Iguman Manastira Podmaine i jedan od omiljenih besednika, objašnjava da prekomerno uzdizanje svetitelja može dovesti do suprotnog efekta, stvarajući situaciju u kojoj ih stavljamo iznad poštovanja samog Boga, što je protivno učenju pravoslavne crkve.
U savremenom pravoslavnom društvu često se može primetiti da vernici greše u svom odnosu prema svetiteljima, prekomerno ih uzdižući i tako prekrivajući temeljne postulate vere. Otac Rafailo Boljević, iguman Manastira Podmaine, slikovito je ukazao na ovu pojavu, upozoravajući da se vernici često nalaze u opasnosti od pogrešnog shvatanja i neadekvatnog poštovanja svetaca.
- Kada poštujemo svece, vrlo često grešimo. Veću čast i veće poštovanje prinosimo svetiteljima nego Sinu Božjem. Ne valjka tako. To nije pravoslavno učenje. Sveci se plaše takvog poštovanja, jer ih na taj način guramo u jednu vrlo nezavidnu i neprijatnu situaciju. Gde mene da poštuješ više od Boga? Razumete? Ne ide tako! Ko te to tako nauči, Bog ti pomogao - rekao je otac Rafailo, osvetljavajući ključnu grešku u pristupu svetiteljima.
Printscreen/Youtube/Dok anđeli spavaju
Otac Rafailo Boljević
Otac Rafailo Boljević, koji je svoje monaško ime primio u avgustu 2006. godine, posle odricanja od svetovnog života, uveliko je poznat po svojoj dubokoj posvećenosti i duhovnom znanju. U avgustu 2007. godine, postao je jerođakon, a u decembru iste godine unapređen u čin jeromonaha. Njegov rad i posvećenost su prepoznati i od strane mitropolita crnogorsko-primorskog, Amfilohija Radovića, koji mu je 2010. godine dodelio čin igumana Manastira Podmaine.
U pravoslavnom učenju, svetitelji nisu objekti božanske časti, već posrednici koji svojim molitvama i zastupanjem pomažu vernicima da se približe Bogu. Otac Rafailo upozorava da prekomerno uzdizanje svetaca može dovesti do suprotnog efekta, stvarajući situaciju u kojoj je poštovanje svetaca stavljeno iznad poštovanja samog Boga. Takav pristup, smatra on, ne samo da je teološki netačan, već može i da bude duhovno štetan, jer svetitelji sami od vernika traže poštovanje Božje volje, a ne prekomerno uzdizanje njih samih.
Ovo upozorenje oca Rafaila je poziv na vraćanje osnovama pravoslavnog učenja, koje naglašava da je najveće poštovanje rezervisano za Gospoda, dok svetitelji služe kao posrednici koji nam pomažu u molitvama i duhovnom napretku.
Na mestu Hristovog Krštenja, na Međunarodnoj konferenciji, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o ljubavi jačoj od mržnje, veri koja ne deli i miru koji ne nastaje dogovorima, već ličnim preobražajem čoveka.
U besedi za 27. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako jedinstvo vere, smirenje i predanje Hristu otvaraju put ka unutrašnjoj punini i oblikovanju zrele duše.
Pravoslavci danas proslavljaju Svetog mučenika Jakova Persijanca po starom kalendaru, a po novom Sveti mučenici Mina, Hermogen i Eugraf. Katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
U besedi za 26. subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva kako različita mera milosti oblikuje našu odgovornost, poziva na poštovanje darova bližnjih i pokazuje zašto svaki dar, bez obzira na veličinu, nosi dublju pouku.
Mnogi misle da se Bogu prilazi kroz neprekidni napor i kaznu nad sobom, ali pouka svetogorskog starca otkriva zašto taj smer često vodi u umor, a ne u mir.
U svojoj besedi za 24. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje da jedini mir ne dolazi od pravila, već od Božanske ljubavi koja uklanja granice i ujedinjuje verne.
U besedi za 27. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako jedinstvo vere, smirenje i predanje Hristu otvaraju put ka unutrašnjoj punini i oblikovanju zrele duše.
Posle hapšenja usvojenog sina, arhijerej Ukrajinske pravoslavne crkve javno govori o ličnoj tragediji, stotinama štićenika i granici ljudske izdržljivosti.
Kongresmenka Anna Paulina Luna optužuje ukrajinsku vlast za ograničavanje verskih prava i upozorava da američka finansijska podrška praktično učestvuje u progonu hrišćana, izazivajući odjek među konzervativcima i međunarodnim posmatračima.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Crkva naglašava da se vaspitanje ne svodi samo na savete, zabrane i pravila – ono je mnogo više način života koji roditelji svakodnevno pokazuju sopstvenim primerom.
U nekim srpskim domovima se 9. decembra slavi Sveti Alimpije Stolpnik, ali stariji etnografski zapisi i hibridni nazivi poput „Sveti Đorđe Alimpije“ otkrivaju fascinantan spoj istorije, narodnog pamćenja i crkvenih običaja.
U besedi za 27. utorak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva kako različiti darovi i zvanja povezuju vernike u savršenu harmoniju i svetost.