Ovaj praznik ima jaku simboliku i znači da možemo opstati u svakom društvu, ukorenjeni u sopstvenoj tradiciji, a da opet budemo otvoreni prema svetu.
Širom sveta sa zalaskom sunca počinje jevrejski praznik svetlosti Hanuka ili Hag haurim, praznik slobode i svetlosti.
Isak Asiel, rabin Jevrejske zajednice u Srbiji navodi da je Hanuka simbol nade, čuda, bitke za identitet i vere u bolje sutra. Ovaj praznik ima jaku simboliku i znači da možemo opstati u svakom društvu, ukorenjeni u sopstvenoj tradiciji, a da opet budemo otvoreni prema svetu, ističe Asiel.
MONDO PORTAL
Isak Asiel
Hanuka se slavi u znak sećanja na trogodišnji oslobodilački rat, odnosno oslobođenje Jerusalima 165. godine pre nove ere. Predstavlja proslavu pobede Jevreja Makabejaca nad paganskom grčko-asirijskom vojskom, predvođenom Antiohijem Četvrtim, kao i posvećenja Drugog Hrama, koji je bio oskrnavljen.
Isak Asiel, rabin Jevrejske zajednice u Srbiji, je naveo da je Hanuka proslava jevrejskog nacionalnog preživljavanja i ponovne uspostave verskih sloboda, kada se, po paljenju svećica, svi članovi porodice okupljaju oko trpeze gde se, uz razgovor, jelo i igranje igara, proslavlja praznik.
Shutterstock
Večera na kojoj se članovi porodice okupljaju i proslavljaju Hanuku.
Svečanost traje osam dana i u znak sećanja na sva čuda koja su se desila u jevrejskim porodicama se pali osam sveća na osmokrakom svećnjaku, sa dopunskim, devetim krakom za svećicu na sredini svećnjaka, poznatim pod imenom menora za Hanuku ili hanukija.
- Ta deveta svećica koja je u sredini, ona je poslužitelj. Sa tom svećicom palimo sveće. Prve večeri palimo prvu svećicu sa tim poslužiteljem. Druge večeri dve, treće tri, a poslednje večeri palimo osam i tog poslužitelja stavljamo na posebno uzvišenje - objašnjava rabin.
Paljenje svećica u svećnjaku predstavlja centralni čin celokupne proslave Hanuke i podseća na čudo koje se dogodilo, kada je po ulasku vođe ustanka Jude Makabejca u jevrejski Hram, ulje za sveće kojeg je bilo za samo jedan dan, potrajalo čitavih osam.
- Pošto se desilo čudo, uveden je propis da mora da se objavi čudo u svim sledećim generacijama, zato Jevreji stavljaju hanukiju u prozor koja gleda na ulicu da bi prolaznici videli da je Hanuka, da se desilo čudo. U drugom veku pre nove ere Jevreji su uspeli da sačuvaju svoj identitet, ako su oni mogli, možemo i mi - navodi rabin Asiel.
MONDO PORTAL
Isak Asiel
To može da gori, minimum pola sata, a može i četiri, pet, u zavisnosti od toga koliko ulja se stavi.
- Za to vreme porodica je na okupu jer je Hanuka porodični praznik koji se proslavlja uz priču, jelo, pesmu, igranje praznika. To je zaista jedan lep porodičan skup, kada deca za osam dana dobiju osam poklona. To ne mora da bude ništa skupoceno već predstavlja mali znak pažnje - objašnjava rabin Asiel.
Kao i sve religije, tako i judaizam ima svoje specifične simbole, čije značenje je povezano sa tradicijom starom više hiljada godina, a čija primena je ostala i danas u svrhu podsećanja na Boga.
Da li znate zašto se mesni i mlečni proizvodi ne smeju jesti zajedno, kako se uklanja krv iz mesa i zašto se hleb ponekad ne smatra košer? Otkrijte fascinantnu priču o pravilima ishrane u judaizmu i njihovom značaju za veru i tradiciju.
Tradicija nošenja kipe nije izvedena iz nijednog biblijskog stiha. To je običaj koji se razvijao kao znak priznanja da postoji neko „iznad“ nas ko prati svaki naš postupak.
Lev Tahor sekta je poznata po ekstremnim praksama i strogom režimu koji nameće svojim sledbenicima. Sekta zagovara brakove dece, primenjuje teške kazne čak i za male prestupe i zahteva da žene i devojčice, čak i one od tri godine, budu potpuno pokrivene haljinama.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
Poseta lavri Svetog Save Osvećenog u Judejskoj pustinji svedočanstvo je žive duhovne veze Srpske pravoslavne crkve sa svetim mestima Hristovog života, stradanja i vaskrsenja.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Hanuka se slavi u znak sećanja na trogodišnji oslobodilački rat i oslobođenje Jerusalima 165. godine pre nove ere, kada je „ponovo upaljeno kandilo, a idoli izbačeni iz Hrama“ .Ovom danu najviše se raduju najmlađi koji dobijaju malo novca za svoja sitna zadovljstva i igraju se s nekom vrstom kockaste čigre, dok odrasli uživaju u hrani prženoj u ulju i palačinkama latkes.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.