To je bilo prvi put da je pomerena od najmanje 1810. godine, kada su sprovedeni poslednji radovi zbog požara u bazilici, a možda i ranije, rekao je otac Samuel Aghojan iz Jermenske crkve.
Grob Isusa Hrista u crkvi "Svetog groba" u Jerusalimu već decenijama od raspadanja štiti metalna konstrukcija, koja priteže mramorne blokove nagrižene od vremenskih neprilika i uticaja hodočasnika i turista.
Više od dva veka bio je potpuno zapečaćen, a onda su ga prvi put naučnici otvorili pre devet godina.
Hrišćanske zajednice u Svetoj Zemlji nekoliko meseci pre toga započele su obnovom teško oštećenog mesta.
Prema verovanju, telo Isusa Hrista položeno je 33. godine ispod stene koja se nalazi u ovoj svetinji.
Shutterstock/Belikova Oksana
Hram Vaskrsenja Hristovog
Mramorna ploča koja prekriva grob je bila sklonjena na tri dana zbog obnove i arheološke analize. To je bilo prvi put da je pomerena od najmanje 1810. godine, kada su sprovedeni poslednji radovi zbog požara u bazilici, a možda i ranije, rekao je otac Samuel Aghojan iz Jermenske crkve.
Za obnovu su bili zaduženi grčki stručnjaci, a ceo proces za potrebe dokumentarnog filma snimala je Nacionalna Geografija. Isusova slika može se videti u uskom delu prostora, ispod sklonjene ploče. Pronađeni su brojni materijali koji su prosleđeni na dalju detaljnu analizu.
- Otvaranje groba omogući će stručnjacima jedinstvenu priliku da ispitaju originalnu podlogu najsvetijeg mesta hrišćanstva - istakli su tada arheolozi u medijima, a snimak je objavio "Nation Geographic" 2016. godine.
Radove su finansirale tri glavne hriršćanske denominacije koje upravljaju bazilikom Svetog groba (katolici, pravoslavci, jermenski hrišćani).
- Moram priznati da su mi klecala kolena kada je ploča pomerana - istakao je tada Fred Hibert, stalni arheolog Nacionalne Geografije.
Video otvaranja Isusovog groba možete pogledati ispod teksta.
Iza impozantne gvozdene kapije, nekoliko stotina metara pre samog manastira, nalaze se serpentine obrasle lekovitim biljem i cvećem neverovatnog izgleda i još neverovatnijih boja.
Nakon što su Persijanci osvojili Svetu zemlju i polomili koplje na dva dela, njegov vrh je otišao u Carigrad gde se čuvao u crkvi Svete Sofije, a posle u crkvi Device Faroske.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Hram Vaskrsenja Hristovog, takođe poznat i kao hram Groba Gospodnjeg ili crkva Vaskrsenja Hristovog ili crkva Svetog Groba se nalazi unutar zidina starog grada Jerusalima.
"Staza suza" u Jerusalimu predstavlja emotivno putovanje vernika koji se suočavaju s bolom, tugom i nadom. Ova putanja se često povezuje s patnjom Isusa tokom njegovih poslednjih trenutaka na Zemlji.
Jerusalimska patrijaršija tvrdi da je crkvena imovina u Silvanu nezakonito zauzeta i upozorava da bi slučaj mogao da ugrozi prava hrišćanskih zajednica u Svetoj zemlji.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.