Originalni primerak Miroslavljevog jevanđelja, urađenog na pergamentu, čuva se u Narodnom muzeju u Beogradu, a 166. list u Nacionalnoj biblioteci u Sankt Peterburgu.
Digitalna verzija Miroslavljevog jevanđelja, najstarijeg sačuvanog rukopisa na ćirilici, biće predstavljena danas u Kopenhagenu u Kraljevskoj biblioteci "Blek dajmond". Projekat je podržala Kancelarija za javnu i kulturnu diplomatiju Vlade Srbije, na čijem je čelu Arno Gujon, koji će prisustvovati otvaranju izložbe.
Digitalizacija Miroslavljevog jevanđelja, istorijski značajnog dokumenta iz 12. veka, objavljena je u koordinaciji najeminentnijih institucija Srbije u skladu sa Sporazumom o saradnji Ministarstva kulture i informisanja, SANU, Narodnog muzeja i Narodne biblioteke Srbije uz maksimalno angažovanje svih raspoloživih resursa, na način i u skladu sa najsavremenijom evropskom i svetskom praksom.
U uvodnom delu skupa koji će se održati u Kraljevskoj biblioteci "Blek dajmond" u Kopenhagenu, o duhovnom i materijalnom značaju Miroslavljevog jevanđelja govoriće Gujon, kao i ambasadorka Mirjana Živković, zamenik direktora Kraljevske biblioteke Soren Biths Kristensen.
shutterstock.com
Miroslavlje jevanđelje
Za potrebe realizacije projekta korišćena je sofisticirana profesionalna oprema vrhunskog kvaliteta, čiji je proizvođač danska kompanija "Phase One" čiji će predstavniik takođe biti jedan od govornika na skupu. Danska važi za zemlju koja je lider u domenu digitalizacije na svetskom nivou, i pridaje posebnu pažnju digitalizaciji svoje kulturne baštine, za šta je nadležna Danska kraljevska biblioteka.
Miroslavljevo jevanđelje je 1979. godine proglašeno za kulturno dobro od izuzetnog značaja, a u junu 2005. upisano je na Ueskovu listu amćenje sveta.
Promociji u kojoj će učešće uzeti i predstavnici SANU akademici Aleksandar Kostić i Nebojša Lalić, prisustvovaće, članovi diplomatskog kora, čelnici Kraljevske biblioteke i danskih institucija.
Originalni primerak Miroslavljevog jevanđelja, urađenog na pergamentu, čuva se u Narodnom muzeju u Beogradu, a 166 list u Nacionalnoj biblioteci u Sankt Peterburgu.
Naša najznačajnija muzejska institucija pruža retku priliku posetiocima da pogledaju prvi ćirilični rukopis, uz stručno vođenje kroz 180 godina muzejske tradicije.
Svetinje na Kosmetu predstavljaju stub srpske istorije i pravoslavlja, vekovima prkose neprijateljima, a duhovnim značajem čine neprocenjivu riznicu za srpski rod.
Ova srednjovekovni manastir, posvećen Svetoj Petki, poznat je po tradiciji okupljanja Srba i legendama o kosovskim junacima koji su tu lečeni i sahranjivani.
Jedna rečenica izgovorena u besu može godinama da ostavi trag, a čuveni ruski duhovnik otkriva zbog čega mnogi izgube spokoj upravo onda kada pomisle da su pobedili u raspravi.
Tokom incidenta u bazilici u Jablonneu čula su se dva pucnja, nakon čega je ukradena i oštećena relikvija Svete Zdislave, dok policija istražuje motive i okolnosti skrnavljenja.
Zašto Spasovdan i Trojice svake godine „šetaju“ kroz kalendar, dok su Božić i Bogojavljenje zauvek vezani za isti datum? Odgovor leži u pravilima Crkve i računanju datuma Vaskrsa.
Ovo jelo od jagnjetine, pasulja i suve slanine kuvalo se polako i po tačno utvrđenom običaju - recept sačuvan kroz generacije i danas budi sećanja na pravu domaću kuhinju.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Životna drama Čeha koji je postao monah srpske carske lavre i u gomili zaboravljenih rukopisa pronašao Miroslavljevo jevanđelje – priča o veri, istrajnosti i otkriću koje je promenilo srpsku kulturu.
Na Petrovdan, hiljade vernika sa mitropolitima Metodijem i Atanasijem koračali su ulicama Bijelog Polja, noseći mošti, ikone i uznoseći molitve za spas naroda, dok je mitropolit Metodije poslao snažnu poruku da Crkvu ne mogu zaustaviti ni barikade ni sile ovog sveta.
Jedna rečenica izgovorena u besu može godinama da ostavi trag, a čuveni ruski duhovnik otkriva zbog čega mnogi izgube spokoj upravo onda kada pomisle da su pobedili u raspravi.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
U Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom služeno je opelo monahinji Hristini (Rabrenović), koju su vernici pamtili po požrtvovanosti, molitvi i decenijama služenja bez želje za priznanjima.