Dobri ljudi nisu mogli skrštenih ruku da gledaju kako se ovi pošteni i napaćeni ljudi muče pa su pokrenuli humanitarnu akciju u kojoj su prikupli sredstva za izgradnju novog doma za ovu porodicu
Tužna priča porodice Gibanca iz pribojskog sela Zabrđe koji bolesni žive u kućici koja preti da se sruši svakog trenutka obišla je Srbiju. Dobri ljudi nisu mogli skrštenih ruku da gledaju kako se ovi pošteni i napaćeni ljudi muče pa su pokrenuli humanitarnu akciju u kojoj su prikupli sredstva za izgradnju novog doma za ovu porodicu. Humanitarna akcija za prikupljanje finansijskih sredstava za izgradnju kuće za tročlanu porodicu krenula je letos, zahvaljujući pribojcima Dadu Begoviću i Danijeli Radović, a potom se priključio i Bratsvo pravoslavne omladine Priboj.
- Ja se zahvaljujem pravoslavnoj omladini Priboja, koja je izašla u susret u izgradnji ovoga moga doma, ali i svom pravoslavnom narodu i ljudima koji su dali učešće za mene i moju porodicu - priča za RINU domaćin Ismet Gibanica.
RINA
Izgrađen novi dom za porodicu Gibanica.
Kako im je jedini izvor prihoda socijalna pomoć, potreba za solidarnošću bila je vše nego potrebna. Korak po korak, zahvaljujući humanitarnoj akciji i donacijama ljudi dobre volje, sagrađena je nova kuća čije opremanje i dalje traje. Bratstvo pravoslavne omladine Priboja "Sveti despot Stefan Lazarević", koji su im isporučili sva vrata za kuću za čim je u ovom trenutku bila izražena potreba.
- Mi ispored pravoslavne omladine "Despon Stefan Lazarević, uzeli smo učešće u igradnji kuće porodici Gibanica, i hteli bismo da se zahvalimo Begoviću sa kojim smo bili u kontaktu i koji nam je predočio da su porodici trenutno najpotrebnija vrata od građevinskog materijala i mi smo uzeli učešće tako da smo kupili sva sobna vrata, čija je vrednost 38.000 dinara i na taj način dali smo svoj doprinos, ali na ovaj način pozivamo i druge da koji su u mogućnmosti ovoj porodici pomogne da imaju svoj krov nad glavom, jer su izdvojeni od grada, seosko je područje - kazao je Duško Bugarin ispred Bratstva pravoslavne omladine Priboja.
U humanitarnoj akciji učestvovao je i protojerej-stavrofor Marko Papić, arhijerejski namesnik pribojski ističući da se ne gleda ko se kako zove ni ko se kom Bogu moli.
- Prvi i osnovni zadatak nam je da se nađemo ljudima u nevolji, sledujući tako Hristovim rečima, "kada učiniste jednom od ove moje braće i meni učiniste", jer je to po Jevanđeljskom odeljku o kom Gospod govori, on se poistovećuje sa svakim čovekom kome je potrebna pomoć i zapravo kada pomognemo nekome, to je kao da smo pomogli i samom gospodu. Verujemo i nadamo se da će ova donacija bratstvo obezbedilo da će porodici Gibanica koristiti, da oni zausta u svom novom domu, u zdravlju i radosti dugo ako Bog da žive i da bude svakakvog napretka - rekao je otac Marko.
Dok Ruska Federacija dodatno učvršćuje svoje opredeljenje za zaštitu porodičnih vrednosti, novi zakon koji zabranjuje usvajanje ruske dece u zemljama koje legalizuju promenu pola, izazvao je burne reakcije širom sveta.
Svi su žurili da stignu do svojih domova i pripreme posne specijalitete, jer je ovaj dan prilika za okupljanje porodice i obeležavanje slave, koju najveći broj pravoslavaca obeležava.
Uz crkvene i državne počasti dopremljene najdragocenije svetinje povezane sa Svetim Savom i Svetim Simeonom Mirotočivim, relikvije iz Hilandara i predmeti koji su vekovima čuvani daleko od očiju javnosti.
U kombinaciji testa i krompira krije se priča o pravoslavnim običajima, porodičnim okupljanjima i toplini domaće kuhinje koja se prenosi s kolena na koleno.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Protojerej Srpske pravoslavne crkve poznat kao Father Vlad, iz sopstvene borbe stvorio je program za roditelje koji se suočavaju sa dijagnozama, iscrpljenošću i strahom, nudeći im oslonac kada deluje da izlaza nema.
Prema tumačenju Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog, apostol Pavle ne govori o simbolici, već o stvarnom stanju čoveka koji bez Hristove svetlosti ostaje "bez života".
U vremenu kada se tuđi život sve češće posmatra kroz osuđujuću prizmu, staro pravilo iz pravoslavne duhovne tradicije podseća da brz sud ne govori o drugima koliko o stanju onoga ko sudi.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Od kamenitih Mrkonjića i priča koje su vekovima čuvane u Hercegovini, do otkopavanja groba i kanonizacije u 21. veku - život Svete blažene Ane otkriva gotovo nepoznatu stranu porodice jednog od najvećih pravoslavnih svetitelja Balkana.
Prema tumačenju Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog, apostol Pavle ne govori o simbolici, već o stvarnom stanju čoveka koji bez Hristove svetlosti ostaje "bez života".
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Jakova Zevedejevog po starom i Svetu mučenicu Glikeriju po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Blažene Djevice Marije Fatimske, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.