Manastir je podignut između 548. i 565. godine, a pod upravom autonomne Sinajske crkve, koja je sastavni deo šire Grčke pravoslavne crkve. Nalazi se na listi Svetske baštine Uneska od 2002. godine.
Uprava i monasi pravoslavnog manastira Svete Katarine, najstarijeg stalno nastanjenog hrišćanskog manastira na svetu, koji se nalazi na Sinajskom poluostrvu u Egiptu, izražavaju oprezan optimizam zbog odluke suda koja se očekuje 23. januara. U vezi skoro decenijskog pravnog procesa za utvrđivanje vlasništva nad njegovim objektima, preneli su grčki mediji.
Kako je preneo Ekatimerini, optimizam proizilazi iz toga što je u sporu angažovano i egipatsko rukovodstvo na visokom nivou, i intenziviranih grčkih diplomatskih napora.
Manastir Svete Katarine je početkom ovog veka prijavio 71 jedinicu svoje imovine, u naporima da registruje vlasništvo nad imovinom na Sinajskom poluostrvu, ali je u novembru 2015. godine, tadašnji guverner Južnog Sinaja osporio ove tvrdnje, nakon čega je spor pokrenut.
Manastir je podignut između 548. i 565. godine, a pod upravom autonomne Sinajske crkve, koja je sastavni deo šire Grčke pravoslavne crkve. Nalazi se na listi Svetske baštine Uneska od 2002. godine.
Prepoznat je po svom izuzetnom značaju za judaizam, hrišćanstvo i islam, zato što je podignut oko mesta za koje se veruje da je na njemu Mojsije video zapaljeni grm.
printskrin /YT/Movieclips
Prikaz Mojsija i grma u plamenu.
Kupinov žbun je jedinstven u svetu. Pokušavali su ljudi da presade njegove mladice na neko drugo mesto, ali se nigde nisu primile. Delovi nesagorive kupine su slati na analize u relevantne laboratorije, gde je utvrđeno da je kupina verovatno stara koliko i Mojsije.
Godine 330. na ovom mestu carica Jelena, majka cara Konstantina Velikog, podigla je kapelu posvećenu Bogorodici. Uz ovu kapelu odlukom cara Justinijana I (rođen u selu pored Leskovca), (527-565), i carice Teodore, gradi se crkva, trobrodna bazilika od crvenog granita kojim obiluju sinajske planine.
U okviru manastira nalazi se i bunar, gde je Mojsije prvi put video i upoznao svoju ženu.
Sveto tlo Atosa predstavlja duhovnu kuću pravoslavni narod, ali posebno su interesantne činjenice vezane i za jedinu bolnicu na poluostrvu, koja se nalazi u srpskom manastiru.
Posle rata, postao je podvižnik na Svetoj gori, gde je pisao duhovne tekstove, a beli golubovi su mu dolazili dok je radio. Za sebe je govorio da je poslednji potomak loze Nemanjić.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Vozdviženje časnog Krsta, Krstovdan, po starom kalendaru, dok se po novom obeležavaju Sveti mučenik Kalistrat i 49 mučenika sa njim. Katolička crkva obeležava Svetog Vinka Paulskog, dok Jevreji danas praznuju drugi dan Sukota, a muslimani nemaju neki veliki praznik.
Od večernjeg bdenija do praznične liturgije, čina Vozdviženja i celivanja Časnog krsta, ovo su najvažniji trenuci bogosluženja koje bi parohijani trebalo da poznaju.
Ovaj praznik čuva sećanje na pronalazak svetinje na Golgoti, njeno odnošenje u Persiju i povratak u Jerusalim, uz priču o caru Irakliju koji je Krst poneo bosonog.
Najveća odgovornost, kako se navodi, leži na grčkom Ministarstvu prosvete i veroispovesti, ali i na Generalnom sekretarijatu za verska pitanja.Manastir Svete Katarine.
Jedno od najstarijih hrišćanskih svetih mesta našlo se na udaru pravne bitke i verskog ekstremizma, a pravoslavni svet apeluje na sabornost, međunarodnu zaštitu i ozbiljan institucionalni odgovor.
Oci manastira Svete Katarine na Sinaju tvrde da su nasilno izbačeni iz svete obitelji, da su im polomljeni vrata i prozori, dok je arhiepiskop Damjan i njegovi saradnici sve to posmatrao sa podsmehom.
Veći deo bratstva manastira na Sinaju samoinicijativno je izabrao novu upravu i zatražio priznanje Jerusalimske patrijaršije, dok arhiepiskop Damjan, uz podršku grčke države, pokreće žalbu Vaseljenskoj patrijaršiji.
Praznik Vozdviženja Časnog krsta posvećen je sećanju na pronalazak svetinje na Golgoti i njeno vraćanje u Jerusalim, a crkveni tipik za ovaj dan propisuje poseban oblik uzdržanja.
Svetogorski starac govorio je o čoveku koji se posle pada obraća Gospodu i otkrio šta, prema njegovom iskustvu, može da bude presudno za takvu molitvu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Kremast, mirisan i bogat, ovaj namaz od nekoliko dostupnih sastojaka odlično se slaže sa vrućom projom, hlebom, ali i kao dodatak jutarnjem ili glavnom obroku.
Od neprestane potrage za sigurnošću i zadovoljstvom do tišine, molitve i prihvatanja sopstvenog Krsta, put izlaska iz unutrašnjeg nemira počinje tamo gde savremeni čovek najmanje očekuje.
Pred novim hramom Sabora Svetog arhangela Gavrila patrijarha srpskog dočekali mitropolit Hrizostom, arhijereji, sveštenstvo, monaštvo i brojni verni narod.