Manastir je podignut između 548. i 565. godine, a pod upravom autonomne Sinajske crkve, koja je sastavni deo šire Grčke pravoslavne crkve. Nalazi se na listi Svetske baštine Uneska od 2002. godine.
Uprava i monasi pravoslavnog manastira Svete Katarine, najstarijeg stalno nastanjenog hrišćanskog manastira na svetu, koji se nalazi na Sinajskom poluostrvu u Egiptu, izražavaju oprezan optimizam zbog odluke suda koja se očekuje 23. januara. U vezi skoro decenijskog pravnog procesa za utvrđivanje vlasništva nad njegovim objektima, preneli su grčki mediji.
Kako je preneo Ekatimerini, optimizam proizilazi iz toga što je u sporu angažovano i egipatsko rukovodstvo na visokom nivou, i intenziviranih grčkih diplomatskih napora.
Manastir Svete Katarine je početkom ovog veka prijavio 71 jedinicu svoje imovine, u naporima da registruje vlasništvo nad imovinom na Sinajskom poluostrvu, ali je u novembru 2015. godine, tadašnji guverner Južnog Sinaja osporio ove tvrdnje, nakon čega je spor pokrenut.
Manastir je podignut između 548. i 565. godine, a pod upravom autonomne Sinajske crkve, koja je sastavni deo šire Grčke pravoslavne crkve. Nalazi se na listi Svetske baštine Uneska od 2002. godine.
Prepoznat je po svom izuzetnom značaju za judaizam, hrišćanstvo i islam, zato što je podignut oko mesta za koje se veruje da je na njemu Mojsije video zapaljeni grm.
printskrin /YT/Movieclips
Prikaz Mojsija i grma u plamenu.
Kupinov žbun je jedinstven u svetu. Pokušavali su ljudi da presade njegove mladice na neko drugo mesto, ali se nigde nisu primile. Delovi nesagorive kupine su slati na analize u relevantne laboratorije, gde je utvrđeno da je kupina verovatno stara koliko i Mojsije.
Godine 330. na ovom mestu carica Jelena, majka cara Konstantina Velikog, podigla je kapelu posvećenu Bogorodici. Uz ovu kapelu odlukom cara Justinijana I (rođen u selu pored Leskovca), (527-565), i carice Teodore, gradi se crkva, trobrodna bazilika od crvenog granita kojim obiluju sinajske planine.
U okviru manastira nalazi se i bunar, gde je Mojsije prvi put video i upoznao svoju ženu.
Sveto tlo Atosa predstavlja duhovnu kuću pravoslavni narod, ali posebno su interesantne činjenice vezane i za jedinu bolnicu na poluostrvu, koja se nalazi u srpskom manastiru.
Posle rata, postao je podvižnik na Svetoj gori, gde je pisao duhovne tekstove, a beli golubovi su mu dolazili dok je radio. Za sebe je govorio da je poslednji potomak loze Nemanjić.
Dodatni razlog zašto ovaj praznik ne treba posmatrati kao povod za gozbu i veselje je što on uvek pada u vreme posta, kada Crkva izričito zabranjuje sve skupove ovakve vrste.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetih četrdeset mučenika sevastijskih po starom i Svetog Vasilija Ankarskog po novom kalendaru. Katolici slave Svetu Leu Rimsku, muslimani obeležavaju treći dan Bajrama, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
U trenucima kada čovek ostaje bez unutrašnjeg oslonca, reči shiarhimandrita Joanikija podsećaju na snagu koja deluje neprimetno - tiho sabira, leči i dopire dalje nego što možemo da sagledamo.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Opštežiće se svakako vezuje za drevno monaško predanje, a idioritmijski poredak je karakterističan za prelomne istorijske trenutke, doba pozne Vizantije i period turske vlasti.
U trenucima kada čovek ostaje bez unutrašnjeg oslonca, reči shiarhimandrita Joanikija podsećaju na snagu koja deluje neprimetno - tiho sabira, leči i dopire dalje nego što možemo da sagledamo.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Od rimskog vojnika koji je postao svetac do imperija i vođa koji su u njemu tražili moć - trag ove svetinje vodi od Jerusalima do Beča, Vatikana i Jermenije, dok nauka još nije dala poslednju reč.
Mnogi vernici ne znaju da morski plodovi bez kičme, poput lignji, nisu zabranjeni u danima posta na ulju – isprobajte tradicionalni recept koji spaja post i gozbu.