Manastir je podignut između 548. i 565. godine, a pod upravom autonomne Sinajske crkve, koja je sastavni deo šire Grčke pravoslavne crkve. Nalazi se na listi Svetske baštine Uneska od 2002. godine.
Uprava i monasi pravoslavnog manastira Svete Katarine, najstarijeg stalno nastanjenog hrišćanskog manastira na svetu, koji se nalazi na Sinajskom poluostrvu u Egiptu, izražavaju oprezan optimizam zbog odluke suda koja se očekuje 23. januara. U vezi skoro decenijskog pravnog procesa za utvrđivanje vlasništva nad njegovim objektima, preneli su grčki mediji.
Kako je preneo Ekatimerini, optimizam proizilazi iz toga što je u sporu angažovano i egipatsko rukovodstvo na visokom nivou, i intenziviranih grčkih diplomatskih napora.
Manastir Svete Katarine je početkom ovog veka prijavio 71 jedinicu svoje imovine, u naporima da registruje vlasništvo nad imovinom na Sinajskom poluostrvu, ali je u novembru 2015. godine, tadašnji guverner Južnog Sinaja osporio ove tvrdnje, nakon čega je spor pokrenut.
Manastir je podignut između 548. i 565. godine, a pod upravom autonomne Sinajske crkve, koja je sastavni deo šire Grčke pravoslavne crkve. Nalazi se na listi Svetske baštine Uneska od 2002. godine.
Prepoznat je po svom izuzetnom značaju za judaizam, hrišćanstvo i islam, zato što je podignut oko mesta za koje se veruje da je na njemu Mojsije video zapaljeni grm.
printskrin /YT/Movieclips
Prikaz Mojsija i grma u plamenu.
Kupinov žbun je jedinstven u svetu. Pokušavali su ljudi da presade njegove mladice na neko drugo mesto, ali se nigde nisu primile. Delovi nesagorive kupine su slati na analize u relevantne laboratorije, gde je utvrđeno da je kupina verovatno stara koliko i Mojsije.
Godine 330. na ovom mestu carica Jelena, majka cara Konstantina Velikog, podigla je kapelu posvećenu Bogorodici. Uz ovu kapelu odlukom cara Justinijana I (rođen u selu pored Leskovca), (527-565), i carice Teodore, gradi se crkva, trobrodna bazilika od crvenog granita kojim obiluju sinajske planine.
U okviru manastira nalazi se i bunar, gde je Mojsije prvi put video i upoznao svoju ženu.
Sveto tlo Atosa predstavlja duhovnu kuću pravoslavni narod, ali posebno su interesantne činjenice vezane i za jedinu bolnicu na poluostrvu, koja se nalazi u srpskom manastiru.
Posle rata, postao je podvižnik na Svetoj gori, gde je pisao duhovne tekstove, a beli golubovi su mu dolazili dok je radio. Za sebe je govorio da je poslednji potomak loze Nemanjić.
Arhijerejski plašt, bogato ukrašen i istorijski povezan sa hrišćanskim vladarima, prenosi poruku poniznosti, liturgijske odgovornosti i unutrašnje čistote.
Čitanje Svetog pisma za 20. utorak po Duhovima pokazuje kako iz srca izviru dela koja oblikuju našu svakodnevicu i duhovni život, otkrivajući snagu oproštaja i unutrašnje odgovornosti.
Ajeti 30–33 iz sure Fussilet (41), izdvojeni za 21. oktobar, podsećaju da istrajnost u veri i činjenje dobra otvaraju vrata Božije zaštite, donose utehu duši i otkrivaju lepotu svakodnevnog poziva ka Alahu.
Dok svet trči za trenutnim zadovoljstvima, ovaj veliki učitelj Crkve nas podseća da pravi plod dolazi samo onima koji strpljivo slede Božiji ritam i poštuju prirodni ritam duhovnog života.
Kada je kao vatreni katolik počeo da izveštava o zloupotrebama u crkvi, nije slutio da će ga taj zadatak dovesti do ličnog sloma i preobražaja — i do utehe u pravoslavnoj liturgiji.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Opštežiće se svakako vezuje za drevno monaško predanje, a idioritmijski poredak je karakterističan za prelomne istorijske trenutke, doba pozne Vizantije i period turske vlasti.
Arhijerejski plašt, bogato ukrašen i istorijski povezan sa hrišćanskim vladarima, prenosi poruku poniznosti, liturgijske odgovornosti i unutrašnje čistote.
Čitanje Svetog pisma za 20. utorak po Duhovima pokazuje kako iz srca izviru dela koja oblikuju našu svakodnevicu i duhovni život, otkrivajući snagu oproštaja i unutrašnje odgovornosti.
Dok svet trči za trenutnim zadovoljstvima, ovaj veliki učitelj Crkve nas podseća da pravi plod dolazi samo onima koji strpljivo slede Božiji ritam i poštuju prirodni ritam duhovnog života.
Kada je kao vatreni katolik počeo da izveštava o zloupotrebama u crkvi, nije slutio da će ga taj zadatak dovesti do ličnog sloma i preobražaja — i do utehe u pravoslavnoj liturgiji.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
Protojerej Maksim Burdin otkriva kako je kroz mladalačka lutanja, radove u manastiru i jedan neočekivani susret u hramu pronašao svoj put do svešteničke službe.
U besedi za 20. ponedeljak po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako iskrenost i vera najmlađih otvaraju puteve veličanstvu Hrista koje čak i mudri ne mogu dosegnuti.