Monah manastira Tumane deli ključne pouke o pravilnoj molitvi, darovanju i korišćenju svetih predmeta, kako biste svoja hodočašća učinili blagoslovenim.
Vernici i hodočasnici često osećaju duboku odgovornost prilikom posete svetinjama, ponekad i bojazan da li će ispravno postupiti, u skladu sa crkvenim učenjem i pravilima određenog svetilišta. U takvim trenucima, misli i srca ispunjeni su strahopoštovanjem prema svetinji, dok se u duši rađa želja da se svaki korak učini u duhu molitve i blagoslova.
Otac Stefan, monah Manastira Tumane, s ljubavlju deli savete o tome kako se pravilno moliti u ovoj svetinji, pružajući vernicima utehu i jasnoću u njihovim duhovnim stremljenjima.
ST/Vladimir Lukić
Porta Manastira Tumane
- Dok čitamo molitvu za zdravlje, držite upaljene sveće i pominjite imena vas i vaših bližnjih - podseća otac Stefan, naglašavajući važnost molitve u zajednici, onako kako je Crkva saborna i jedinstvena. On dalje objašnjava da u Manastiru Tumane blagoslov dolazi kroz zajedničku molitvu svih prisutnih, posebno na velike praznike ili sabranja, kako kaže:
- Imajte na umu da tada ne treba da pitate za zasebne molitve, niti "molitve samo za mene", "specijalne" - ističe otac Stefan podseća na suštinu sabornosti, gde svaki vernik postaje deo jedne velike zajednice, ujedinjene duhom i molitvom.
- Ovde, u našem manastiru, blagodat je data i od igumana ove svetinje da se svi molimo saborno, u zajednici, onako kakva je i naša crkva – saborna.
Posebno mesto u molitvi zauzima osvećenje i korišćenje svetih predmeta. Otac Stefan savetuje:
- Osvećenim uljem se pomazujte u znaku krsta po čelu ili po telu. Osvećenu vodu sa izvora svetitelja treba da pijete, da se njome umivate i kropite svoje domove na blagoslov.
Ovi postupci nisu samo deo tradicije, već duboko ukorenjeni duhovni akti koji prožimaju svaki aspekt života vernika.
Što se tiče molitvenih spiskova, otac Stefan ukazuje na važnost pravilnog postupanja:
- Spiskovi sa imenima za molitve za zdravlje ili porod odlažu se u drveno sanduče koje se tu nalazi." On podseća vernike da uvek imaju na raspolaganju neophodan pribor za ispisivanje imena, kako bi se bratija Manastira Tumane molila za njih.
Republika/Printscreen
Kada su u pitanju darovi za manastir, otac Stefan jasno kaže:
- Ako neko donese darove za manastir, ne treba ih odlagati u manastirsku crkvu, jer hram nije mesto za magacine ili skladišta - kaže monah Stefan inaglašava da za darove postoje predviđene korpe i dežurna bratija koja će pomoći vernicima da ispravno predaju svoje poklone.
U slučaju da vernici ponesu deo garderobe u ime nekoga ko zbog zdravstvenih ili drugih razloga nije mogao da dođe u svetinju, otac Stefan kaže:
- Kada budete prilazili moštima svetitelja, prislonite te stvari na kivot svetaca i ponesite ih nazad svojim domovima na blagoslov.
Na ovaj način, deo svetinje ostaje sa njima, ispunjavajući njihove domove duhovnom snagom i mirom.
U ovim mudrim savetima oca Stefana, vernici pronalaze putokaz kroz svoje duhovne dileme i strahove. Njegove reči pružaju utehu, podsećajući nas da su svetinje mesta na kojima svaki korak, svaka misao i molitva trebaju biti usmereni ka Bogu, u duhu ljubavi, poštovanja i zajedništva.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
Poseta lavri Svetog Save Osvećenog u Judejskoj pustinji svedočanstvo je žive duhovne veze Srpske pravoslavne crkve sa svetim mestima Hristovog života, stradanja i vaskrsenja.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Dragana Jukić otkriva da njen kum nije mogao da pomera noge i da se milošću tumanskog sveca dogodilo čudo, koje svedoči o snazi vere i Božjeg blagoslova.
Sedamdesetosmogodišnja žena iz Crvenke govori o čudesnim iscelenjima koja su joj donela olakšanje od nesnosnih bolova, problema sa vidom i respiratornim smetnjama – sve zahvaljujući Manastiru Tumane, koji je posetila više puta.
Sedam godina lekari su pratili rupicu na srcu male Natalije, upozoravajući na moguće posledice. Međutim, posle treće posete manastiru Tumane, dogodilo se nešto što su svi smatrali nemogućim, a Mirjana Krstić iz Kačareva svedoči o snazi veri koja je promenila sudbinu njene ćerke.
Monasi Manastira Tumane svakodnevno čitaju posebne molitve za telesno i duhovno zdravlje vernika. Molitva u sabornosti donela je mnoga čudesa, a otac Stefan otkriva kako pravilno učestvovati u molitvi i koristiti osvećene predmete za blagoslov.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
Pravoslavlje uči da je brak zajednica ljubavi, u kojoj oba partnera, kroz međusobnu podršku i poštovanje, imaju ulogu da rastu i postignu duhovnu zrelost.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.