru i ličnu borbu.
U selu Vasta crkva iz 12. veka odoleva vremenu i ljudskim rukama, dok njeni listovi i grane stvaraju neponovljiv spoj vere, prirode i istorije.
Dekan Bogoslovskog fakulteta u Foči upozorava da je reč o smišljenom potezu koji prevazilazi administraciju i zadire u samu suštinu vere i identiteta.
Bez znanja bratstva prepisani groblje i temelji crkve, dok se zemljište nadomak manastira prodaje za izgradnju hotela i motela.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Fotija Carigradskog po starom, odnosno Svetog Filoteja Atinskog po novom kalendaru. Katolici slave Svetog Konrada iz Parzhama, dok za muslimane počinje prvi dan Ramazana. U judaizmu danas nema velikog verskog praznika.
Reči svetogorskog starca razotkrivaju skriveni smisao bolesti i patnje i nude odgovor koji menja pogled na život, veru i ličnu borbu.
Sveti Fotije je na jednom lažnom saboru zbačen sa patrijaršijskog trona, pa je vraćen i opet zbačen.