Pokajanje, prema učenju velikih duhovnika 20. veka, nije samo duhovna obaveza već i put ka oslobođenju duše i vraćanju unutrašnjeg mira.
Ispovest je jedan od najdubljih i najvažnijih duhovnih činova u životu pravoslavnog hrišćanina. Prema učenju svetih otaca, ispovest nije samo pokajanje za grehe, već put povratka Bogu, vraćanje unutrašnjeg mira i primanje Božje blagodati.
Sveti Nektarije Eginski naglašavao je da je ispovest neophodna jer je ona Božja zapovest, ali i sredstvo koje vraća mir između čoveka i Njega, i duhovno koristi verniku. Govorio je da je ispovest iskreno, dobrovoljno priznanje grehova, bez zadrške i stida, već sa skrušenošću i poniznošću srca. Za istinsko pokajanje, ispovest mora biti iskrena i otvorena.
Wikimedia/Public domain
Sbeti Nektarije Eginski
Ispovest bez stida pokazuje odlučnost da se ostavi greh, dok osećanje srama ukazuje na odsustvo hrabrosti. Upravo u tom trenutku ispovesti, kako je govorio Sveti Pajsije Svetogorac, čovek otvara svoje srce i dozvoljava Božjoj blagodati da ga ispuni, što vodi ka unutrašnjem oslobođenju i miru.
Prema učenju Svetog Nektarija, ispovest treba da bude praćena postom i molitvom, koji su neophodni za pripremu duše za taj sveti čin. Ispovest nije puki čin nabrajanja grehova, već duboko duhovno isceljenje koje donosi Božji mir u život čoveka.
Printscreen/YouTube
Sveti otac Pajsije sa svetogorskim monasima
Sveti Pajsije Svetogorac objašnjavao je da se čovek oslobađa tereta kroz ispovest, jer sve dok ne iznese svoje grehe pred duhovnika, duša mu ostaje pod teretom krivice i tuge. Ovaj svetogorac upozoravao je da radost ili pozitivni događaji mogu privremeno prikriti osećaj krivice za greh, ali on nastavlja da deluje duboko u duši sve dok se ne iznese na ispovesti.
Kako je starac Pajsije govorio: „Da bismo osetili istinski mir, moramo izbaciti teret iz sebe kroz ispovest.“ Ovaj stav svetih otaca osvetljava njihovu duboku svest o isceliteljskoj moći ispovesti. Oni naglašavaju da je ispovest put ka istinskom miru i da bez nje duša ostaje u nemiru i bolu. Kako je rekao Sveti Pajsije: „Psihijatrijske bolnice bi bile prazne kada bi hrišćani ispovedali pravoslavno.“
Takođe, Sveti Maksim Ispovednik uči da ispovest ima dva cilja: prvi je da zahvalimo Bogu za dobra koja nam je darovao, a drugi je ispitivanje i preispitivanje onih loših dela koja smo počinili. Oba ova pristupa vode ka smirenju. Onaj koji zahvaljuje za dobra dela oseća se nedostojnim, a onaj koji se kaje za loša dela moli za oproštaj i Božju milost.
Shutterstock
Ispovest je mnogo više od verske formalnosti
Ispovest, prema svetim ocima, nije samo obaveza, već je ona istinski put ka duhovnom oslobođenju, povratak Bogu i sredstvo kojim se duša očisti i oslobodi tereta greha. Kao što je Sveti Porfirije govorio, važno je ne samo izgovarati reči, već i tiho slati svoju ljubav i molitvu za one koji se ispovedaju. To pokazuje dubinu ljubavi i brige koju duhovnik oseća prema svojoj pastvi.
U zaključku, ispovest je mnogo više od verske formalnosti. Ona je put ka obnavljanju veze sa Bogom, način da se oseti duhovni mir i radost koji dolaze sa Božjom blagodati. Bez nje, duša ostaje u haosu i nemiru, udaljena od Boga i zarobljena u bolu i tugi. Sveti oci nas uče da je ispovest neizostavni deo duhovnog života i put ka spasenju.
Časni pojas Presvete Bogorodice nalazi se u Hramu Svetog Save od 20. maja, a zbog ogromnog odziva vernika njegov boravak u Srbiji produžen je do 6. juna.
Srpska pravoslavna crkva saopštila je da je od dolaska Pojasa Presvete Bogorodice kroz Hram Svetog Save prošlo čak 478.000 vernika, dok se redovi za poklonjenje i dalje ne smanjuju, a boravak svetinje u Beogradu traje do 6. juna.
Beseda svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za ponedeljak prve sedmice po Duhovima otvara pitanje porekla biblijskih reči i trenutka u kojem, prema predanju, ljudska misao ustupa mesto božanskom nadahnuću.
Ovaj praznik nas podseća na silazak Svetog duha na apostole i na trenutak kada je, prema predanju, započeto širenje vere koje je oblikovalo temelje Crkve i njeno učenje o Svetoj Trojici.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Duhovski ponedeljak po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Justina, mučenika, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Uz molitvu, post, pokajanje i nesebičnu ljubav prema bližnjima, priprema za rođenje Hristovo postaje vreme duhovnog preobraženja i obnove vere. Otkrijte kako vam saveti duhovnih autoriteta mogu pomoći da ovaj dan dočekate sa radošću i mirom u srcu.
Da li pokajanje traje godinama, mesecima ili je potrebno samo nekoliko dana? Oslanjajući se na reči Prepodobnog Sisoja Velikog, upokojeni monah manastira Bošnjane i veliki duhovnik otkriva koliko je zapravo potrebno za očišćenje duše i šta je ključ pravog pokajanja u pravoslavlju.
Da bi naša ispovest bila ugodna Bogu, ona mora biti iskrena, istinita, bez preuveličavanja, prožeta smirenjem. Otac Nektarije u svojoj knjizi “Pokajanje i ispovest - Povratak čoveka Bogu” objašnjava šta treba imati na umu pre nego što primimo Svetu tajnu pokajanja.
Iako se često smatraju istim pojmom, u pravoslavnom predanju reč je o dve različite duhovne uloge koje oblikuju vernikov put, a sveti oci posebno naglašavaju važnost poverenja, poslušnosti i duhovnog rukovođenja.
Časni pojas Presvete Bogorodice nalazi se u Hramu Svetog Save od 20. maja, a zbog ogromnog odziva vernika njegov boravak u Srbiji produžen je do 6. juna.
Beseda svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za ponedeljak prve sedmice po Duhovima otvara pitanje porekla biblijskih reči i trenutka u kojem, prema predanju, ljudska misao ustupa mesto božanskom nadahnuću.
Dok se globalni odnosi lome na ekonomiji i sili, pouka Starca Pajsija Svetogorca otvara tvrdnju koja menja ugao posmatranja: istoriju ne određuju oni koji izgledaju najmoćnije, već poredak koji ostaje izvan njihove kontrole.
Tokom obeležavanja godišnjice pada Carigrada, turski predsednik poručio je da čežnja za osvajanjem nikada neće nestati iz srca nacije i pred hiljadama okupljenih recitovao stihove iz Kurana u Aja Sofiji.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
Otvarajući predavanje igumana Jefrema, patrijarh srpski saopštio blagu vest da se boravak Časnog pojasa produžava zbog velikog broja vernika koji danima pristižu iz cele Srbije i regiona.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Tokom obeležavanja godišnjice pada Carigrada, turski predsednik poručio je da čežnja za osvajanjem nikada neće nestati iz srca nacije i pred hiljadama okupljenih recitovao stihove iz Kurana u Aja Sofiji.