DANAS JE BOŽIĆ PO GREGORIJANSKOM KALENDARU: Slave ga svi katolici, ali i neki pravoslavci!
Jedan od najvažnijih i najsvečanijih trenutaka katoličkog Božića jeste Misa polnoćka
Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja najradosniji praznik, dan rođenja Isusa Hrista u Vitlajemskoj pećini.
Na Božić, uobičajeni pozdrav je „Hristos se rodi“, a odgovori mogu biti u dva oblika – „Vaistinu se rodi“ ili „Voistinu se rodi“. Postavlja se pitanje da li su oba oblika pravilna ili se priznaje samo jedan.
Oba oblika su ispravna, jer su povezana sa različitim verzijama crkvenoslovenskog jezika. „Vaistinu“ je oblik koji pripada srpskoslovenskoj redakciji, dok je „Voistinu“ karakterističan za ruskoslovensku verziju staroslovenskog jezika.
Ukoliko se šalje čestitka na njoj treba da piše: "Mir Božji, Hristos se rodi".
Božić se praznuje kao uspomena na dan rođenja Isusa Hrista, sina Božijeg, spasitelja sveta i praznuje tri dana.
Pripreme za Božić počinju četrdeset dana pre 7. januara, kada počinje Božićni post, koji predstavlja pročišćenje duha i tela pred najradosniji događaj u pravoslavlju. Prvog dana Božićnog jutra, pre svitanja, zvone sva zvona na pravoslavnim hramovima.
Domaćin i svi ukućani oblače najsvečanije odelo, i odlaze u crkvu na jutrenje i Božićnu liturgiju. Po povratku iz crkve, ukućani se međusobno ljube čestitajući jedni drugima praznik. Još pre izlaska sunca na Božić odlazilo se na izvor ili bunar po takozvanu nenačetu vodu. Od te vode, kojoj su se pripisivala lekovita svojstva, koristilo se za umivanje ukućana, a potom su nalivana u sva jela za božićni ručak.
U narodu se verovalo da nenačeta voda ima i isceliteljsku moć. Nenačetom vodom treba okupati decu, kao zaštitu od nečistih sila.
Ovom prilogom svim pravoslavnim vernicima, od najmlađih do najstarijih, čestitamo najradosniji praznik Božić rečima: Mir Božji, Hristos se rodi!
Jedan od najvažnijih i najsvečanijih trenutaka katoličkog Božića jeste Misa polnoćka
U jubilarnoj godini posvećenoj 850. godišnjici rođenja Svetog Save, patrijarhova božićna poslanica osvetljava put jedinstva, ljubavi i bratoljublja, uz apel za mir na Kosovu i Metohiji i podsećanje na značaj poštovanja mladosti i zajedništva.
Sveštenik Branislav Kedžić objašnjava da je pravo značenje novčića u česnici simbol pomoći.
Religija.rs je posetila hram Svetog Aleksandra Nevskog, gde je posle unošenja badnjaka započelo praznično slavlje, dok je episkop hvostanski Aleksej darivao decu, a potom se uputio ka Svetosavskom hramu, gde će služiti ponoćnu liturgiju i povesti vernike u radost Hristovog rođenja.
Što se tiče smrti beba, dece i uopšte moralno čistih mladića i devojaka, sveti oci dele mišljenje, ističe, da ih Bog uzima znajući da će u budućem oni voditi grešan život, izgubiti čistotu i lišiti se večnog života.
Žena koja je pretrpela ovakvu traumu uživa, najprostije rečeno, poseban status.
Svetac takođe upućuje na ozbiljan problem – postojanje prvorodnog greha. Iako detinjstvo u svom početku može delovati kao čist period života, sveti Teofan nas podseća da greh, iako skriven u početku, postepeno izlazi na površinu i menja našu prirodu. Ovaj proces nije pitanje slučajnosti, već, kako svetac objašnjava, deo naše slobode i odgovornosti. Greh nije nešto što nas neizbežno mora odvesti u propast, već nešto sa čim se moramo boriti.
Episkop novobrdski i vikar patrijarha Porfirija osvetljava duboke teološke i simboličke dimenzije Hristovog rođenja, govori o značaju porodičnih vrednosti, jedinstvu Crkve i miru među ljudima, naglašavajući važnost praštanja, ljubavi i borbe protiv zla u nama samima.
Prorok Isaija nas poziva da post nije samo apstinencija, već put ka slobodi, pravdi i ljubavi prema bližnjemu. Otkrivamo snažnu poruku koja nas poziva da preispitamo svoje postove i istinski se posvetimo Gospodu.
U svojoj knjizi "Misli za svaki dan u godini"svetac razotkriva duboku duhovnu istinu o tome zašto samo fizičko uzdržavanje nije dovoljno da bi post bio prijatan Bogu, već da u njemu mora biti i pravde i ljubavi.
Na konferenciji u Beogradu, Diogenis Valavanidis otkrio političke strategije koje prete opstanaku hrišćanskog identiteta, s fokusom na Carigradsku patrijaršiju kao ključnog aktera globalnih sukoba.
U doba kada se ljubav meri interesom, a žrtva smatra slabošću, život Svetog Serafima Viričkog i shimonahinje Hristine osvetljava tihi put dvoje supružnika koji su, nakon smrti deteta, izabrali najuzvišeniji čin predanja — monaštvo. Njihova priča nije bajka, već svedočanstvo o tome kako Hristova ljubav menja oblik, ali nikada ne prestaje.
U srcu hrama, dok traje Veliki post, dogodila se krađa koja je potresla vernike – u Minhenu je ukraden novac namenjen za dijalizu Marka Sekulića iz Užica.
Prilikom rada na ovoj izložbi glavni cilj bio je da se pruži skroman doprinos u očuvanju kulture sećanja na naše stradalnike.
Pre 33 godine sa grupom prijatelja osnovala je Hor i studio za duhovnu muziku „Melodi“ s kojim kontinuirano pronosi lepotu, smisao i bogatstvo vizantijske, srpske, ruske, bugarske, beloruske kulturne baštine.
Kako bi osmeh na licima najmlađih sijao na Vaskrs, pripremljeno je lepo iznenađenje.
Crkva je čuvar vere, tradicije i duhovnog nasleđa, a njen cilj je da vodi ljude ka spasenju i večnom životu u zajednici sa Bogom.
Televizijsko lice, influenserka i DJ Marija Antona objavila je fotografije sa stepeništa hrama Blagoveštenja uz pobožne poruke, ali njeno modno izdanje ispred hrama pokrenulo je lavinu osuda i otvorilo pitanje granica poštovanja prema svetom prostoru.
Pijace su prepune ovog mirisnog zelenila, šume ga daruju u izobilju, a domaćice ga pretvaraju u lekovite obroke. Donosimo vam recept za čorbu sa sremušom koja istovremeno hrani telo, jača imunitet i obnavlja iznutra.