Originalni primerak Miroslavljevog jevanđelja, urađenog na pergamentu, čuva se u Narodnom muzeju u Beogradu, a 166. list u Nacionalnoj biblioteci u Sankt Peterburgu.
Digitalna verzija Miroslavljevog jevanđelja, najstarijeg sačuvanog rukopisa na ćirilici, biće predstavljena danas u Kopenhagenu u Kraljevskoj biblioteci "Blek dajmond". Projekat je podržala Kancelarija za javnu i kulturnu diplomatiju Vlade Srbije, na čijem je čelu Arno Gujon, koji će prisustvovati otvaranju izložbe.
Digitalizacija Miroslavljevog jevanđelja, istorijski značajnog dokumenta iz 12. veka, objavljena je u koordinaciji najeminentnijih institucija Srbije u skladu sa Sporazumom o saradnji Ministarstva kulture i informisanja, SANU, Narodnog muzeja i Narodne biblioteke Srbije uz maksimalno angažovanje svih raspoloživih resursa, na način i u skladu sa najsavremenijom evropskom i svetskom praksom.
U uvodnom delu skupa koji će se održati u Kraljevskoj biblioteci "Blek dajmond" u Kopenhagenu, o duhovnom i materijalnom značaju Miroslavljevog jevanđelja govoriće Gujon, kao i ambasadorka Mirjana Živković, zamenik direktora Kraljevske biblioteke Soren Biths Kristensen.
shutterstock.com
Miroslavlje jevanđelje
Za potrebe realizacije projekta korišćena je sofisticirana profesionalna oprema vrhunskog kvaliteta, čiji je proizvođač danska kompanija "Phase One" čiji će predstavniik takođe biti jedan od govornika na skupu. Danska važi za zemlju koja je lider u domenu digitalizacije na svetskom nivou, i pridaje posebnu pažnju digitalizaciji svoje kulturne baštine, za šta je nadležna Danska kraljevska biblioteka.
Miroslavljevo jevanđelje je 1979. godine proglašeno za kulturno dobro od izuzetnog značaja, a u junu 2005. upisano je na Ueskovu listu amćenje sveta.
Promociji u kojoj će učešće uzeti i predstavnici SANU akademici Aleksandar Kostić i Nebojša Lalić, prisustvovaće, članovi diplomatskog kora, čelnici Kraljevske biblioteke i danskih institucija.
Originalni primerak Miroslavljevog jevanđelja, urađenog na pergamentu, čuva se u Narodnom muzeju u Beogradu, a 166 list u Nacionalnoj biblioteci u Sankt Peterburgu.
Naša najznačajnija muzejska institucija pruža retku priliku posetiocima da pogledaju prvi ćirilični rukopis, uz stručno vođenje kroz 180 godina muzejske tradicije.
Svetinje na Kosmetu predstavljaju stub srpske istorije i pravoslavlja, vekovima prkose neprijateljima, a duhovnim značajem čine neprocenjivu riznicu za srpski rod.
Ova srednjovekovni manastir, posvećen Svetoj Petki, poznat je po tradiciji okupljanja Srba i legendama o kosovskim junacima koji su tu lečeni i sahranjivani.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.