Duhovna riznica 29.03.2025 | 17:50

EPOHALNO OTKRIĆE ISPOD CRKVE HRISTOVOG GROBA: Arheolozi potvrdili zapis iz Jevanđelja - evo šta je pronađeno ispod poda

Izvor: pravoslavie.ru
EPOHALNO OTKRIĆE ISPOD CRKVE HRISTOVOG GROBA: Arheolozi potvrdili zapis iz Jevanđelja - evo šta je pronađeno ispod poda
Credit: Israel / Alamy / Profimedia Crkva Hristovog groba

U Jevanđelju po Jovanu piše: „Na tom mestu, gde je bio raspet, bio je vrt, a u vrtu novi grob, u kojem još niko nije bio položen“ (Jov. 19:41-42).

 

Arheolozi na Svetoj Zemlji otkrili su nove dokaze koji potvrđuju istinitost Svetog Jevanđelja . Već 2019. godine, Jerusalimska Pravoslavna Crkva i druge zajednice koje koriste Hram Svetog Groba, izgrađen na mestu raspeća, sahrane i Vaskrsenja Isusa Hrista, odobrile su radove na zameni poda i arheološka iskopavanja ispod hrama.

Tim istraživača pod vođstvom profesorke Franceske Romane Stasole sa Rimskog univerziteta „Sapienza“ otkrio je dokaze da su pre 2.000 godina na tom mestu rasla maslinova stabla i vinogradi. Geobotanička istraživanja i analiza polena iz iskopina pokazali su prisustvo ovih biljaka iz pred-hrišćanskog perioda, dok je radiokarbonska analiza koja bi precizirala starost nalaza još uvek u toku.

U Jevanđelju po Jovanu piše: „Na tom mestu, gde je bio raspet, bio je vrt, a u vrtu novi grob, u kojem još niko nije bio položen“ (Jov. 19:41-42).

S obzirom na veliki broj hodočasnika koji posećuju hram, arheolozi su podelili prostor na zone i rade na iskopavanjima po etapama, kako bi se olakšao pristup vernicima.

- Nove tehnologije nam omogućavaju da, kao iz komadića slagalice, stvorimo celokupnu sliku - rekla je Stasola.

Shutterstock
Crkva Hristovog groba

Kao i veći deo Starog grada Jerusalima, hram se nalazi na mestu drevnog kamenoloma, koji je s vremenom delimično napušten. Zatim je ovaj region postao poljoprivredna zemlja.

- Podizane su niske kamene zidove, a prostor između njih popunjen zemljom. Geobotanički nalazi su posebno interesantni za nas, jer potvrđuju postojanje vrta na ovom mestu, koji se pominje u Jevanđelju po Jovanu - nastavila je profesorka.

- Kako je kamenolom postepeno napuštan, u steni su počeli da klesaju grobnice, i tako je nastalo nekoliko sahrana na ovom mestu - zaključila je ona.

Podsećamo da je nakon osvajanja Jerusalima od strane Rimljana 70. godine nove ere, car Hadrijan (117-138) preimenovao Jerusalim u Eliju Kapitolinu i sagradio na mestu kamenoloma pagansko svetište. Ovaj hram je bio u funkciji sve do četvrtog veka, kada je car Konstantin I Veliki (306-337), sveti i ravnoapostolski car, naredio da se sruši, kako bi na tom mestu sagradio hrišćansku crkvu. Tokom iskopavanja pod vođstvom svetitelja Makariја I, episkopa Jerusalimskog (312-335), otkriveno je tačno mesto Hristove grobnice, isklesane u prirodnoj steni.