JEVANĐELJE ZA UTORAK, 4. FEBRUAR: Čitanje iz Svetog pisma za 33. utorak po Pedesetnici
U ovom Jevanđelju se pripoveda o jednom razgovoru Isusa Hrista i ljudi koji su želeli da čuju stav sina Božijeg povodom jedne situacije.
U ovom Jevanđelju čitamo priču o ženi koja pokazuje veliku ljubav i poštovanje prema Isusu, dok drugi ne prepoznaju duboku simboliku njenog čina.
Jevanđelje Marko, začalo 63. (14,3-9) 3. I kad on beše u Vitaniji u kući Simona gubavoga i seđaše za trpezom, dođe žena sa sudom od alavastra, punim pravog skupocenog nardovog mirisa, i razbivši sud izli mu na glavu. 4. A behu neki koji negodovahu među sobom govoreći: „Zašto se taj miris prosipa tako? 5. Jer se mogaše taj miris prodati za više od trista dinara i dati siromasima.” I vikahu na nju. 6. A Isus reče: „Ostavite je; što joj smetate? Ona čini dobro delo na meni. 7. Jer siromahe imate svagda sa sobom, i kad god hoćete možete im dobro činiti; a mene nemate svagda. 8. Ona je učinila što je mogla; pomazala je unapred telo moje za pogreb. 9. Zaista vam kažem: Gde se god bude propovedalo jevanđelje ovo po svemu svetu, kazaće se za spomen njezin i ovo što ona učini.”
U ovom Jevanđelju se pripoveda o jednom razgovoru Isusa Hrista i ljudi koji su želeli da čuju stav sina Božijeg povodom jedne situacije.
U ovom Jevanđelju po Marku pripoveda se o situaciji u kojoj Isus svojim učenicima prenosim važnu poruku.
U ovom Jevanđelju se govori o poslednjim danima i o tome kako će u te dane doći lažni Hrist.
U ovim Jevanđeljima po Jovanu i Mateji se pripoveda o Isusovim mudrostima.
Od Adama do proroka Danila, kroz rodoslov, oganj peći i tiho iščekivanje Mesije otkriva se kako je nada sačuvana u vremenima kada je ljudski život malo vredeo, a vera se prenosila kao upaljena sveća kroz mrak.
Jerej Lev Liperovski u svojoj knjizi „Čuda i parabole Hristove“ objašnjava kako Jevanđelisti svedoče o bolesti duha, koju može izlečiti jedino vera, molitva i post.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Od krika na krstu do reči koje podižu iz beznađa: zašto su rani hrišćani sačuvali baš ove trenutke u izvornom obliku.
Pravoslavno iskustvo podseća da se snaga čoveka ne meri time koliko može da uzvrati, već koliko može da podnese i oprosti.
Muškarac iz Londona izgubio život tokom verskog obreda u Birmingemu, dok se pastorka suočava sa optužbom i otvaraju pitanja o bezbednosti i odgovornosti.
U besedi o prolaznosti i trajnosti, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički razotkriva krhkost svega što čovek podiže i upućuje pogled ka jedinom zdanju koje ne poznaje propadanje, već se gradi izvan dometa vremena i raspadanja.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Vasilija Ispovednika po starom i Svetog apostola Marka po novom kalendaru. Katolici obeležavaju praznik Svetog apostola Marka, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedan od najvećih grčkih pravoslavnih duhovnika 20. veka objasnio je zašto se prava bitka ne vodi pred ljudima, već u unutrašnjem izboru između gordosti i skromnosti.
Protojerej Srpske pravoslavne crkve poznat kao Father Vlad, iz sopstvene borbe stvorio je program za roditelje koji se suočavaju sa dijagnozama, iscrpljenošću i strahom, nudeći im oslonac kada deluje da izlaza nema.