U molitvenoj tišini velikog posta, verni su slušali reči koje pozivaju na duhovnu budnost. Poglavar Ruske pravoslavne crkve besedio je o opasnosti besposlice i unutrašnje praznine, upozoravajući da je istinsko pokajanje put ka spasenju.
U duhovnoj tišini prve sedmice Velikog posta, verni narod Moskve okupio se u Bogojavljenskom saboru u Jelohovu, gde je Njegova Svetost Patrijarh moskovski i sve Rusije Kiril služio veliko povečerje sa čitanjem Velikog pokajnog kanona prepodobnog Andreja Kritskog. Ova sveta služba, prožeta pokajničkim duhom i smirenjem, podseća verne na suštinu posta – unutrašnje preobraženje i povratak Bogu kroz skrušenost srca i molitvu.
Po završetku bogosluženja, patrijarh Kiril obratio se prisutnima nadahnutom besedom, u kojoj je ukazao na opasnosti duhovne praznine i uninije, koje mogu da udalje čoveka od spasenja:
- U molitvi "Gospode i Vladiko života moga" povezujemo u jedno prazninu i uniniju (mrzovolju), a sveti oci takođe uče da je uzrok uninije najčešće upravo praznina. A praznina nije samo odsustvo obaveza, rada ili nekog posla. Praznina je posebno stanje duše. Ona, naravno, može biti praćena neradom, ali to je sporedno. Primarno je ono što se zbiva u srcu - istakao je patrijarh Kiril i potom objasnio:
- To je gubitak svakog cilja u životu, a potom često dolazi i depresija – ne kao posledica psihičkog poremećaja, već kao manifestacija duševne bolesti. Praznina i besposlica često proizilaze iz lenjosti, iz nerazumnosti, ali ako se praznina ustali kao navika, tada nastaje rizik od teške duševne bolesti. Zato nipošto nije slučajno što se u ovoj izuzetnoj molitvi, koju izgovaramo u danima Velikog posta, praznina i uninija spominju zajedno.
Patrijarh Kiril je dalje naglasio da istinski posvećen život, ispunjen trudom i odgovornošću, ne ostavlja prostor za duhovnu prazninu:
- Ako čovek ispunjava svoju dužnost, radi, uči, vaspitava decu, trudi se za dobrobit svoje porodice, svojih bližnjih, ako je posvećen još odgovornijem poslu, bilo da je u državnoj ili vojnoj službi, onda o praznini ne može biti govora. Praznina nastaje kada čovek ima previše slobodnog vremena, odnosno dokolicu. Ono je neophodno da bismo obnovili svoje fizičke i duhovne snage, jer neprestani rad može ostaviti ozbiljne posledice po naše zdravlje i psihu - rekao je patrijarh Kiril i dodao:
- Ali kada neko, ko spolja izgleda kao da mu ništa ne nedostaje, provodi vreme u besposlici, ne radeći ništa i ne želeći da radi išta, to se pretvara u veoma opasnu duševnu bolest. Jer, kao što rekosmo, praznina vodi u uniniju, a uninija, ako se ne zaustavi, može imati najstrašnije posledice po ljudski život.
Zaključujući svoju besedu, patrijarh Kiril je istakao razliku između odmora i duhovne praznine:
- Želim da naglasim: praznina, nerad i odmor nisu isto. Čovek je dužan da se odmara – bez toga naš organizam ne može da funkcioniše. Ali praznina nije odmor; to je beskorisno, isprazno trošenje vremena. Praznina – to je ništa! Čovek tada ne opterećuje ni svoju svest, ni svoju volju, ni svoja osećanja, i to razgrađuje njegov um, slabi njegovu volju. Nikada ne treba poistovećivati prazninu i odmor, ali treba imati na umu da odmor može preći u prazninu. Ako tokom odmora ne činimo ništa, to je kao da u sebe sejemo seme koje može doneti gorak plod praznine.
Reči patrijarha Kirila snažno su odjeknule među prisutnim vernicima, podsećajući na važnost duhovne budnosti i revnosti u danima posta. Veliki pokajni kanon Svetog Andreja Kritskog ostaje svetionik koji osvetljava put istinskog pokajanja i preobraženja, vodeći dušu ka Carstvu Nebeskom.
