Originalni primerak Miroslavljevog jevanđelja, urađenog na pergamentu, čuva se u Narodnom muzeju u Beogradu, a 166. list u Nacionalnoj biblioteci u Sankt Peterburgu.
Digitalna verzija Miroslavljevog jevanđelja, najstarijeg sačuvanog rukopisa na ćirilici, biće predstavljena danas u Kopenhagenu u Kraljevskoj biblioteci "Blek dajmond". Projekat je podržala Kancelarija za javnu i kulturnu diplomatiju Vlade Srbije, na čijem je čelu Arno Gujon, koji će prisustvovati otvaranju izložbe.
Digitalizacija Miroslavljevog jevanđelja, istorijski značajnog dokumenta iz 12. veka, objavljena je u koordinaciji najeminentnijih institucija Srbije u skladu sa Sporazumom o saradnji Ministarstva kulture i informisanja, SANU, Narodnog muzeja i Narodne biblioteke Srbije uz maksimalno angažovanje svih raspoloživih resursa, na način i u skladu sa najsavremenijom evropskom i svetskom praksom.
U uvodnom delu skupa koji će se održati u Kraljevskoj biblioteci "Blek dajmond" u Kopenhagenu, o duhovnom i materijalnom značaju Miroslavljevog jevanđelja govoriće Gujon, kao i ambasadorka Mirjana Živković, zamenik direktora Kraljevske biblioteke Soren Biths Kristensen.
shutterstock.com
Miroslavlje jevanđelje
Za potrebe realizacije projekta korišćena je sofisticirana profesionalna oprema vrhunskog kvaliteta, čiji je proizvođač danska kompanija "Phase One" čiji će predstavniik takođe biti jedan od govornika na skupu. Danska važi za zemlju koja je lider u domenu digitalizacije na svetskom nivou, i pridaje posebnu pažnju digitalizaciji svoje kulturne baštine, za šta je nadležna Danska kraljevska biblioteka.
Miroslavljevo jevanđelje je 1979. godine proglašeno za kulturno dobro od izuzetnog značaja, a u junu 2005. upisano je na Ueskovu listu amćenje sveta.
Promociji u kojoj će učešće uzeti i predstavnici SANU akademici Aleksandar Kostić i Nebojša Lalić, prisustvovaće, članovi diplomatskog kora, čelnici Kraljevske biblioteke i danskih institucija.
Originalni primerak Miroslavljevog jevanđelja, urađenog na pergamentu, čuva se u Narodnom muzeju u Beogradu, a 166 list u Nacionalnoj biblioteci u Sankt Peterburgu.
Naša najznačajnija muzejska institucija pruža retku priliku posetiocima da pogledaju prvi ćirilični rukopis, uz stručno vođenje kroz 180 godina muzejske tradicije.
Svetinje na Kosmetu predstavljaju stub srpske istorije i pravoslavlja, vekovima prkose neprijateljima, a duhovnim značajem čine neprocenjivu riznicu za srpski rod.
Ova srednjovekovni manastir, posvećen Svetoj Petki, poznat je po tradiciji okupljanja Srba i legendama o kosovskim junacima koji su tu lečeni i sahranjivani.
Na mestu gde je, prema predanju, izraslo stablo od kojeg je načinjen Hristov Krst, srpski patrijarh uzneo je molitve za verni narod, podsećajući na neprolaznu snagu vere i blagoslovenu vezu sa svetinjama Jerusalima.
Pravoslavlje uči da je brak zajednica ljubavi, u kojoj oba partnera, kroz međusobnu podršku i poštovanje, imaju ulogu da rastu i postignu duhovnu zrelost.
Protojerej stavrofor Branko Tapušković kaže da je ovaj krst u 13. podgoričku parohiju stigao zahvaljujući ljubavi i dobroti episkopa pakračko-slavonskog Jovana.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Tokom Drugog svetskog rata Nemci su uništavali i pljačkali neprocenjiva istorijska blaga okupiranih zemalja, a jedan potez našeg velikana je tok istorije preusmerio u korist Srbije.
Na praznik Svetog apostola Andreja Prvozvanog, mitropolit žički Justin dodelio je igumanu Germanu naprsni krst, simbol jednog od najviših monaških činova u pravoslavlju, ističući krstovaskrsni put i veličinu žrtve u služenju Gospodu.
U srednjem veku, Srbi su visoko poštovali ovog svetitelja, o čemu svedoči njegovo pominjanje u Miroslavljevom jevanđelju. Međutim, početkom 15. veka, njegov kult počinje da slabi, jer se u srpskim tipicima tada pojavljuje spomen na pogibiju Svetog kneza Lazara u Kosovskom boju.
Pravoslavlje uči da je brak zajednica ljubavi, u kojoj oba partnera, kroz međusobnu podršku i poštovanje, imaju ulogu da rastu i postignu duhovnu zrelost.
Kad umor savlada i snaga oslabi, samo jedan izvor daje novu krepost. Prorok Isaija u svojim nadahnutim rečima otkriva tajnu duhovne snage koja ne jenjava – onaj koji se nada Gospodu, uzdiže se kao orao, trči bez umora i hoda bez posustajanja.
Grešnik misli da ga niko ne vidi, ali Božje oko sve zna – pokajanje je jedini put spasenja, poručuje svetitelj u svojim duhovnim poukama za utorak pete sedmice Velikog posta.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.