U svetu koji veliča moć i osvetu, pravoslavna duhovnost otkriva drugačiju istinu. Sveštenik Valerij Duhanjin objašnjava zašto jesmirenje najmoćnije oružje protiv zla.
U savremenom svetu, gde se često veličaju snaga, dominacija i moć, smirenje se neretko doživljava kao slabost. Ipak, pravoslavna duhovnost otkriva nam sasvim drugačiju perspektivu – smirenje nije znak nemoći, već istinska snaga duha. O tome govori i protojerej Valerij Duhanjin, ističući da pravo smirenje nije malodušnost niti unutrašnja slabost, već hrabrost da se pobedi sopstveni gnev i osećaj uvređenosti.
- Malodušnom čoveku bilo bi drago da se osveti, ali mu unutrašnja bojažljivost to ne dozvoljava, te misli da nema dovoljno telesne i duševne snage. U tome, međutim, nema nikakvog smirenja, već samo osećaj sopstvene nemoći - objašnjava otac Valerij. Smiren čovek, naprotiv, poseduje unutrašnju snagu da odgovori na uvredu ljubavlju, da pokaže plemenitost umesto osvete i da, ukoliko je to volja Božija, pokaže silu – ali uvek sa pouzdanjem u Gospoda.
Sveti Nikolaj Velimirović potvrđuje ovu misao rečima: „Zločin je uvek slabost. Zločinac je kukavica, a ne junak. Zato uvek smatraj da je onaj koji ti čini zlo slabiji od tebe.“ Onaj ko se ne sveti i ostaje u smirenju sakuplja snagu u sebi i postaje poput mora koje ne izliva svoje obale zbog kamenčića koje neko baca u njega.
Wikipedia
Vladika Nikolaj Velimirović
Duhovna istorija svedoči o tome da je smirenje neretko donosilo pobedu nad zlom. Tako u žitiju svete mučenice Favste nalazimo priču o njenom molitvenom podvigu u mučeništvu. Dok su je mučili, ona se molila za svog mučitelja Maksima, i ta ljubav dotakla je njegovo srce – poverovao je u Hrista i zajedno sa njom primio mučenički venac. Ljubav i smirenje nadjačali su surovost i nasilje.
Otac Valerij Duhanjin upućuje nas na još jedan značajan primer iz Drevnog paterika: kada je monaha ošamarila demonizovana devojka, on joj je, u skladu sa Hristovom zapovešću, okrenuo i drugi obraz. Tada je demon zavapio: „Zapovest Isusa Hrista me izgoni!“ i napustio devojku. Ovaj događaj potvrđuje reči starohrišćanskog podvižnika ave Mojsija: „Onaj ko ima smirenje – smiruje demone, a onoga ko nema smirenje – smiruju demoni.“
shutterstock.com
Hristos je postavio temelj Carstva nebeskog u smirenju i ljubavi
Na vrhuncu hrišćanske vere stoji primer Hrista, koji je na Krstu pobedio đavola upravo smirenjem. Dok je nevin stradao, nije uzvratio uvredama, nije planuo gnevom, već je oprostio i pokazao ljubav. Tako je Gospod svojom krotkošću satro gordost sila tame, pokazujući da samo dobro može pobediti zlo.
Arhimandrit Sofronije Saharov ovu istinu opisuje slikom obrnutog poretka sveta. Dok ljudsko društvo često funkcioniše kao piramida moći, gde najjači vladaju slabima, Hristos je ovu piramidu okrenuo naglavce – postao je sluga svima i postavio temelj Carstva nebeskog u smirenju i ljubavi. Ko god želi da bude istinski veliki, treba da se ugleda na Njega, a ne na one koji su Ga raspeli.
Smirenje se ne može do kraja objasniti rečima – ono se razume tek kroz iskustvo duhovnog života. Kada srce nauči da prepozna njegovu snagu, tada ćemo shvatiti da smirenje nije slabost, već pobeda nad sopstvenim strastima i put ka pravoj, neprolaznoj slavi.
Osećaj bezgrešnosti smatra se produktom gordosti, što je veliki Božji greh, a kako Crkva na to gleda najbolje je ilustrovao otac Rafailo Boljević kroz jedan postupak upokojenog Vladike Nikolaja.
Razorna vatra sravnila je sa zemljom hram Sretenja Gospodnjeg na grčkom ostrvu Poros, ostavljajući za sobom samo pepeo i tugu. Ali usred zgarišta, jedna svetinja ostala je netaknuta – ikona Hrista kao Velikog Arhijereja, neoštećena i postojana.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve otputovao u Jerusalim, gde će se moliti na mestu Hristovog Vaskrsenja, služiti svetu liturgiju i razgovarati sa jednim od najuglednijih pravoslavnih patrijaraha.
Pod maskom pobožnosti krije se obmana – dvojica samozvanaca, bez blagoslova i kanonskog priznanja, obavljaju bogosluženja i zbunjuju vernike. Mitropolija nemačka Grčke pravoslavne crkve upozorava: čuvajte se onih koji nisu deo kanonskih pravoslavnih crkava.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Duša smirenog čoveka je kao more. Baci u more kamen, on će na trenutak blago uzburkati površinu, a zatim će potonuti u njegovu dubinu, govorio je Sveti Siluan.
Pod maskom pobožnosti krije se obmana – dvojica samozvanaca, bez blagoslova i kanonskog priznanja, obavljaju bogosluženja i zbunjuju vernike. Mitropolija nemačka Grčke pravoslavne crkve upozorava: čuvajte se onih koji nisu deo kanonskih pravoslavnih crkava.
Jednom prilikom, ovaj duhovnik je odgovorio na pitanje - Ko može povrediti čoveka? Iako bi mnogi pomislili da je to pitanje koje zahteva dug odgovor, otac Tadej je to objasnio u dve rečenice.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
U zemlji u kojoj su vekovima zajedno živeli Srbi, Bošnjaci i Hrvati, episkop bihaćko-petrovački upućuje snažan apel za mir i međusobno poštovanje, podsećajući da su prošlost i budućnost svih naroda neraskidivo povezane.
Čestitati Bajram nije samo formalnost, već izraz iskrene želje za blagostanjem i srećom, što dodatno jača veze među ljudima različitih verskih i kulturnih pozadina.
Uz samo nekoliko sastojaka i malo strpljenja, otkrijte jednostavan način pripreme krofni koje su vekovima deo monaške trpeze – savršene za dane posta i trenutke kada želite da osetite toplinu prave domaće poslastice.