Jevrejski zakon zahteva uranjanje u mikve za preobraćenje u judaizam, a za žene pre venčanja ili nakon menstruacije.
Mikve je kupatilo ili prostor ispunjen čistom vodom koja treba da omogući da se ritualno nečista osoba, zaronjavanjem u tu čistu vodu, ritualno očisti. Propis o ritualnom kupatilu zasniva se na stihovima iz Treće knjige Mojsijeve (Lev, 11:36): "A vrelo ili čatrnja koja drži vodu neka se smatraju čistima. Ali ko dirne strvinu životinje, neka je nečist”. Danas je ostala upotreba mikve uglavnom za žene posle menstruacije (niddah) jer su ostali zakoni o nečistoći prestali da važe posle razarenja Drugog hrama.
Svaka količina sakupljene vode, bilo da je to kišnica ili izvorska ili bilo koja druga voda, koja je dovoljna da se u nju ceo čovek zaroni (zagnjuri), može se upotrebljavati kao mikve. Rabini su naglašavali da za mikve može biti upotrebljavana samo ona voda koja prethodno nije bila ni u kakvom sudu (posudi).
Jevrejski zakon zahteva uranjanje u mikve za preobraćenje u judaizam, a za žene pre venčanja ili nakon menstruacije. Osim toga, mikve se koristi i za druge rituale, kao što su prekretnice u životu (završetak žalosti, oporavak od bolesti, razvoda i sl.).
Na primer, mnogi hasidski Jevreji uranjaju u mikveh svaki dan. Drugi uranjaju svakog petka pre Šabata. U nekim jevrejskim zajednicama, takođe je običaj uranjati pre Jom Kipur-a i za mladoženje pre venčanja.
Ova uranjanja, koja ne zahtevaju blagoslov, mogu se obaviti u posebnoj „muškoj mikvi“ koja je dovoljno velika da više od 10 ljudi uranja istovremeno.
U poslednjim godinama, neki ortodoskni Jevreji počeli su da koriste mikve kako bi obeležili različite prekretnice, poput završetka školovanja, bar/bat micve ili važnih rođendana, kao i da označe novi početak.
Mikveh za posuđe
Takođe postoji mikveh za posuđe, koji služi za uranjanje jela kako bi ih učinili košer. Ove mikve su obično manjih dimenzija od onih za ljude.
Tradicionalne specifikacije
Mikveh mora sadržati dovoljno vode da prekriva telo prosečne osobe (oko 567 litara). Tradicionalno, mikveh je povezan sa prirodnim izvorom, poput izvora ili kišnice.
Savremene mikve
Shutterstock
Savremena Mikve.
Danas su mikve opremljene naprednim sistemima za prikupljanje i filtraciju vode. Obično se koristi kišnica povezana sa bazenom sa tretiranom vodom. U mikve se ulazi nakon što se temeljno očisti telo (tuširanje, skraćivanje noktiju, pranje zuba).
Uranjanje
Sefardski običaj je da se najpre izgovori blagoslov, a zatim se potpuno uronite na trenutak ili dva. Aškenazijski Jevreji obično urone jednom, zatim izgovore blagoslov, a zatim urone još jedan ili dva puta.
Nakon rituala možete provesti vreme u tišini ili molitvi.
I beogradska sinagoga imala ritualni bazen
Kamen temeljac sinagoge položen je u nedelju 15. juna 1924. godine. Zgrada je završena 1. novembra 1925. godine, a svečano osvećenje je obavljeno u leto 1926. godine, kada je okončano unutrašnje uređenje hrama. Reč je o hramu aškenaskog obreda u čijim temeljima je uzidana dvojezična, hebrejsko-srpska povelja koju su potpisali rabin Šlang, kralj Aleksandar Karađorđević i kraljica Marija. Nedaleko od ove sinagoge nalazila se stara aškenaska sinagoga koja je bila smeštena u nekadašnjoj zgradi Narodnog pozorišta i bila u upotrebi od 1869. do 1925. godine.
Nekada je u prizemlju bilo smešteno Mikve, obredno kupatilo, studentska menza, gimnastička sala i stanovi za šoheta i šamaša. Na spratovima su bili stanovi rabina, učitelja i hazana, a u potkrovlju su bile prostorije škole za časove veronauke. Sinagoga je na prvom spratu imala 300 sedišta, a na galeriji, ezrat našim, bilo je 180 mesta.
Kao i sve religije, tako i judaizam ima svoje specifične simbole, čije značenje je povezano sa tradicijom starom više hiljada godina, a čija primena je ostala i danas u svrhu podsećanja na Boga.
Da li znate zašto se mesni i mlečni proizvodi ne smeju jesti zajedno, kako se uklanja krv iz mesa i zašto se hleb ponekad ne smatra košer? Otkrijte fascinantnu priču o pravilima ishrane u judaizmu i njihovom značaju za veru i tradiciju.
Tradicija nošenja kipe nije izvedena iz nijednog biblijskog stiha. To je običaj koji se razvijao kao znak priznanja da postoji neko „iznad“ nas ko prati svaki naš postupak.
Jednostavan recept koji spaja tradiciju i brzu pripremu, idealan za sve ukućane, uz tajnu dodatne arome koja čini jelo neodoljivim na svakoj pravoslavnoj slavnoj trpezi.
Na opelu bivšeg košarkaša Mornara, pionira ovog sporta u Baru i uzornog hrišćanina, jeromonah Rafailo i vladika Pajsije govorili su o njegovoj veri, ljubavi prema porodici i neugasloj svetlosti koju je ostavio u zajednici.
Čudesa Svetog velikomučenika Dimitrija, koja je zapisao Ava Justin Popović, i danas svedoče da molitva, pokajanje i blagodat Božja pobeđuju i najtvrđa srca i najmračnija vremena.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Ajeti 45:12-15 iz sure Al-Ghashiya otkrivaju kako zahvalnost, oprost i moralna odgovornost mogu promeniti vaš pogled na svet i oblikovati vašu sudbinu.
Ajeti iz sure Al Jāthiyah 45:2-6 pozivaju vernike da kroz smenu dana i noći, životinje, kišu i vetrove prepoznaju očigledne dokaze Božje prisutnosti i mudrosti, nudeći put ka dubljem razumevanju.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Sabrani verni narod zajedno sa državnim zvaničnicima u tišini i molitvi odali poštovanje stradalima dok su patrijarhove reči o miru i jedinstvu dirnule srca svih prisutnih.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Nakon nasilnog prekida manifestacije „Dani srpske kulture“, Srpska pravoslavna crkva oštro je osudila čin mržnje i poručila da istinsko rodoljublje ne sme da se pretvori u netrpeljivost.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.