TANJUG/VLADA REPUBLIKE SRBIJE/Slobodan Miljević, tiktok/hilandar_org
Duhovnu radost proslavljajući praznik rođenja Isusa Hrista, sa hilandarskim bratstvom podelili su mnogobrojni poklonici iz Srbije i drugih zemalja.
U Svetoj carskoj lavri Hilandaru svečano i molitveno je proslavljen praznik rođenja Hristovog - Božić. Služba u Hilandaru je otpočeta svenoćnim bdenijem, a završena je svetom liturgijom, kojom je načalstvovao arhimandrit Metodije.
Po svim Hilandarskim pravilima na Badnji dan se liturgija služi oko jedan čas popodne i traje do šest časova uveče.
Tokom bogosluženja Iguman Metodije se sa monaštvom pomolio da srpskom narodu i crkvi bude bolje.
Duhovnu radost proslavljajući praznik rođenja Isusa Hrista, sa hilandarskim bratstvom podelili su mnogobrojni poklonici iz Srbije i drugih zemalja.
Nakon bogosluženja upriličena je praznična gozba. Sve je ostalo u znaku svečanosti, kao i monaška trpeza, za kojom nakon liturgije sedaju prisutni poklonici sa moasnima. Čitav proces je uzvišen i taj dan prolazi mirno.
Posebno je zanimljivo kićenje badnjaka, iako prisustvo badnjaka, kao jednog od simbola Božića za pravoslavne vernike u srpskim zemljama, nije karakteristično za Svetu goru. U duhu vekovne tradicije srpskog naroda, naši monasi u Hilandaru su ipak uneli badnjak u svečanu manastirsku salu za sastanke i ukrasili.
Једини Бадњак на Светој Гори Вечерас се у свим атонским манастирима служи свечано свеноћно бденије у част Рођења Спаситеља Христа. Присуство Бадњака, као саставног дела празновања Божића, није карактеристично за Свету Гору. Међутим, у духу вековне традиције српског народа, наши монаси у Хиландару га ипак уносе у свечану манастирску салу за састанке и украшавају.
Božić počinje jutarnjim bdenjem i liturgijom. To je jedan od najsvečanijih delova tokom godine na Svetoj gori, osim Vaskrsa. Čita se Simvol vere i molitva "Oče naš". Nakon liturgije i pričešća sledi božićna monaška trpeza i ručak na kom se svi okupljaju kao porodica.
Hrišćani, a naročito pravoslavci, veruju da su iskrene molitve upućene Majci Božijoj one koje se najbrže ostvaruju. Bogorodica je Hristu najbliža, te zato njene reči imaju veoma veliku moć i Sin ispunjava.
Poluostrvo Atos je prepuno različitih vrsta ptica, insekata, šumskih životinjica koje ovde uživaju u rajskoj prirodi. Ima dosta divljih svinja po šumama, ali one gotovo nikada ne napadaju ljude, baš kao i šakali i zmije.
Porodica Ivanović iz Paraćina napravila je mozaik za manastir Hilandar na Svetoj Gori, prikazujući scenu Vavedenja presvete Bogorodice. Mozaik, sa više od milion kamenčića, stakla i paste, rađen je četiri godine, koristeći staru inverznu tehniku, a biće postavljen na ulazu u Hilandar.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je na mestu stradanja jasenovačkih mučenika da reč pripada molitvi, a konačna pobeda životu i Hristu vaskrslom.
Spora priprema u zemljanoj posudi donosi bogat ukus mesa i povrća, decenijama prisutan na ramazanskim soframa i porodičnim okupljanjima širom Bosne i regiona.
Od sumnje do ispovesti „Gospod moj i Bog moj“ - šta zapravo znači Antipasha, zašto je ovaj dan poseban u crkvenom kalendaru i kako su ga pratili stari narodni običaji.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Verni narod prisustvovao osvećenju lokacije za budući hram Svetog Save - konaci po uzoru na srpsku carsku lavru stvoriće svetogorsku atmosferu u celom kompleksu.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog reči apostola Pavla dobijaju smisao koji se tiče svakog čoveka i njegovog odnosa prema smrti, grehu i strahu..
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.
Plato zavetnog hrama na Vračaru ispunjen svećama i tišinom očekivanja – Blagodatni oganj stigao iz Svete zemlje, a ponoćnu liturgiju služi vladika toplički Petar
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog reči apostola Pavla dobijaju smisao koji se tiče svakog čoveka i njegovog odnosa prema smrti, grehu i strahu..
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Tominu nedelju po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Lava IX, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U jednoj kratkoj pouci otkriva se duhovni zakon po kojem se čovek ne oslobađa života, već unutrašnjeg nemira, i u kome se radost i iskušenje drugačije „ponašaju“ pred zahvalnim srcem.