To je bilo prvi put da je pomerena od najmanje 1810. godine, kada su sprovedeni poslednji radovi zbog požara u bazilici, a možda i ranije, rekao je otac Samuel Aghojan iz Jermenske crkve.
Grob Isusa Hrista u crkvi "Svetog groba" u Jerusalimu već decenijama od raspadanja štiti metalna konstrukcija, koja priteže mramorne blokove nagrižene od vremenskih neprilika i uticaja hodočasnika i turista.
Više od dva veka bio je potpuno zapečaćen, a onda su ga prvi put naučnici otvorili pre devet godina.
Hrišćanske zajednice u Svetoj Zemlji nekoliko meseci pre toga započele su obnovom teško oštećenog mesta.
Prema verovanju, telo Isusa Hrista položeno je 33. godine ispod stene koja se nalazi u ovoj svetinji.
Shutterstock/Belikova Oksana
Hram Vaskrsenja Hristovog
Mramorna ploča koja prekriva grob je bila sklonjena na tri dana zbog obnove i arheološke analize. To je bilo prvi put da je pomerena od najmanje 1810. godine, kada su sprovedeni poslednji radovi zbog požara u bazilici, a možda i ranije, rekao je otac Samuel Aghojan iz Jermenske crkve.
Za obnovu su bili zaduženi grčki stručnjaci, a ceo proces za potrebe dokumentarnog filma snimala je Nacionalna Geografija. Isusova slika može se videti u uskom delu prostora, ispod sklonjene ploče. Pronađeni su brojni materijali koji su prosleđeni na dalju detaljnu analizu.
- Otvaranje groba omogući će stručnjacima jedinstvenu priliku da ispitaju originalnu podlogu najsvetijeg mesta hrišćanstva - istakli su tada arheolozi u medijima, a snimak je objavio "Nation Geographic" 2016. godine.
Radove su finansirale tri glavne hriršćanske denominacije koje upravljaju bazilikom Svetog groba (katolici, pravoslavci, jermenski hrišćani).
- Moram priznati da su mi klecala kolena kada je ploča pomerana - istakao je tada Fred Hibert, stalni arheolog Nacionalne Geografije.
Video otvaranja Isusovog groba možete pogledati ispod teksta.
Iza impozantne gvozdene kapije, nekoliko stotina metara pre samog manastira, nalaze se serpentine obrasle lekovitim biljem i cvećem neverovatnog izgleda i još neverovatnijih boja.
Nakon što su Persijanci osvojili Svetu zemlju i polomili koplje na dva dela, njegov vrh je otišao u Carigrad gde se čuvao u crkvi Svete Sofije, a posle u crkvi Device Faroske.
Svetom liturgijom počelo je praznovanje, a nakon osvećenja Krsta usledio je kulturno-umetnički program uz nastupe horova i ansambala iz Bele Crkve, Beograda i Raške.
Kulinarski tim Artis centra rekonstruisao je jelo nadahnuto srednjovekovnom kuhinjom, a završni premaz od meda i crnog vina daje mesu rubinsku, hrskavu koricu.
U besedi za utorak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o vlasti da položi život i ponovo ga uzme, otkrivajući dubinu Njegove žrtve i ljubavi prema ljudima.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu velikomučenicu Jefimiju po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Kirijaka Otšelnika. Katolička crkva obeležava Svete arhanđele Mihajla, Gavrila i Rafaila. Jevreji obeležavaju četvrti dan Sukota, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Hram Vaskrsenja Hristovog, takođe poznat i kao hram Groba Gospodnjeg ili crkva Vaskrsenja Hristovog ili crkva Svetog Groba se nalazi unutar zidina starog grada Jerusalima.
"Staza suza" u Jerusalimu predstavlja emotivno putovanje vernika koji se suočavaju s bolom, tugom i nadom. Ova putanja se često povezuje s patnjom Isusa tokom njegovih poslednjih trenutaka na Zemlji.
Jerusalimska patrijaršija tvrdi da je crkvena imovina u Silvanu nezakonito zauzeta i upozorava da bi slučaj mogao da ugrozi prava hrišćanskih zajednica u Svetoj zemlji.
U besedi za utorak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o vlasti da položi život i ponovo ga uzme, otkrivajući dubinu Njegove žrtve i ljubavi prema ljudima.
Jedna od pouka svetogorskog duhovnika govori o slabostima koje čovek često ne primećuje, a upravo kroz njih, kako je upozoravao, iskušenje može da pronađe put do srca.
Više od 20 strana hronike upućene patrijarhu Vartolomeju otkriva detalje događaja iza zatvorenih vrata uoči Sabora u Kijevu, sastanaka sa Petrom Porošenkom, sukoba oko Filaretove uloge i stalnog nadzora nad carigradskom delegacijom.
Pravoslavna tradicija ima svoj poredak, a posebno je važno šta se može učiniti odmah nakon upokojenja, gde se čitaju molitve i kada se po pravilu služi opelo.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Više od 20 strana hronike upućene patrijarhu Vartolomeju otkriva detalje događaja iza zatvorenih vrata uoči Sabora u Kijevu, sastanaka sa Petrom Porošenkom, sukoba oko Filaretove uloge i stalnog nadzora nad carigradskom delegacijom.
Pravoslavna tradicija ima svoj poredak, a posebno je važno šta se može učiniti odmah nakon upokojenja, gde se čitaju molitve i kada se po pravilu služi opelo.
Iako zvona najčešće povezujemo sa pozivom na bogosluženje, ona se oglašavaju i kada parohiju treba obavestiti o nečijem upokojenju, a način zvonjave tada nosi poruku koju su vernici nekada veoma dobro umeli da prepoznaju.