Ovaj praznik ima jaku simboliku i znači da možemo opstati u svakom društvu, ukorenjeni u sopstvenoj tradiciji, a da opet budemo otvoreni prema svetu.
Širom sveta sa zalaskom sunca počinje jevrejski praznik svetlosti Hanuka ili Hag haurim, praznik slobode i svetlosti.
Isak Asiel, rabin Jevrejske zajednice u Srbiji navodi da je Hanuka simbol nade, čuda, bitke za identitet i vere u bolje sutra. Ovaj praznik ima jaku simboliku i znači da možemo opstati u svakom društvu, ukorenjeni u sopstvenoj tradiciji, a da opet budemo otvoreni prema svetu, ističe Asiel.
MONDO PORTAL
Isak Asiel
Hanuka se slavi u znak sećanja na trogodišnji oslobodilački rat, odnosno oslobođenje Jerusalima 165. godine pre nove ere. Predstavlja proslavu pobede Jevreja Makabejaca nad paganskom grčko-asirijskom vojskom, predvođenom Antiohijem Četvrtim, kao i posvećenja Drugog Hrama, koji je bio oskrnavljen.
Isak Asiel, rabin Jevrejske zajednice u Srbiji, je naveo da je Hanuka proslava jevrejskog nacionalnog preživljavanja i ponovne uspostave verskih sloboda, kada se, po paljenju svećica, svi članovi porodice okupljaju oko trpeze gde se, uz razgovor, jelo i igranje igara, proslavlja praznik.
Shutterstock
Večera na kojoj se članovi porodice okupljaju i proslavljaju Hanuku.
Svečanost traje osam dana i u znak sećanja na sva čuda koja su se desila u jevrejskim porodicama se pali osam sveća na osmokrakom svećnjaku, sa dopunskim, devetim krakom za svećicu na sredini svećnjaka, poznatim pod imenom menora za Hanuku ili hanukija.
- Ta deveta svećica koja je u sredini, ona je poslužitelj. Sa tom svećicom palimo sveće. Prve večeri palimo prvu svećicu sa tim poslužiteljem. Druge večeri dve, treće tri, a poslednje večeri palimo osam i tog poslužitelja stavljamo na posebno uzvišenje - objašnjava rabin.
Paljenje svećica u svećnjaku predstavlja centralni čin celokupne proslave Hanuke i podseća na čudo koje se dogodilo, kada je po ulasku vođe ustanka Jude Makabejca u jevrejski Hram, ulje za sveće kojeg je bilo za samo jedan dan, potrajalo čitavih osam.
- Pošto se desilo čudo, uveden je propis da mora da se objavi čudo u svim sledećim generacijama, zato Jevreji stavljaju hanukiju u prozor koja gleda na ulicu da bi prolaznici videli da je Hanuka, da se desilo čudo. U drugom veku pre nove ere Jevreji su uspeli da sačuvaju svoj identitet, ako su oni mogli, možemo i mi - navodi rabin Asiel.
MONDO PORTAL
Isak Asiel
To može da gori, minimum pola sata, a može i četiri, pet, u zavisnosti od toga koliko ulja se stavi.
- Za to vreme porodica je na okupu jer je Hanuka porodični praznik koji se proslavlja uz priču, jelo, pesmu, igranje praznika. To je zaista jedan lep porodičan skup, kada deca za osam dana dobiju osam poklona. To ne mora da bude ništa skupoceno već predstavlja mali znak pažnje - objašnjava rabin Asiel.
Kao i sve religije, tako i judaizam ima svoje specifične simbole, čije značenje je povezano sa tradicijom starom više hiljada godina, a čija primena je ostala i danas u svrhu podsećanja na Boga.
Da li znate zašto se mesni i mlečni proizvodi ne smeju jesti zajedno, kako se uklanja krv iz mesa i zašto se hleb ponekad ne smatra košer? Otkrijte fascinantnu priču o pravilima ishrane u judaizmu i njihovom značaju za veru i tradiciju.
Tradicija nošenja kipe nije izvedena iz nijednog biblijskog stiha. To je običaj koji se razvijao kao znak priznanja da postoji neko „iznad“ nas ko prati svaki naš postupak.
Lev Tahor sekta je poznata po ekstremnim praksama i strogom režimu koji nameće svojim sledbenicima. Sekta zagovara brakove dece, primenjuje teške kazne čak i za male prestupe i zahteva da žene i devojčice, čak i one od tri godine, budu potpuno pokrivene haljinama.
Sednica kojom je predsedavao patrijarh Porfirije bila je povod za parastos ktitorima, ali i snažno podsećanje na neugaslu želju srpskog naroda da na mestu stradanja nikne duhovni svetionik celog naroda.
Deca žude za direktnim kontaktom sa roditeljima, a ne za mobilnim telefonima ili crtaćima... I ono što je važno, deca ne smeju da budu pritiskana nikad, kaže iguman Petar.
Samo nekoliko meseci nakon što su obnovile liturgijsko jedinstvo, dve drevne patrijaršije, jerusalimska i antiohijska, ponovo su u sukobu zbog jurisdikcije u Kataru.
Hodočasnici se za put pripremaju postom i molitvom, uvek odlaze s blagoslovom srpskog patrijarha, a najbolji period da se poseti Jerusalim je na Preobraženje Hristovo
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Judaizam, kao vera čvrsto utemeljena u Božijem otkrivenju i istorijskom iskustvu, nosi univerzalnu poruku o veri, pravdi, znanju i odgovornosti. Njegove vrednosti i duhovna dubina i danas nadahnjuju milione vernika i poštovalaca širom sveta.
Hanuka se slavi u znak sećanja na trogodišnji oslobodilački rat i oslobođenje Jerusalima 165. godine pre nove ere, kada je „ponovo upaljeno kandilo, a idoli izbačeni iz Hrama“ .Ovom danu najviše se raduju najmlađi koji dobijaju malo novca za svoja sitna zadovljstva i igraju se s nekom vrstom kockaste čigre, dok odrasli uživaju u hrani prženoj u ulju i palačinkama latkes.
Kako je naglasio, to se pre svega može postići ulaganjem u porodicu, zasnovanu na stabilnoj zajednici između muškarca i žene, "malo, ali pravo društvo, a pre svega građansko društvo".
U nedelju je telefonom razgovarao sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim i pomenuo „patnju voljenog ukrajinskog naroda“ u svom prvom nedeljnom blagoslovu na Trgu Svetog Petra.
Njegove duhovite opaske, britke dosetke i nenametljive poruke, izrečene s blagim osmehom i dubokom verom, ostale su zapamćene i prepričavaju se i danas. i.
Eparhija budimljansko-nikšićka uzdignuta na status Mitropolije budimljansko-nikšićke i tu odluku je donio Sabor Srpske pravoslavne crkve na redovnom majskom zasedanju.
Otkrijte kako se priprema ovo starinsko jelo koje je generacijama krasilo trpeze prizrenskih domaćinstava – jednostavni sastojci, bogat ukus i sećanja koja ne blede.