Iguman Manastira Podmaine i jedan od omiljenih besednika, objašnjava da prekomerno uzdizanje svetitelja može dovesti do suprotnog efekta, stvarajući situaciju u kojoj ih stavljamo iznad poštovanja samog Boga, što je protivno učenju pravoslavne crkve.
U savremenom pravoslavnom društvu često se može primetiti da vernici greše u svom odnosu prema svetiteljima, prekomerno ih uzdižući i tako prekrivajući temeljne postulate vere. Otac Rafailo Boljević, iguman Manastira Podmaine, slikovito je ukazao na ovu pojavu, upozoravajući da se vernici često nalaze u opasnosti od pogrešnog shvatanja i neadekvatnog poštovanja svetaca.
- Kada poštujemo svece, vrlo često grešimo. Veću čast i veće poštovanje prinosimo svetiteljima nego Sinu Božjem. Ne valjka tako. To nije pravoslavno učenje. Sveci se plaše takvog poštovanja, jer ih na taj način guramo u jednu vrlo nezavidnu i neprijatnu situaciju. Gde mene da poštuješ više od Boga? Razumete? Ne ide tako! Ko te to tako nauči, Bog ti pomogao - rekao je otac Rafailo, osvetljavajući ključnu grešku u pristupu svetiteljima.
Printscreen/Youtube/Dok anđeli spavaju
Otac Rafailo Boljević
Otac Rafailo Boljević, koji je svoje monaško ime primio u avgustu 2006. godine, posle odricanja od svetovnog života, uveliko je poznat po svojoj dubokoj posvećenosti i duhovnom znanju. U avgustu 2007. godine, postao je jerođakon, a u decembru iste godine unapređen u čin jeromonaha. Njegov rad i posvećenost su prepoznati i od strane mitropolita crnogorsko-primorskog, Amfilohija Radovića, koji mu je 2010. godine dodelio čin igumana Manastira Podmaine.
U pravoslavnom učenju, svetitelji nisu objekti božanske časti, već posrednici koji svojim molitvama i zastupanjem pomažu vernicima da se približe Bogu. Otac Rafailo upozorava da prekomerno uzdizanje svetaca može dovesti do suprotnog efekta, stvarajući situaciju u kojoj je poštovanje svetaca stavljeno iznad poštovanja samog Boga. Takav pristup, smatra on, ne samo da je teološki netačan, već može i da bude duhovno štetan, jer svetitelji sami od vernika traže poštovanje Božje volje, a ne prekomerno uzdizanje njih samih.
Ovo upozorenje oca Rafaila je poziv na vraćanje osnovama pravoslavnog učenja, koje naglašava da je najveće poštovanje rezervisano za Gospoda, dok svetitelji služe kao posrednici koji nam pomažu u molitvama i duhovnom napretku.
U Beogradu se okupilo više od 400 učesnika kampa „Srbija te zove“, a susret sa poglavarom SPC protekao je uz razgovor o poreklu, Svetom Savi, ljubavi prema bližnjem i veri.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
U besedi za utorak 10. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto se na milost ne sme gledati kao na dozvolu za grešenje i zašto je pokajanje jedini pravi odgovor na Božju ljubav.
Veliki grčki svetitelj objašnjava da nevolje nisu samo teret koji čovek nosi, već trenutci u kojima se otkrivaju skrivene slabosti, jača vera i pronalazi dublji smisao stradanja.
U besedi za sredu 9. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o najvećem daru koji čovek može da primi i objašnjava kako se kroz Hrista otvara put ka životu koji prevazilazi sve prolazno.
Svetoj Paraskevi Rimljanki vernici se obraćaju sa molbom za pomoć, isceljenje i zaštitu, ali i za snagu da pobede sopstvene slabosti i sačuvaju pravoslavnu veru.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Svetoj Paraskevi Rimljanki vernici se obraćaju sa molbom za pomoć, isceljenje i zaštitu, ali i za snagu da pobede sopstvene slabosti i sačuvaju pravoslavnu veru.
Ruski svetitelj je upozoravao na stanje koje čoveka navodi da izgubi veru u Božiju milost, oproštaj i mogućnost da se posle svakog pada ponovo vrati na pravi put.