U svetu gde ovaj molitveni venac sve češće postaje modni detalj, zaboravlja se njegova dublja svrha i svetost. Kroz pouke svetogorskih monaha otkrijte pravo značenje crne brojanice, njen istorijski značaj i kako ona može postati vaša svakodnevna duhovna podrška u molitvi i veri.
Brojanica, taj jednostavni crni molitveni venac od vune ili svile, duboko je ukorenjena u tradiciji pravoslavne crkve. Njena simbolika i značenje daleko nadmašuju površnu percepciju modnog detalja. U svetu gde sve češće susrećemo brojanice na rukama ljudi koji ih nose kao ukras ili modni dodatak, važno je podsetiti se na njeno duhovno značenje.
Kada nosimo brojanicu, važno je da se zapitamo da li ona nosi pravi duhovni pečat i simboliku, jer svaka brojanica nije samo ukras, već svetinja sa dubokim značenjem. Njena izrada i izgled nisu slučajni; imaju svoja pravila - svaka nit, čvor i krst na njoj nose posebnu poruku i vode ka molitvi i pokajanju.
Nositi brojanicu kao puki ukras, bez razumevanja njene suštine, jednako je tome da na dan krsne slave, umesto ispred ikone, zapalimo kandilo ispred portreta nekog starca, samo zato što nam se dopada izgled tog ulja na platnu. Takav postupak odražava nerazumevanje i profanizaciju onoga što je sveto.
Shutterstock
Manastira Ksiropotam na Svetoj gori
A šta o duhovnom značenju, simbolici i istoriji nastanka brojanice kažu monasi sa Svete gore? Jedno od najboljih objašnjenja nalazi se u knjizi „Brojanica, misli svetog monaha, svetačko svedočanstvo“ u izdanju svetogorskog Manastira Ksiropotam, koje sledi u narednim redovima.
Crna boja brojanice nosi u sebi težinu duhovnog puta – boja tuge i žalosti, podseća nas na prolaznost života, na potrebu za trezvenošću i ozbiljnošću u svakodnevnom životu. Crna brojanica je često pletena od vune, koja nas podseća da smo ovce Hristove, vođeni njegovom svetlošću i ljubavlju. Ova veza s Dobrim Pastirom se dalje produbljuje kroz simboliku „Jagnjeta Božijeg, koje na sebe uzima grehe sveta“.
Kada nosimo brojanicu, mi zapravo nosimo podsećanje na ovu žrtvu i na pobedu života nad smrću. Krst, utkan između čvorova ili na njihovom kraju, podseća nas na ovu pobedu, dok mala resa na kraju brojanice nosi u sebi dublje značenje. Ona je namenjena brisanju suza – bilo da su stvarne ili simbolične, podsećajući nas na tugu zbog greha, koja u Hristu prerasta u radost i oproštaj.
ELVIS BARUKCIC / AFP / Profimedia
Brojanica
Brojanica nije samo dekoracija; ona je duhovni mač monaha i pobožnih pravoslavnih hrišćana. Kao što nas podseća sveti monah: „Brojanica je duhovni mač monaha i pobožnih pravoslavnih hrišćana“. Svrha brojanice nije samo u njenom spoljašnjem izgledu, već u njenoj moći da nam pomogne u molitvi, posebno u trenutku kada je naš um rasejan ili uznemiren. Pomaže nam da se koncentrišemo, da se povežemo s Bogom kroz Isusovu molitvu: „Gospode Isuse Hriste, Sine Božiji, pomiluj me“.
Ovo duhovno oruđe svoje korene vuče iz drevne tradicije crkve, kada su vernici prikupljali male kamenčiće ili seme, premeštajući ih tokom molitve. Kasnije, prema crkvenom predanju, jedan monah je pokušao da napravi jednostavne čvorove na užetu, ali je đavo razvezao svaki čvor. Tada se pojavio anđeo i naučio monaha da pravi poseban čvor sastavljen od uzastopnih krstova, koji đavo više nije mogao da razveže. Ova priča nas podseća na duhovnu borbu u kojoj smo svi pozvani da učestvujemo, koristeći brojanicu kao zaštitu i oružje protiv iskušenja.
