Narodni običaji i crkvena pravila nose duboku simboliku i značaj u hrišćanskom verovanju. Starešina sestrinstva Manastira Kalenić objašnjava važnost poštovanja svetih kanona prilikom ulaska u svetinju.
Jedna od čestih dilema vernika jeste pitanje prikladnog ponašanja i izgleda pri ulasku u svetinju, naročito kada je reč o pokrivanju glave kod žena. Ova dilema ponekad izaziva nedoumice i rasprave među vernicima, koji, nedovoljno upućeni, često pokušavaju da pronađu odgovor u svetim knjigama, pri čemu ih tumače prema sopstvenom shvatanju, što ne mora uvek biti ispravno.
Međutim, važno je razumeti da Sveto pismo i crkveni kanoni zahtevaju ne samo poznavanje, već i duhovnu mudrost kako bi se pravilno protumačili i primenili.
Jedno od ključnih mesta u Svetom pismu koje se tiče ove teme nalazimo u Poslanici apostola Pavla. Apostol daje uputstva o ponašanju u crkvi, posebno o odnosu žene prema pokrivanju glave prilikom molitve i bogosluženja. Kako tumači mati Nektarija, igumanija manastira Kalenić, Pavlova reč je jasna i nepobitna – žena ne sme ulaziti u crkvu nepokrivene glave, dok muškarac, s druge strane, ne sme ulaziti s pokrivalom.
Printscreen/YouTube/TV Hram
Igumanija Nektarija
Mati Nektarija nas podseća:
- Apostol Pavle kaže, kada ulazi u crkvu, žena ne sme da uđe bez pokrivala, a čovek ne sme da uđe sa pokrivalom. Kaže, glava crkve je Hristos. Ako čovek uđe sa pokrivalom, sramoti Hristovu glavu. Ako žena uđe bez pokrivala, ona sramoti muževljevu glavu. A žena koja neće da uđe sa pokrivalom, treba da se šiša. Baš tako apostol Pavle kaže - ističe igumanija Nektarija i dodaje:
- Tako su govorile i naše bake, da je sramotno da žena uđe bez pokrivala. I da bude onako kako je Bog stvorio. Kada prilazi svetoj ikoni, na toj ikoni je izobražena ili Majka Božja, ili Gospod, ili Sveti Sava. Da celiva ikonu kakvom ju je Bog stvorio, a ne da ostavi na ikoni ono što je namazala po usnama.
Printscreen/YouTube/TV Hram
Igumanija Nektarija
Ova učenja ne odnose se samo na pitanje spoljašnjeg izgleda, već mnogo dublje ukazuju na unutrašnji odnos i poštovanje prema crkvi, svetinjama i samom Hristu. Odevanje i pokrivanje glave postaju simboli poštovanja, skromnosti i svesti o svetosti prostora u koji vernik ulazi. Posebno se naglašava značaj prilaska svetim ikonama i pričešću. Mati Nektarija ovde upozorava na svetost samog čina pričešća:
- Došla je da se pričesti, došla je da primi Hrista, došla je cara da primi, a ona ušla u crkvu ne u liku kakvim ju je Bog stvorio, nego u liku ko zna koga.
Iz ovih reči jasno je da fizički izgled i pokrivanje glave nisu samo puko poštovanje običaja, već duboko ukorenjeni simboli duhovne discipline i vere. Naša telesna spoljašnjost odražava stanje naše duše, a poštovanje crkvenih kanona pomaže nam da ujedinimo duhovno i telesno, u pokajanju i smirenju pred licem Božjim.
Bivši rektor Cetinjske bogoslovije i nadareni besednik razbija zablude i ukazuje na pravu svrhu sedmog dana, pozivajući nas da se duhovno uzdignemo kroz molitvu, ljubav i brigu za bližnje.
U svetu gde ovaj molitveni venac sve češće postaje modni detalj, zaboravlja se njegova dublja svrha i svetost. Kroz pouke svetogorskih monaha otkrijte pravo značenje crne brojanice, njen istorijski značaj i kako ona može postati vaša svakodnevna duhovna podrška u molitvi i veri.
Duhovna priprema, skromnost i tišina ključni su za potpuno doživljavanje blagoslova, dok poštovanje uputstava čuva ovu svetinju neprocenjive vrednosti.
U sećanjima igumenije manastira Ćelije, susret sa budućim svetiteljem u detinjstvu odjeknuo je kao tih proročki glas. Njeno monaštvo i duhovno vođstvo u manastiru Ćelija, danas su blagoslov za mnoge vernike koji traže utehu i mir.
Podnaslov: U celosti prenosimo rukom pisano svedočanstvo Borjanke Vraneš, rođene Savić, o Božijem daru koji je dva veka pratio njenu porodicu – od Stare Hercegovine i Istočne Bosne, kroz gubitke i stradanja, sve do Tumana, gde i danas donosi veru i utehu.
Verni narod se sabrao u Hramu Svete prepodobne Paraskeve, dok je mitropolit mileševski Atanasije pozivao vernike da u kriznim vremenima jačaju u veri i predaju Gospodu svoje misli i dela.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Na praznik Prenosa moštiju Svetog prvomučenika Stefana, poglavar Srpske pravoslavne crkve pred vernicima u Slancima pozvao na smirenje, jedinstvo i ljubav prema bližnjima i neprijateljima.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Podnaslov: U celosti prenosimo rukom pisano svedočanstvo Borjanke Vraneš, rođene Savić, o Božijem daru koji je dva veka pratio njenu porodicu – od Stare Hercegovine i Istočne Bosne, kroz gubitke i stradanja, sve do Tumana, gde i danas donosi veru i utehu.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
Poziv na zajedničku molitvu muslimana u centru grada izazvao je burne reakcije i zabrinutost vlasti zbog mogućeg narušavanja verskog mira u jednom od najosetljivijih područja Hercegovine.