Originalni primerak Miroslavljevog jevanđelja, urađenog na pergamentu, čuva se u Narodnom muzeju u Beogradu, a 166. list u Nacionalnoj biblioteci u Sankt Peterburgu.
Digitalna verzija Miroslavljevog jevanđelja, najstarijeg sačuvanog rukopisa na ćirilici, biće predstavljena danas u Kopenhagenu u Kraljevskoj biblioteci "Blek dajmond". Projekat je podržala Kancelarija za javnu i kulturnu diplomatiju Vlade Srbije, na čijem je čelu Arno Gujon, koji će prisustvovati otvaranju izložbe.
Digitalizacija Miroslavljevog jevanđelja, istorijski značajnog dokumenta iz 12. veka, objavljena je u koordinaciji najeminentnijih institucija Srbije u skladu sa Sporazumom o saradnji Ministarstva kulture i informisanja, SANU, Narodnog muzeja i Narodne biblioteke Srbije uz maksimalno angažovanje svih raspoloživih resursa, na način i u skladu sa najsavremenijom evropskom i svetskom praksom.
U uvodnom delu skupa koji će se održati u Kraljevskoj biblioteci "Blek dajmond" u Kopenhagenu, o duhovnom i materijalnom značaju Miroslavljevog jevanđelja govoriće Gujon, kao i ambasadorka Mirjana Živković, zamenik direktora Kraljevske biblioteke Soren Biths Kristensen.
shutterstock.com
Miroslavlje jevanđelje
Za potrebe realizacije projekta korišćena je sofisticirana profesionalna oprema vrhunskog kvaliteta, čiji je proizvođač danska kompanija "Phase One" čiji će predstavniik takođe biti jedan od govornika na skupu. Danska važi za zemlju koja je lider u domenu digitalizacije na svetskom nivou, i pridaje posebnu pažnju digitalizaciji svoje kulturne baštine, za šta je nadležna Danska kraljevska biblioteka.
Miroslavljevo jevanđelje je 1979. godine proglašeno za kulturno dobro od izuzetnog značaja, a u junu 2005. upisano je na Ueskovu listu amćenje sveta.
Promociji u kojoj će učešće uzeti i predstavnici SANU akademici Aleksandar Kostić i Nebojša Lalić, prisustvovaće, članovi diplomatskog kora, čelnici Kraljevske biblioteke i danskih institucija.
Originalni primerak Miroslavljevog jevanđelja, urađenog na pergamentu, čuva se u Narodnom muzeju u Beogradu, a 166 list u Nacionalnoj biblioteci u Sankt Peterburgu.
Naša najznačajnija muzejska institucija pruža retku priliku posetiocima da pogledaju prvi ćirilični rukopis, uz stručno vođenje kroz 180 godina muzejske tradicije.
Svetinje na Kosmetu predstavljaju stub srpske istorije i pravoslavlja, vekovima prkose neprijateljima, a duhovnim značajem čine neprocenjivu riznicu za srpski rod.
Ova srednjovekovni manastir, posvećen Svetoj Petki, poznat je po tradiciji okupljanja Srba i legendama o kosovskim junacima koji su tu lečeni i sahranjivani.
Sezona slava u Srbiji donosi i pitanje koje mnogi vernici svake godine postavljaju – da li se slobodan dan "prenosi" ako krsna slava padne u subotu ili nedelju? Evo jasnog odgovora prema zakonu i crkvenoj tradiciji.
U Sabornom hramu u Novom Sadu služena je sveta liturgija i parastos svim upokojenim pravoslavnim hrišćanima, a posebno postradalima u tragičnom događaju na Železničkoj stanici prošle godine.
Upravo preko vračara i gatara, đavo pokušava da uđe u tuđe živote, da razori porodice, posvađa ljude, poseje sumnju i strah, i da čoveka odvoji od Hrista.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Na Petrovdan, hiljade vernika sa mitropolitima Metodijem i Atanasijem koračali su ulicama Bijelog Polja, noseći mošti, ikone i uznoseći molitve za spas naroda, dok je mitropolit Metodije poslao snažnu poruku da Crkvu ne mogu zaustaviti ni barikade ni sile ovog sveta.
Sezona slava u Srbiji donosi i pitanje koje mnogi vernici svake godine postavljaju – da li se slobodan dan "prenosi" ako krsna slava padne u subotu ili nedelju? Evo jasnog odgovora prema zakonu i crkvenoj tradiciji.
Upravo preko vračara i gatara, đavo pokušava da uđe u tuđe živote, da razori porodice, posvađa ljude, poseje sumnju i strah, i da čoveka odvoji od Hrista.
Sabrani verni narod zajedno sa državnim zvaničnicima u tišini i molitvi odali poštovanje stradalima dok su patrijarhove reči o miru i jedinstvu dirnule srca svih prisutnih.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Od molitava za zdravlje i porodičnu sreću do isceljenja koja se prepričavaju generacijama — žene širom Srbije svedoče kako im je Sveta Petka vratila snagu, veru i mir u srcu.
Ove subote pravoslavni vernici širom srpskih zemalja okupljaju se u hramovima i na grobljima da upale sveće i pomole se za svoje preminule, verujući da molitva spaja žive i upokojene u ljubavi Hristovoj.
U besedi za 21. subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da samo Bog ostaje živ i krepak, a da svaka duša prepoznaje tu istinu u sopstvenoj žeđi.