Jevrejski zakon zahteva uranjanje u mikve za preobraćenje u judaizam, a za žene pre venčanja ili nakon menstruacije.
Mikve je kupatilo ili prostor ispunjen čistom vodom koja treba da omogući da se ritualno nečista osoba, zaronjavanjem u tu čistu vodu, ritualno očisti. Propis o ritualnom kupatilu zasniva se na stihovima iz Treće knjige Mojsijeve (Lev, 11:36): "A vrelo ili čatrnja koja drži vodu neka se smatraju čistima. Ali ko dirne strvinu životinje, neka je nečist”. Danas je ostala upotreba mikve uglavnom za žene posle menstruacije (niddah) jer su ostali zakoni o nečistoći prestali da važe posle razarenja Drugog hrama.
Svaka količina sakupljene vode, bilo da je to kišnica ili izvorska ili bilo koja druga voda, koja je dovoljna da se u nju ceo čovek zaroni (zagnjuri), može se upotrebljavati kao mikve. Rabini su naglašavali da za mikve može biti upotrebljavana samo ona voda koja prethodno nije bila ni u kakvom sudu (posudi).
Jevrejski zakon zahteva uranjanje u mikve za preobraćenje u judaizam, a za žene pre venčanja ili nakon menstruacije. Osim toga, mikve se koristi i za druge rituale, kao što su prekretnice u životu (završetak žalosti, oporavak od bolesti, razvoda i sl.).
Na primer, mnogi hasidski Jevreji uranjaju u mikveh svaki dan. Drugi uranjaju svakog petka pre Šabata. U nekim jevrejskim zajednicama, takođe je običaj uranjati pre Jom Kipur-a i za mladoženje pre venčanja.
Ova uranjanja, koja ne zahtevaju blagoslov, mogu se obaviti u posebnoj „muškoj mikvi“ koja je dovoljno velika da više od 10 ljudi uranja istovremeno.
U poslednjim godinama, neki ortodoskni Jevreji počeli su da koriste mikve kako bi obeležili različite prekretnice, poput završetka školovanja, bar/bat micve ili važnih rođendana, kao i da označe novi početak.
Mikveh za posuđe
Takođe postoji mikveh za posuđe, koji služi za uranjanje jela kako bi ih učinili košer. Ove mikve su obično manjih dimenzija od onih za ljude.
Tradicionalne specifikacije
Mikveh mora sadržati dovoljno vode da prekriva telo prosečne osobe (oko 567 litara). Tradicionalno, mikveh je povezan sa prirodnim izvorom, poput izvora ili kišnice.
Savremene mikve
Shutterstock
Savremena Mikve.
Danas su mikve opremljene naprednim sistemima za prikupljanje i filtraciju vode. Obično se koristi kišnica povezana sa bazenom sa tretiranom vodom. U mikve se ulazi nakon što se temeljno očisti telo (tuširanje, skraćivanje noktiju, pranje zuba).
Uranjanje
Sefardski običaj je da se najpre izgovori blagoslov, a zatim se potpuno uronite na trenutak ili dva. Aškenazijski Jevreji obično urone jednom, zatim izgovore blagoslov, a zatim urone još jedan ili dva puta.
Nakon rituala možete provesti vreme u tišini ili molitvi.
I beogradska sinagoga imala ritualni bazen
Kamen temeljac sinagoge položen je u nedelju 15. juna 1924. godine. Zgrada je završena 1. novembra 1925. godine, a svečano osvećenje je obavljeno u leto 1926. godine, kada je okončano unutrašnje uređenje hrama. Reč je o hramu aškenaskog obreda u čijim temeljima je uzidana dvojezična, hebrejsko-srpska povelja koju su potpisali rabin Šlang, kralj Aleksandar Karađorđević i kraljica Marija. Nedaleko od ove sinagoge nalazila se stara aškenaska sinagoga koja je bila smeštena u nekadašnjoj zgradi Narodnog pozorišta i bila u upotrebi od 1869. do 1925. godine.
Nekada je u prizemlju bilo smešteno Mikve, obredno kupatilo, studentska menza, gimnastička sala i stanovi za šoheta i šamaša. Na spratovima su bili stanovi rabina, učitelja i hazana, a u potkrovlju su bile prostorije škole za časove veronauke. Sinagoga je na prvom spratu imala 300 sedišta, a na galeriji, ezrat našim, bilo je 180 mesta.
Kao i sve religije, tako i judaizam ima svoje specifične simbole, čije značenje je povezano sa tradicijom starom više hiljada godina, a čija primena je ostala i danas u svrhu podsećanja na Boga.
Da li znate zašto se mesni i mlečni proizvodi ne smeju jesti zajedno, kako se uklanja krv iz mesa i zašto se hleb ponekad ne smatra košer? Otkrijte fascinantnu priču o pravilima ishrane u judaizmu i njihovom značaju za veru i tradiciju.
Tradicija nošenja kipe nije izvedena iz nijednog biblijskog stiha. To je običaj koji se razvijao kao znak priznanja da postoji neko „iznad“ nas ko prati svaki naš postupak.
Iako medicina ima svoju nezamenjivu ulogu, pravoslavna duhovnost poziva čoveka da se suoči sa sobom, da preispita svoje unutrašnje stanje i da pokuša da kroz pokajanje, molitvu i ljubav pronađe put ka isceljenju.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Hapšenje trojice mladića zbog izbegavanja vojnog roka zapalilo je mase u Svetoj zemlji, produbljujući opasni raskol između države i Haredi zajednice i preteći političkom haosu u Izraelu.
Studija pod nazivom Globalna verska slika, objavljena u ponedeljak 9. juna, drugo je izdanje ovog demografskog izveštaja o religijama, koje "Pew Research Center" sprovodi od 2010. godine.
Sveti Alfonsus Liguori - biskup i crkveni učitelj, govorio je: "Ako prihvatimo volju Božiju u svemu, bićemo među najsrećnijim ljudima na zemlji i već ovde ćemo imati predznanje o nebeskom miru.
U svakoj pravoslavnoj kući hleb ima posebno mesto, a ovaj stari recept sa jajima i kačkavaljem podseća nas zašto se nekada verovalo da je greh baciti i koricu.
Vernici joj pale sveće u strahu i nadi, žene je prizivaju radi utehe i snage, a narod je poštuje više nego ikada – zbog čega se Svetoj Mariji Magdalini baš danas obraćaju milioni duša sa jednim istim uzdahom: "Pomozi, sveta!“
Mnogi veruju da milost Gospodnja briše greh, ali beseda Svetog Nikolaja Žičkog i Ohridskog razotkriva surovu realnost Božije pravde – podsećajući da niko nije iznad Njegove osude.