Malo ko zna da služba krštenja započinje molitvama protiv nečistih sila. Kako izgleda ovaj deo obreda i zašto je važan čak i kada se krštavaju novorođenčad?
U pravoslavlju, Sveta tajna krštenja i miropomazanja predstavlja duhovno rođenje čoveka, ulazak u zajednicu Crkve i početak hoda ka Carstvu Božijem. Kroz ovu svetu tajnu, duša se čisti od greha, daruje blagodat Svetoga Duha i stiče neizbrisivi pečat dara Svetoga Duha. Ona je temelj duhovnog života, korak koji preobražava čovekovu prolaznu stvarnost u večnu perspektivu.
Ipak, čak ni svi koji su primili ovu svetu tajnu ne poznaju u potpunosti njenu dubinu i smisao. Mnogi su iznenađeni kada saznaju da služba krštenja počinje molitvama egzorcizma. Često se pitaju zašto su takve molitve neophodne, naročito u slučajevima kada se krštava novorođenče. "Da li to znači da i u detetu može biti đavo?" – ovo pitanje zbunjuje mnoge, ali odgovor je daleko od jednostavne površnosti.
pexels
Sveta tajna krštenja i miropomazanja
Episkop kostajnički Serafim, osvetljavajući ovu temu, objašnjava:
- Služba krštenja počinje molitvama egzorcizma, koja samo po naslovu, kao koncept, zvuči strašno. Kako malo dete? Kako, pa nije đavo u njemu. Nekad su ljudi mnogo uzbuđeni, pa i ne čuju te molitve koje se čitaju, iako se trudimo da budu uvek na jeziku koji svi razumeju.
Vladika Serafim dalje ističe važnost ovih molitvi kao duhovnog čišćenja sveta u kome živimo:
- Kad neko tamo iz neke fabrike ispusti neki dim, svima nam je ušao u pluća. Kad se prolije kiša, pada po svima, i po dobrim i zlima. Tako isto ovome svetu u kome živimo, prisutnost tih nekih zlih sila je tu negde, oko svih nas. Da bismo pročistili sve, imamo prvo te molitve u kojima se kaže: "Đavole, ti sad idi odavde, sa svojim uticajem, sa svojim smicalicama, ti možeš ići..."
Foto: SPC
Episkop kostajnički Serafim
Ove molitve, daleko od zastrašivanja, imaju duboko oslobodilački karakter. One nisu usmerene na dete, već na duhovnu atmosferu i sile koje mogu uticati na čovekovu dušu, simbolično najavljujući dolazak Svetog Duha.
U pravoslavlju, krštenje nije samo čin osvećenja već duhovna stvarnost u kojoj se ljudska duša preobražava i osvetljava Hristovom ljubavlju. Molitve egzorcizma nisu znak osude, već poziv na prosvetljenje, na oslobađanje od svih nečistota ovog sveta i pripremu za susret sa Bogom.
Kao što kiša pada po dobrima i zlima, tako i Crkva kroz svoje svete tajne poziva svakoga da se očisti i obnovi. Krštenje je početak tog puta, znak da je svaki čovek, bez obzira na godine, pozvan u večnu svetlost i život u Hristu.
Iguman manastira Ribnica objašnjava kroz konkretne primere da li iza nečijih problema stoji bolest ili delovanje zlih sila, daje duhovne savete i ukazuje na molitveni put koji otkriva pravu prirodu patnje.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u svojim Misionarskim pismima, pozivajući se na duhovno viđenje svetog Jovana Vostrskog, razotkriva strah demona od tri neizmerno moćne stvari u životu hrišćanina.
U najtežim trenucima, dok su životi njihove dece visili o koncu, tri porodice su pronašle utehu i nadu u Svetoj tajni krštenja. Prezviter Aleksandar Cavka donosi duboko potresnu priču o veri, ljubavi i Božjoj milosti koja menja sudbine.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.