U brdovitom predelu ariljskog kraja, tamo gde se reka Veliki Rzav tiho prostire ispod Stojića stene, uzdiže se neobična građevina koja mnoge posetioce na prvi pogled podseća na crkvu. Ovaj zamak sa vizantijskom kupolom, nalik hramu , delo je ruku akademskog slikara Ljubivoja Jovanovića, čija je ljubav prema rodnom kraju pretočena u kamene zidove ovog veličanstvenog doma.
RINA
Dom i atelje slikara Ljubivoja Jovanovića mnoge podseća na crkvu
Još kao dečak, prolazeći putem ka školi u Arilju, Ljubivoje je sanjario o toj steni koja se ogledala u reci, stvarajući prizor dostojan najlepših razglednica. Taj san, koji je u srcu nosio, postao je stvarnost kada je spletom okolnosti kupio plac baš na tom mestu i osamdesetih godina prošlog veka započeo gradnju kuće. Ali ono što je trebalo da bude običan dom, pretvorilo se u bajkoviti zamak, ukrašen kupolom u češkom stilu, ali i pravom vizantijskom kupolom koja dominira nad okolinom.
RINA
Ljubivoje Jovanović svojim rukama doneo je 100 kubika starog kamena za izgradnju svog jedinstvog doma
- Kuća nije velika, ima oko stotinu kvadrata, ali ona nosi u sebi romantičarsku dušu. Građena je u eklektičkom stilu, baš kao i moja umetnička dela, sa porukom da čuvam nebo ispod kog sam rođen. Ručno sam donosio svaki kamen, ukupno oko 100 kubika, i svaki od njih nosi deo mene - kaže Ljubivoje, s ljubavlju govoreći o svom zamku, prenosi Rina.
RINA
Vizantijska kupola na kući akademskog slikara
Dugo je ovaj zamak bio enigma za meštane i putnike. Zbog specifičnih šiljatih kula i prepoznatljive kupole, mnogi su ga smatrali crkvom . Priča o grupi turista iz Gornjeg Milanovca, koja je noseći sveće u rukama krenula uz brdo misleći da se radi o crkvi, svedoči o magičnom utisku koji ova građevina ostavlja na posmatrače.
- U rukama su nosili sveće . Izgled ih je podsetio na crkvu, i zato su krenuli da se gore pomole i zapale voštanicu. Bili su oduševljeni kad su čuli da se radi o privatnoj kući - priseća se Ljubivoje.
RINA
Dom i atelje slikara Ljubivoja Jovanovića
I dok su u najvišim kulama ovog zamka danas svoje domove našli golubovi, baš kao u starim srpskim dvorcima, u prizemlju Ljubivoje živi sa suprugom. Deo kuće pretvorio je u atelje, gde i dalje, uprkos godinama, neumorno slika i piše, crpeći inspiraciju iz ovog prelepog zdanja, koje mnogima na prvi pogled donosi osećaj svetosti i mira.
Nekoliko dana pre povlačenja iz javnog života u manastir, Elena Mazlu je sa svojim pratiocima na društvenoj mreži TikTok podelila svoju zadivljenost i poštovanje prema ikoni koja je na čudesan način neoštećena izneta iz velikog požara.
Religijski lideri i različiti eksperti slažu se da praznoverja oko petka 13. nemaju čvrste temelje. Strah od ovog dana često odražava ljudsku sklonost ka iracionalnom razmišljanju i nedostatku prave vere.
U najstarijem manastiru Sankt Peterburga, predsednik Rusije i poglavar Ruske pravoslavne crkve obeležili su 300 godina od prenosa moštiju svetog kneza, pored koga počiva i jedan od najuticajnijih Srba 18. veka, Sava Vladislavić.
Sveti Teofan Zatvornik nas 12. petka po Pedesetnici u svojoj knjizi podseća na reči Oca nebeskog izrečene na Preobraženje, naglašavajući da oni koji slede Hristov put osećaju utehu, prosvetljenje i oslobođenje od onog što opterećuje, dok zemaljska borba ustupa mesto nebeskom miru, čineći nas večnoblaženima.
Elena Mazlu, koja ima skoro pola miliona pratilaca, donela je odluku da svoj život posveti veri i duhovnom miru, izazvavši burne reakcije na društvenim mrežama.
U periodu kada su verske slobode bile ograničene, mnogi su u tajnosti bili kršteni, nesvesni tog čina. SPC ima odgovor za one koji imaju dilemu da li su primili ovu svetu tajnu, nudeći im mogućnost da pronađu mir i sigurnost u veri.
Religija.rs vas poziva da kroz svoje fotografije zabeležite najvažniji trenutak hrišćanskog života i osvojite zlatne darove koji, pored materijalne, nose i duhovnu vrednost, jer doprinose očuvanju bogate pravoslavne tradicije.