Narodni običaji i crkvena pravila nose duboku simboliku i značaj u hrišćanskom verovanju. Starešina sestrinstva Manastira Kalenić objašnjava važnost poštovanja svetih kanona prilikom ulaska u svetinju.
Jedna od čestih dilema vernika jeste pitanje prikladnog ponašanja i izgleda pri ulasku u svetinju, naročito kada je reč o pokrivanju glave kod žena. Ova dilema ponekad izaziva nedoumice i rasprave među vernicima, koji, nedovoljno upućeni, često pokušavaju da pronađu odgovor u svetim knjigama, pri čemu ih tumače prema sopstvenom shvatanju, što ne mora uvek biti ispravno.
Međutim, važno je razumeti da Sveto pismo i crkveni kanoni zahtevaju ne samo poznavanje, već i duhovnu mudrost kako bi se pravilno protumačili i primenili.
Jedno od ključnih mesta u Svetom pismu koje se tiče ove teme nalazimo u Poslanici apostola Pavla. Apostol daje uputstva o ponašanju u crkvi, posebno o odnosu žene prema pokrivanju glave prilikom molitve i bogosluženja. Kako tumači mati Nektarija, igumanija manastira Kalenić, Pavlova reč je jasna i nepobitna – žena ne sme ulaziti u crkvu nepokrivene glave, dok muškarac, s druge strane, ne sme ulaziti s pokrivalom.
Printscreen/YouTube/TV Hram
Igumanija Nektarija
Mati Nektarija nas podseća:
- Apostol Pavle kaže, kada ulazi u crkvu, žena ne sme da uđe bez pokrivala, a čovek ne sme da uđe sa pokrivalom. Kaže, glava crkve je Hristos. Ako čovek uđe sa pokrivalom, sramoti Hristovu glavu. Ako žena uđe bez pokrivala, ona sramoti muževljevu glavu. A žena koja neće da uđe sa pokrivalom, treba da se šiša. Baš tako apostol Pavle kaže - ističe igumanija Nektarija i dodaje:
- Tako su govorile i naše bake, da je sramotno da žena uđe bez pokrivala. I da bude onako kako je Bog stvorio. Kada prilazi svetoj ikoni, na toj ikoni je izobražena ili Majka Božja, ili Gospod, ili Sveti Sava. Da celiva ikonu kakvom ju je Bog stvorio, a ne da ostavi na ikoni ono što je namazala po usnama.
Printscreen/YouTube/TV Hram
Igumanija Nektarija
Ova učenja ne odnose se samo na pitanje spoljašnjeg izgleda, već mnogo dublje ukazuju na unutrašnji odnos i poštovanje prema crkvi, svetinjama i samom Hristu. Odevanje i pokrivanje glave postaju simboli poštovanja, skromnosti i svesti o svetosti prostora u koji vernik ulazi. Posebno se naglašava značaj prilaska svetim ikonama i pričešću. Mati Nektarija ovde upozorava na svetost samog čina pričešća:
- Došla je da se pričesti, došla je da primi Hrista, došla je cara da primi, a ona ušla u crkvu ne u liku kakvim ju je Bog stvorio, nego u liku ko zna koga.
Iz ovih reči jasno je da fizički izgled i pokrivanje glave nisu samo puko poštovanje običaja, već duboko ukorenjeni simboli duhovne discipline i vere. Naša telesna spoljašnjost odražava stanje naše duše, a poštovanje crkvenih kanona pomaže nam da ujedinimo duhovno i telesno, u pokajanju i smirenju pred licem Božjim.
Bivši rektor Cetinjske bogoslovije i nadareni besednik razbija zablude i ukazuje na pravu svrhu sedmog dana, pozivajući nas da se duhovno uzdignemo kroz molitvu, ljubav i brigu za bližnje.
U svetu gde ovaj molitveni venac sve češće postaje modni detalj, zaboravlja se njegova dublja svrha i svetost. Kroz pouke svetogorskih monaha otkrijte pravo značenje crne brojanice, njen istorijski značaj i kako ona može postati vaša svakodnevna duhovna podrška u molitvi i veri.
Duhovna priprema, skromnost i tišina ključni su za potpuno doživljavanje blagoslova, dok poštovanje uputstava čuva ovu svetinju neprocenjive vrednosti.
U sećanjima igumenije manastira Ćelije, susret sa budućim svetiteljem u detinjstvu odjeknuo je kao tih proročki glas. Njeno monaštvo i duhovno vođstvo u manastiru Ćelija, danas su blagoslov za mnoge vernike koji traže utehu i mir.
U svojoj knjizi Misli za svaki dan u godini, svetac nas podseća da su oči Gospodnje prisutne na svakom mestu, pozivajući nas na potpunu pažnju prema sebi, ne samo u spoljašnjem svetu, već i u srcu, kako bismo u postu postigli unutrašnju ispravnost i slobodu od greha.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve otputovao u Jerusalim, gde će se moliti na mestu Hristovog Vaskrsenja, služiti svetu liturgiju i razgovarati sa jednim od najuglednijih pravoslavnih patrijaraha.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
U svojoj knjizi Misli za svaki dan u godini, svetac nas podseća da su oči Gospodnje prisutne na svakom mestu, pozivajući nas na potpunu pažnju prema sebi, ne samo u spoljašnjem svetu, već i u srcu, kako bismo u postu postigli unutrašnju ispravnost i slobodu od greha.
Pod maskom pobožnosti krije se obmana – dvojica samozvanaca, bez blagoslova i kanonskog priznanja, obavljaju bogosluženja i zbunjuju vernike. Mitropolija nemačka Grčke pravoslavne crkve upozorava: čuvajte se onih koji nisu deo kanonskih pravoslavnih crkava.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
U zemlji u kojoj su vekovima zajedno živeli Srbi, Bošnjaci i Hrvati, episkop bihaćko-petrovački upućuje snažan apel za mir i međusobno poštovanje, podsećajući da su prošlost i budućnost svih naroda neraskidivo povezane.
Čestitati Bajram nije samo formalnost, već izraz iskrene želje za blagostanjem i srećom, što dodatno jača veze među ljudima različitih verskih i kulturnih pozadina.
Uz samo nekoliko sastojaka i malo strpljenja, otkrijte jednostavan način pripreme krofni koje su vekovima deo monaške trpeze – savršene za dane posta i trenutke kada želite da osetite toplinu prave domaće poslastice.