Originalni primerak Miroslavljevog jevanđelja, urađenog na pergamentu, čuva se u Narodnom muzeju u Beogradu, a 166. list u Nacionalnoj biblioteci u Sankt Peterburgu.
Digitalna verzija Miroslavljevog jevanđelja, najstarijeg sačuvanog rukopisa na ćirilici, biće predstavljena danas u Kopenhagenu u Kraljevskoj biblioteci "Blek dajmond". Projekat je podržala Kancelarija za javnu i kulturnu diplomatiju Vlade Srbije, na čijem je čelu Arno Gujon, koji će prisustvovati otvaranju izložbe.
Digitalizacija Miroslavljevog jevanđelja, istorijski značajnog dokumenta iz 12. veka, objavljena je u koordinaciji najeminentnijih institucija Srbije u skladu sa Sporazumom o saradnji Ministarstva kulture i informisanja, SANU, Narodnog muzeja i Narodne biblioteke Srbije uz maksimalno angažovanje svih raspoloživih resursa, na način i u skladu sa najsavremenijom evropskom i svetskom praksom.
U uvodnom delu skupa koji će se održati u Kraljevskoj biblioteci "Blek dajmond" u Kopenhagenu, o duhovnom i materijalnom značaju Miroslavljevog jevanđelja govoriće Gujon, kao i ambasadorka Mirjana Živković, zamenik direktora Kraljevske biblioteke Soren Biths Kristensen.
shutterstock.com
Miroslavlje jevanđelje
Za potrebe realizacije projekta korišćena je sofisticirana profesionalna oprema vrhunskog kvaliteta, čiji je proizvođač danska kompanija "Phase One" čiji će predstavniik takođe biti jedan od govornika na skupu. Danska važi za zemlju koja je lider u domenu digitalizacije na svetskom nivou, i pridaje posebnu pažnju digitalizaciji svoje kulturne baštine, za šta je nadležna Danska kraljevska biblioteka.
Miroslavljevo jevanđelje je 1979. godine proglašeno za kulturno dobro od izuzetnog značaja, a u junu 2005. upisano je na Ueskovu listu amćenje sveta.
Promociji u kojoj će učešće uzeti i predstavnici SANU akademici Aleksandar Kostić i Nebojša Lalić, prisustvovaće, članovi diplomatskog kora, čelnici Kraljevske biblioteke i danskih institucija.
Originalni primerak Miroslavljevog jevanđelja, urađenog na pergamentu, čuva se u Narodnom muzeju u Beogradu, a 166 list u Nacionalnoj biblioteci u Sankt Peterburgu.
Naša najznačajnija muzejska institucija pruža retku priliku posetiocima da pogledaju prvi ćirilični rukopis, uz stručno vođenje kroz 180 godina muzejske tradicije.
Svetinje na Kosmetu predstavljaju stub srpske istorije i pravoslavlja, vekovima prkose neprijateljima, a duhovnim značajem čine neprocenjivu riznicu za srpski rod.
Ova srednjovekovni manastir, posvećen Svetoj Petki, poznat je po tradiciji okupljanja Srba i legendama o kosovskim junacima koji su tu lečeni i sahranjivani.
Reči ruskog sveca iz njegove knjige „Misli za svaki dan u godini“ podsećaju nas da je prava sloboda dar koji nam donosi Gospod, oslobađajući nas od lanaca neznanja, strasti i uznemirenosti – put ka unutrašnjem miru i večnoj radosti.
U okviru centralnog programa manifestacije „Beogradski dani porodice“, održanog u prisustvu patrijarha srpskog i gradonačelnika Šapića, Kalemegdan je zasijao u znaku večnih vrednosti, podsećajući na snagu doma, ljubavi i odgovornosti.
Tokom posete manastiru u Suroti, Elena Georgiadou zabeležila je neobjašnjivu svetlost iznad groba jednog od najvoljenijih svetitelja našeg vremena. Njena objava na društvenoj mreži rasplamsala je veru i izazvala snažne emocije među pravoslavnim vernicima.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Tokom Drugog svetskog rata Nemci su uništavali i pljačkali neprocenjiva istorijska blaga okupiranih zemalja, a jedan potez našeg velikana je tok istorije preusmerio u korist Srbije.
Na praznik Svetog apostola Andreja Prvozvanog, mitropolit žički Justin dodelio je igumanu Germanu naprsni krst, simbol jednog od najviših monaških činova u pravoslavlju, ističući krstovaskrsni put i veličinu žrtve u služenju Gospodu.
U srednjem veku, Srbi su visoko poštovali ovog svetitelja, o čemu svedoči njegovo pominjanje u Miroslavljevom jevanđelju. Međutim, početkom 15. veka, njegov kult počinje da slabi, jer se u srpskim tipicima tada pojavljuje spomen na pogibiju Svetog kneza Lazara u Kosovskom boju.
Reči ruskog sveca iz njegove knjige „Misli za svaki dan u godini“ podsećaju nas da je prava sloboda dar koji nam donosi Gospod, oslobađajući nas od lanaca neznanja, strasti i uznemirenosti – put ka unutrašnjem miru i večnoj radosti.
Tokom posete manastiru u Suroti, Elena Georgiadou zabeležila je neobjašnjivu svetlost iznad groba jednog od najvoljenijih svetitelja našeg vremena. Njena objava na društvenoj mreži rasplamsala je veru i izazvala snažne emocije među pravoslavnim vernicima.
Njegove duhovite opaske, britke dosetke i nenametljive poruke, izrečene s blagim osmehom i dubokom verom, ostale su zapamćene i prepričavaju se i danas. i.
Njegove duhovite opaske, britke dosetke i nenametljive poruke, izrečene s blagim osmehom i dubokom verom, ostale su zapamćene i prepričavaju se i danas. i.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.