Ovaj praznik ima jaku simboliku i znači da možemo opstati u svakom društvu, ukorenjeni u sopstvenoj tradiciji, a da opet budemo otvoreni prema svetu.
Širom sveta sa zalaskom sunca počinje jevrejski praznik svetlosti Hanuka ili Hag haurim, praznik slobode i svetlosti.
Isak Asiel, rabin Jevrejske zajednice u Srbiji navodi da je Hanuka simbol nade, čuda, bitke za identitet i vere u bolje sutra. Ovaj praznik ima jaku simboliku i znači da možemo opstati u svakom društvu, ukorenjeni u sopstvenoj tradiciji, a da opet budemo otvoreni prema svetu, ističe Asiel.
MONDO PORTAL
Isak Asiel
Hanuka se slavi u znak sećanja na trogodišnji oslobodilački rat, odnosno oslobođenje Jerusalima 165. godine pre nove ere. Predstavlja proslavu pobede Jevreja Makabejaca nad paganskom grčko-asirijskom vojskom, predvođenom Antiohijem Četvrtim, kao i posvećenja Drugog Hrama, koji je bio oskrnavljen.
Isak Asiel, rabin Jevrejske zajednice u Srbiji, je naveo da je Hanuka proslava jevrejskog nacionalnog preživljavanja i ponovne uspostave verskih sloboda, kada se, po paljenju svećica, svi članovi porodice okupljaju oko trpeze gde se, uz razgovor, jelo i igranje igara, proslavlja praznik.
Shutterstock
Večera na kojoj se članovi porodice okupljaju i proslavljaju Hanuku.
Svečanost traje osam dana i u znak sećanja na sva čuda koja su se desila u jevrejskim porodicama se pali osam sveća na osmokrakom svećnjaku, sa dopunskim, devetim krakom za svećicu na sredini svećnjaka, poznatim pod imenom menora za Hanuku ili hanukija.
- Ta deveta svećica koja je u sredini, ona je poslužitelj. Sa tom svećicom palimo sveće. Prve večeri palimo prvu svećicu sa tim poslužiteljem. Druge večeri dve, treće tri, a poslednje večeri palimo osam i tog poslužitelja stavljamo na posebno uzvišenje - objašnjava rabin.
Paljenje svećica u svećnjaku predstavlja centralni čin celokupne proslave Hanuke i podseća na čudo koje se dogodilo, kada je po ulasku vođe ustanka Jude Makabejca u jevrejski Hram, ulje za sveće kojeg je bilo za samo jedan dan, potrajalo čitavih osam.
- Pošto se desilo čudo, uveden je propis da mora da se objavi čudo u svim sledećim generacijama, zato Jevreji stavljaju hanukiju u prozor koja gleda na ulicu da bi prolaznici videli da je Hanuka, da se desilo čudo. U drugom veku pre nove ere Jevreji su uspeli da sačuvaju svoj identitet, ako su oni mogli, možemo i mi - navodi rabin Asiel.
MONDO PORTAL
Isak Asiel
To može da gori, minimum pola sata, a može i četiri, pet, u zavisnosti od toga koliko ulja se stavi.
- Za to vreme porodica je na okupu jer je Hanuka porodični praznik koji se proslavlja uz priču, jelo, pesmu, igranje praznika. To je zaista jedan lep porodičan skup, kada deca za osam dana dobiju osam poklona. To ne mora da bude ništa skupoceno već predstavlja mali znak pažnje - objašnjava rabin Asiel.
Kao i sve religije, tako i judaizam ima svoje specifične simbole, čije značenje je povezano sa tradicijom starom više hiljada godina, a čija primena je ostala i danas u svrhu podsećanja na Boga.
Da li znate zašto se mesni i mlečni proizvodi ne smeju jesti zajedno, kako se uklanja krv iz mesa i zašto se hleb ponekad ne smatra košer? Otkrijte fascinantnu priču o pravilima ishrane u judaizmu i njihovom značaju za veru i tradiciju.
Tradicija nošenja kipe nije izvedena iz nijednog biblijskog stiha. To je običaj koji se razvijao kao znak priznanja da postoji neko „iznad“ nas ko prati svaki naš postupak.
Lev Tahor sekta je poznata po ekstremnim praksama i strogom režimu koji nameće svojim sledbenicima. Sekta zagovara brakove dece, primenjuje teške kazne čak i za male prestupe i zahteva da žene i devojčice, čak i one od tri godine, budu potpuno pokrivene haljinama.
Svetitelj ukazuje da uslišenje molitve zavisi od unutrašnjeg stanja čoveka, pre svega od trpljenja i ljubavi prema bližnjima, jer upravo oni otvaraju ili zatvaraju put Božijem odgovoru.
Liturgija počinje u devet časova u Hramu Svetog Save, služi patrijarh srpski Porfirije, uz sasluženje igumana vatopedskog Jefrem, sveštenomonaštva i sveštenstva.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na izraelskim poljima počinje žetva pšenice za „šmura macu“, koja se mesecima čuva pod strogim nadzorom i kroz svaki korak priprema za Pesah, uz pravila u kojima nema mesta ni za najmanju grešku.
Od paljenja menore i igara drejdelom do tajni savršenih latkesa i poklona u poslednjem trenutku – sve što morate znati pre nego što Praznik svetlosti zasvetli u domu.
Od pastirice iz Lorene do zapovednice vojske i svetiteljke Rimokatoličke crkve, njen život ostaje jedno od najdramatičnijih svedočanstava spoja duhovnog uverenja i istorijskih preokreta u Evropi 15. veka
Nakon prvog dana najvećeg islamskog praznika sledi mirniji dan ispunjen posetama, porodičnim okupljanjima i sećanjem na bližnje, u kojem se bajramska poruka živi kroz svakodnevne odnose.
Jedan od najvažnijih praznika u islamu donosi dane molitve, darivanja i porodičnog okupljanja, a posebnu pažnju privlače tradicionalne čestitke i običaji koji se vekovima prenose među muslimanima.
Liturgija počinje u devet časova u Hramu Svetog Save, služi patrijarh srpski Porfirije, uz sasluženje igumana vatopedskog Jefrem, sveštenomonaštva i sveštenstva.
Već četrnaesti dan od dolaska Časnog pojasa u Hram Svetog Save, vernici iz različitih krajeva sveta i Srbije svedoče o iskustvu koje, kako kažu, prevazilazi samo čekanje i postaje lični čin vere i odricanja.
Obilazeći kolonu vernog naroda, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je da molitva Bogomajci treba da bude na usnama i u srcima vernih ne samo u nevolji, već i u danima radosti.
Jednostavan ručak, kuvan bez žurbe i luksuza, postaje simbol povratka starinskoj trpezi i ukusu koji je hranio generacije u danima posta i svakodnevice.