Shutterstock
Monah na Svetoj gori
Pravilno nošenje i korišćenje brojanice podrazumeva ne samo poštovanje njene duhovne funkcije, već i razumevanje njene simbolike. Nositi brojanicu kao modni dodatak, bez svesnosti o njenom značenju, isto je kao da umesto kandila ispred ikone zapalimo sveću ispred portreta – umetničkog dela koje nema duhovnu vrednost. Svaki vernik bi trebalo da se zapita – nosim li brojanicu kao modni detalj ili kao duhovno oruđe koje me povezuje sa Bogom?
Svaki detalj brojanice, od crne boje, preko čvorova, do malih resa, nosi duboko duhovno značenje. Crna boja nas podseća na tugu i pokajanje, čvorovi označavaju molitve koje upućujemo Bogu, a resa nas podseća na suze pokajanja koje treba da nosimo u srcu.
Prava svrha brojanice nije da bude ukras, već da bude alat koji nas vodi ka dubljoj molitvi i povezivanju s Bogom. Ona je podsetnik na duhovni put, na svakodnevne dužnosti pravoslavnog hrišćanina, i na našu potrebu za stalnim prisustvom Božije milosti u životu.
Shutterstock
Brojanica ne treba da bude modni detalj
U svetu koji sve više vrednuje spoljašnji izgled, postoji opasnost da izgubimo iz vida pravu vrednost svetinja. Brojanica, koja je nekada bila duhovni mač i simbol pokajanja, danas može postati samo još jedan komad nakita, ukoliko zaboravimo njeno pravo značenje. Da bismo sačuvali svetinju brojanice, moramo je nositi s dužnim poštovanjem i u duhu pravoslavlja. U suprotnom, riskiramo da naše duhovno oružje postane prazna forma bez prave snage i blagoslova.
Neka nas brojanica, dok je nosimo i koristimo u molitvi, podseća na našu povezanost s Bogom, na našu dužnost da se molimo bez prestanka, i na našu potrebu za Božijom milošću u svakom trenutku našeg života.
Povrće, malo maslinovog ulja, limun, testenina i nekoliko drvenih štapića dovoljni su da nastane zanimljiv obrok koji se brzo sprema i još brže nestaje sa stola.
U besedi za subotu druge sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički osvetljava paradoks vere: ono zbog čega se vernik izvrgava podsmehu pred ljudima može biti upravo ono što ga približava večnosti i sudu nebeskom.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike u Evgeniji po starom i Svete sedam sveštenomučenika hersonskih po novom kalendaru. Katolici takođe proslavljaju Svete Perpetuu i Felicitu, dok su muslimani u mesecu ramazana, a u judaizmu danas nema većeg praznika.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Posle rata, postao je podvižnik na Svetoj gori, gde je pisao duhovne tekstove, a beli golubovi su mu dolazili dok je radio. Za sebe je govorio da je poslednji potomak loze Nemanjić.
Opštežiće se svakako vezuje za drevno monaško predanje, a idioritmijski poredak je karakterističan za prelomne istorijske trenutke, doba pozne Vizantije i period turske vlasti.
Zbog narušavanja tišine i duhovnog poretka, monaška republika uvodi stroga pravila: ulazak za strance biće drastično ograničen, osim za tri slovenska manastira.
U besedi za subotu druge sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički osvetljava paradoks vere: ono zbog čega se vernik izvrgava podsmehu pred ljudima može biti upravo ono što ga približava večnosti i sudu nebeskom.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
U bolnici u Bostonu, pred prognozom bez nade, roditelji su izabrali molitvu umesto očaja, a ono što je usledilo promenilo je pogled jednog racionalnog naučnika na granice medicine, vere i onoga što nazivamo nemogućim.
Projekat u Pljevljima vredan više od pola miliona evra, a nakon završetka radova biće postavljen i bronzani spomenik patrijarhu Varnavi Rosiću, jednom od najznačajnijih poglavara Srpske pravoslavne crkve.