Monah manastira Tumane deli ključne pouke o pravilnoj molitvi, darovanju i korišćenju svetih predmeta, kako biste svoja hodočašća učinili blagoslovenim.
Vernici i hodočasnici često osećaju duboku odgovornost prilikom posete svetinjama, ponekad i bojazan da li će ispravno postupiti, u skladu sa crkvenim učenjem i pravilima određenog svetilišta. U takvim trenucima, misli i srca ispunjeni su strahopoštovanjem prema svetinji, dok se u duši rađa želja da se svaki korak učini u duhu molitve i blagoslova.
Otac Stefan, monah Manastira Tumane, s ljubavlju deli savete o tome kako se pravilno moliti u ovoj svetinji, pružajući vernicima utehu i jasnoću u njihovim duhovnim stremljenjima.
ST/Vladimir Lukić
Porta Manastira Tumane
- Dok čitamo molitvu za zdravlje, držite upaljene sveće i pominjite imena vas i vaših bližnjih - podseća otac Stefan, naglašavajući važnost molitve u zajednici, onako kako je Crkva saborna i jedinstvena. On dalje objašnjava da u Manastiru Tumane blagoslov dolazi kroz zajedničku molitvu svih prisutnih, posebno na velike praznike ili sabranja, kako kaže:
- Imajte na umu da tada ne treba da pitate za zasebne molitve, niti "molitve samo za mene", "specijalne" - ističe otac Stefan podseća na suštinu sabornosti, gde svaki vernik postaje deo jedne velike zajednice, ujedinjene duhom i molitvom.
- Ovde, u našem manastiru, blagodat je data i od igumana ove svetinje da se svi molimo saborno, u zajednici, onako kakva je i naša crkva – saborna.
Posebno mesto u molitvi zauzima osvećenje i korišćenje svetih predmeta. Otac Stefan savetuje:
- Osvećenim uljem se pomazujte u znaku krsta po čelu ili po telu. Osvećenu vodu sa izvora svetitelja treba da pijete, da se njome umivate i kropite svoje domove na blagoslov.
Ovi postupci nisu samo deo tradicije, već duboko ukorenjeni duhovni akti koji prožimaju svaki aspekt života vernika.
Što se tiče molitvenih spiskova, otac Stefan ukazuje na važnost pravilnog postupanja:
- Spiskovi sa imenima za molitve za zdravlje ili porod odlažu se u drveno sanduče koje se tu nalazi." On podseća vernike da uvek imaju na raspolaganju neophodan pribor za ispisivanje imena, kako bi se bratija Manastira Tumane molila za njih.
Republika/Printscreen
Kada su u pitanju darovi za manastir, otac Stefan jasno kaže:
- Ako neko donese darove za manastir, ne treba ih odlagati u manastirsku crkvu, jer hram nije mesto za magacine ili skladišta - kaže monah Stefan inaglašava da za darove postoje predviđene korpe i dežurna bratija koja će pomoći vernicima da ispravno predaju svoje poklone.
U slučaju da vernici ponesu deo garderobe u ime nekoga ko zbog zdravstvenih ili drugih razloga nije mogao da dođe u svetinju, otac Stefan kaže:
- Kada budete prilazili moštima svetitelja, prislonite te stvari na kivot svetaca i ponesite ih nazad svojim domovima na blagoslov.
Na ovaj način, deo svetinje ostaje sa njima, ispunjavajući njihove domove duhovnom snagom i mirom.
U ovim mudrim savetima oca Stefana, vernici pronalaze putokaz kroz svoje duhovne dileme i strahove. Njegove reči pružaju utehu, podsećajući nas da su svetinje mesta na kojima svaki korak, svaka misao i molitva trebaju biti usmereni ka Bogu, u duhu ljubavi, poštovanja i zajedništva.
Nakon teksta objavljenog u „Vijestima”, Mitropolija je javno demantovala navode i ukazala na pogrešno tumačenje izjava sveštenika i — kako ističu — „sračunate neistine” koje se o Crkvi plasiraju.
Rimokatolička crkva beleži porast vernika u Africi i Aziji, ali istovremeno suočava se sa smanjenjem broja sveštenika i monaha, što predstavlja veliki izazov za budućnost.
Predsednik Patrijaršijske komisije Ruske pravoslavne crkve za pitanja porodice, zaštite materinstva i dece ističe da krst nije samo ukras – on je znak pobede Hrista nad smrću, predanja Bogu i put ka duhovnom oslobađanju.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Dragana Jukić otkriva da njen kum nije mogao da pomera noge i da se milošću tumanskog sveca dogodilo čudo, koje svedoči o snazi vere i Božjeg blagoslova.
Na ovom sabranju mitropolit Ignatije služio liturgiju, uručio odlikovanja i pozvao vernike da se sabiraju u svojim parohijskim hramovima, podsećajući da samo Gospod daruje život večni.
Manastir Tumane postao je duhovno središte koje svake godine, u nedelju nakon Spasovdana, okuplja narod iz Srbije i rasejanja. Uoči presvlačenja moštiju čudotvorca i osvećenja novog konaka, ovo sveto mesto pretvorilo se u svetionik nade, utehe i vere.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog I Žičkog za 19. Sredu po duhovima otkriva kako volja usklađena sa Božijom voljom oblikuje život ispunjen dobrotom, pravdom i unutrašnjim mirom, čak i usred svakodnevne žurbe i iskušenja.
Iako se svakodnevno susreću sa njim u hramovima i manastirima, mnogi ne znaju da je antimis više od platna – na njemu se osvećuje hleb i vino, simbolizuje Hristovu žrtvu i povezuje vernike sa srcem pravoslavne tradicije.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“
Nedavni primer iz Amerike pokreće pitanje koje mnogi vernici smatraju nemogućim: kako ostati veran Hristovom učenju i Svetim kanonima u vremenu duhovne dekadencije i relativizacije vere?
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog I Žičkog za 19. Sredu po duhovima otkriva kako volja usklađena sa Božijom voljom oblikuje život ispunjen dobrotom, pravdom i unutrašnjim mirom, čak i usred svakodnevne žurbe i iskušenja.
Iako se svakodnevno susreću sa njim u hramovima i manastirima, mnogi ne znaju da je antimis više od platna – na njemu se osvećuje hleb i vino, simbolizuje Hristovu žrtvu i povezuje vernike sa srcem pravoslavne tradicije.