SUTRA JE VELIKI PRAZNIK I SLAVA BROJNIH SRPSKIH PORODICA: Slavimo Začeće Svetog Jovana Krstitelja, crno slovo u kalendaru
Crkva 6. oktobra slavi praznik začeća Preteče Gospodnjeg, sina Zaharije i Jelisavete.
U svetinji nadomak Kragujevca, održano je svečano večernje bogosluženje, tokom kojeg je mlada iskušenica položila monaške zavete, u prisustvu mitropolita Jovana, episkopa Alekseja, arhimandrita Petra i okupljenih vernika.
Uoči praznika Svete Marije Magdaline, kada se svetlost dana polako stapa sa zlatnim zracima noći, u tišini kotline Dračke reke, manastir Drača obasjan je nebeskim sjajem. Te večeri, među zidinama ove svetinje, gde vekovima odjekuju molitve, dogodio se trenutak koji će ostati zapamćen u srcima prisutnih vernika koji su svedočili uzvišenom činu monašenja.
Večernje bogosluženje, koje je predvodio arhimandrit Petar, iguman manastira Pinosave, bilo je više od obreda – bilo je to duhovno uzdizanje koje je ispunilo svaki kamen ovog svetog mesta. Prisutni su bili mitropolit šumadijski Jovan i episkop hvostanski Aleksej, vikar patrijarha Porfirija, uz molitve sveštenstva, sveštenomonaštva, monaštva iz više eparhija, kao i mnogobrojnog vernog naroda, koji su se sabrali da svedoče trenutku koji će promeniti jedan život.
U toj tišini, koja je govorila više od reči, pred licem Gospoda, iskušenica Anđela je položila svoje zavete, odbacivši svetovnost i ušavši u nebesku svetlost monaškog života. Od toga trenutka, njeno ime postade Angelina.
Mitropolit Jovan, u svojoj poučnoj besedi, osvrnuo se na težinu monaškog puta, na žrtvu koju nosi poslušnost i smernost, podsećajući novu monahinju Angelinu i njenu igumaniju Jelenu na snagu vere koja vodi kroz iskušenja. Njegove reči su bile blage, ali snažne, poput poziva na duboko razmišljanje.
Episkop Aleksej je, iz dubine svog srca, uputio reči podrške i ohrabrenja, podelivši sa sestrama priču o Svetom Antoniju Velikom, podsećajući ih na primer svetitelja čiji je život bio svetionik na uzburkanom moru monaške borbe.
Manastir Drača, koji vekovima stoji kao svedok vere i predanja, danas je dobio novu sestru. Nova čuvarica svetlosti, zapaljene pre više od dva veka u njegovim zidinama, postala je monahinja Angelina. Ispod senke brda Rujevice, gde su duboko ukorenjene molitve i podvizi svetitelja, ovaj trenutak postao je još jedan dragulj u bogatoj riznici duhovnosti manastira.



U manastiru Svetog arhiđakona Stefana u Slancima, poglavar Srpske pravoslavne crkve blagoslovio je tri nova monaha, podsećajući ih na važnost poslušanja, smirenja i života u skladu sa božanskim načelima.
U navečerje Preobraženja Gospodnjeg, manastir Svetog Georgija na Liparu, tih i spokojan, postao je svedok događaja koji će ostati duboko urezan u srcima svih sabranih.
U predvečerje praznika Svetog Sisoja, mitropolit šumadijski Jovan zamonašio je iskušenika Gojka, dodelivši mu ime Petar, dok je narednog dana na svetoj liturgiji rukopoložio monaha Spiridona u čin jerođakona.
Nepoštovanjem pravila, gresi se ne prevazilaze, već mogu postati još dublji i teži.
Posebno je važno obratiti pažnju na nekoliko stvari pre nego što izgovorite ono što vas opterećuje, a jedan detalj mnogima može pomoći da se oslobode početne treme i lakše saberu misli.
U besedi za ponedeljak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o Utešitelju i govori o savršenoj saglasnosti Oca, Sina i Svetoga Duha.
Čovek često tek nakon razgovora shvati da je rekao nešto što nije trebalo, a ruski svetitelj savetuje da pred počinak preispita sve što je tog dana izgovorio.
Crkva ne odbacuje medicinu, ali ističe da lekovi samo umiruju telo, dok se duša leči ispovešću, liturgijom i menjanjem sebe.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Prema crkvenom predanju, u viđenju mu je najavljeno stradanje, a on je prihvatio iskušenje i ostao veran Hristu do poslednjeg trenutka.
Mnogi uz novac i kartice čuvaju lik Hrista, Bogorodice ili svetitelja, ne znajući da takav odnos prema svetinji može biti pogrešan.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o mestu crkve u životu naroda, iskušenjima kroz koja hrišćanin prolazi i primeru Svetih četrdeset mučenika sevastijskih.