U hramovima širom zemlje odjekivaće reči drevne pokajničke himne, dok verni narod, kroz molitvu i metanisanje, započinje Veliki post u smirenju i skrušenosti pred Bogom.
Druge večeri Velikog posta, patrijarh srpski služio je Kanon Svetog Andreja Kritskog, pozivajući vernike na unutrašnju obnovu, pokajanje i povratak Bogu kroz ljubav i praštanje.
Trećeg dana Vaskršnjeg posta, u hramu Svetog Save u Beogradu, poglavar Srpske pravoslavne crkve uputio je snažnu poruku o pokajanju, smirenju i istinskom putu ka Bogu – borbi sa sobom, a ne sa drugima.
Istočnim petkom zove se u narodu praznik Majke Božje čije je slavlјenje poteklo u hramu kod izvora pored Carigrada koji se nazivao "Živonosni istočnik“.
U svojoj knjizi Misli za svaki dan u godini, svetac u razmatranju za petak Svetle sedmice, otkriva da je moguće dostići vaskrsenje još za života — ako se čovek duhovno preporodi i živi slobodan od svega telesnog.
Zatvorenici, zaposleni i sveštenici sabrali su se U novoizgrađenom hramu posvećenom Svetom velikomučeniku Dimitriju, u molitvenom zajedništvu da proslave pobedu života nad smrću.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
U danima Svetle sedmice, patrijarh srpski Porfirije i patrijarh moskovski Kiril susreli su se u ozračju Vaskrsenja, svedočeći neraskidivo duhovno jedinstvo Srpske i Ruske Pravoslavne Crkve, uz poruke nade, ljubavi i vere u Hrista Vaskrslog.
Na poziv Moskovske patrijaršije, poglavar Srpske pravoslavne crkve doputovao je u rusku prestonicu, gde je, zajedno s patrijarhom Kirilom, razgovarao s predsednikom Rusije o ulozi pravoslavlja u savremenom svetu i duhovnoj povezanosti dva naroda.
Tokom boravka u Moskvi, poglavaru Srpske pravoslavne crkve biće dodeljena titula počasnog doktora bogoslovskih nauka, a 25. aprila služiće Božanstvenu liturgiju u čuvenoj Trojice-Sergijevoj lavri. U planu su i posete svetinjama, susreti sa vernicima i razgovori o produbljivanju bratskih odnosa između dve sestrinske Crkve.
U Hramu Hrista Spasitelja, u prisustvu patrijarha Kirila i predsednika Ruske Federacije, obeležen je Vaskrs 2025. godine — u znaku molitve za pravedni mir i ujedinjenje hrišćanskog sveta.
U svojoj knjizi Misli za svaki dan u godini, svetac u razmatranju za petak Svetle sedmice, otkriva da je moguće dostići vaskrsenje još za života — ako se čovek duhovno preporodi i živi slobodan od svega telesnog.
U ranom hrišćanstvu za reč ,,greh” korištena je grčka reč ,,amartija” (ἁμαρτία) koja se koristila u streličarskom sportu i značila je promašaj mete, cilja.
Odluka novog arhiepiskopa Pravoslavne crkve Albanije da prisustvuje poslednjem ispraćaju poglavara Rimokatoličke crkve izazvala je brojne reakcije među pravoslavnim vernicima širom sveta, dok su njegove izjave o papi otvorile pitanje granica međuverske ljubavi i crkvene tačnosti.
U ranom hrišćanstvu za reč ,,greh” korištena je grčka reč ,,amartija” (ἁμαρτία) koja se koristila u streličarskom sportu i značila je promašaj mete, cilja.
Sveštenstvo je odmah reagovalo i ceo slučaj je preuzela policija, a kako smo prvi objavili snimak pljačke, čitaocima je tako na uvid pružen video zapis pomenutog nedela.
U danima Svetle sedmice, patrijarh srpski Porfirije i patrijarh moskovski Kiril susreli su se u ozračju Vaskrsenja, svedočeći neraskidivo duhovno jedinstvo Srpske i Ruske Pravoslavne Crkve, uz poruke nade, ljubavi i vere u Hrista Vaskrslog.
U centralnom delu crkve, njenoj lađi, planirano je postavljanje bazena koji će imati mogućnost da se izdigne i potpuno sakrije pod, a prostorija može ostati prekrivena plitkim slojem vode, kako bi posetioci imali osećaj da “hodaju po vodi”.