Republika Srpska i Srbija prvi put ove godine zajednički su obeležile praznik Sretenje - Dan državnosti Srbije i Dan državnosti Republike Srpske, što je jedan od zaključaka Deklaracije usvojene na Svesrpskom saboru prošlog leta u Beogradu.
U Srbiji i Republici Srpskoj 15. februar obeležen je kao Dan državnosti - Sretenje. Zajedničko obeležavanje Sretenja u Srbiji i Republici Srpskoj jedan je od zaključaka Deklaracije usvojene na Svesrpskom saboru prošlog leta u Beogradu, a slavi se u znak sećanja na početak Prvog srpskog ustanka 1804, i u spomen na dan kada je u Kragujevcu 1835. godine donet prvi ustav Knjažestva Serbie.
Veliki nemački istoričar Leopold Ranke, tvorac moderne istorijske nauke, objavio je 1829. knjigu naslovljenu "Srpska revolucija" u kojoj je opisao izbijanje ustanka koji je predvodio Karađorđe, njegov tok, a onda i dubok društveni preobražaj koji je usledio narednih decenija, posle uspeha Drugog srpskog ustanka pod Milošem Obrenovićem, sistematskim uklanjanjem turskog nasleđa.
Porfirije uputio čestitku
Foto: SPC
Patrijarh Porfirije
Patrijarh Porfirije uputio je čestitku predsedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku povodom Sretenja - Dana državnosti Republike Srbije i Dana državnosti Republike Srpske, porukom da je ovo jedini datum kada treba da se prisetimo zajedničke istorije srpskog naroda.
- Želim da Vam uputim iskrene čestitke povodom predstojećeg praznika Sretenja Gospodnjeg, kada obeležavamo Dan državnosti Republike Srpske i Republike Srbije. Ovaj podjednako važan datum je prilika da se molitveno, ali i na svaki doličan način, prisetimo naše jedne i neotuđivo zajedničke istorije srpskog naroda, kao i da se opomenemo svih onih koji su svojim trudom i žrtvama izgradili ono što danas nazivamo Republikom Srbijom i Republikom Srpskom - navodi se u čestitki patrijarha srpskog Porfirija.
Republika Srpska i Srbija prvi put ove godine zajednički obeležavaju praznik Sretenje - Dan državnosti Srbije i Dan državnosti Republike Srpske, što je jedan od zaključaka Deklaracije usvojene na Svesrpskom saboru prošlog leta u Beogradu.
U krugu porodice i prijatelja dečaci su ugasili prvu svećicu na torti uz pomoć starijeg brata Konstantina, roditelji su u njihovu čast organizirali veselu proslavu.
Protojerej Aleksandar Iljašenko je na jednostavan način razjasnio sve pojmove koji mogu zbuniti verni narod i objasnio šta svaka građevina znači za bogosluženje i verski život.
U svojoj knjjizi za četvrtak mesopusne sedmice, Sveti Teofan Zatvornik nas vodi ka razumevanju pobede koja nije borba sa spoljnim svetom, već sa našim unutrašnjim preprekama i vezama sa svetovnim iskušenjima.
Istoričarka Betani Hjuz ističe da se muslimani i dalje sećaju godine Hatidžine smrti kao "godine tuge". Na kraju se Muhamed ponovo oženio i ovaj put je bio poligaman.
Po Božjem promislu bio je izabran za episkopa lampsakijskog. Očisti je grad od neznaboštva, hramove idolopokloničke zatvorio, a mnoge crkve je sagradio i blagočešće utvrdio.
Iguman manastira Ribnica objašnjava kroz konkretne primere da li iza nečijih problema stoji bolest ili delovanje zlih sila, daje duhovne savete i ukazuje na molitveni put koji otkriva pravu prirodu patnje.
Mnogi se plaše da nose stvari pokojnika, verujući da one nose lošu energiju. Sveštenik Andrej Efanov razjašnjava ovu dilemu i otkriva šta Crkva zaista kaže o tome.
U prazničnom duhu, uz reči koje donose utehu i nadu, svečana akademija povodom krsne slave i Dana Republike Srpske pretvorila se u duhovni sabor, slaveći mir, ljubav i snagu praštanja.
U svojoj knjjizi za četvrtak mesopusne sedmice, Sveti Teofan Zatvornik nas vodi ka razumevanju pobede koja nije borba sa spoljnim svetom, već sa našim unutrašnjim preprekama i vezama sa svetovnim iskušenjima.
Bivši katolički sveštenik, Džerald Ridsdejl, preminuo je u 90. godini dok je služio kaznu za monstruozne zločine nad najmanje 72 deteta. Njegova smrt ne briše tragove patnje koje je ostavio, dok žrtve i dalje traže pravdu za godine bola i tišine.
Protojerej Georgije je istakao da, na osnovu njegove pastirske prakse, uticaju magije i, uopšteno, đavoimanosti, može biti podvrgnut svaki čovek, a u posebnim slučajevima čak i svešteno lice, ukoliko to Gospod dopusti…