OVO JE JEDAN OD NAJSTARIJIH PRIKAZA ISUSA HRISTA: Nalazi se duboko u zemlji, a evo iz kog je veka freska
Najstariji nivo je arheološki najzanimljiviji i sadrži grobove Feliksa i Adaukta u maloj podzemnoj bazilici.
U Jevanđelju po Jovanu piše: „Na tom mestu, gde je bio raspet, bio je vrt, a u vrtu novi grob, u kojem još niko nije bio položen“ (Jov. 19:41-42).
Arheolozi na Svetoj Zemlji otkrili su nove dokaze koji potvrđuju istinitost Svetog Jevanđelja . Već 2019. godine, Jerusalimska Pravoslavna Crkva i druge zajednice koje koriste Hram Svetog Groba, izgrađen na mestu raspeća, sahrane i Vaskrsenja Isusa Hrista, odobrile su radove na zameni poda i arheološka iskopavanja ispod hrama.
Tim istraživača pod vođstvom profesorke Franceske Romane Stasole sa Rimskog univerziteta „Sapienza“ otkrio je dokaze da su pre 2.000 godina na tom mestu rasla maslinova stabla i vinogradi. Geobotanička istraživanja i analiza polena iz iskopina pokazali su prisustvo ovih biljaka iz pred-hrišćanskog perioda, dok je radiokarbonska analiza koja bi precizirala starost nalaza još uvek u toku.
U Jevanđelju po Jovanu piše: „Na tom mestu, gde je bio raspet, bio je vrt, a u vrtu novi grob, u kojem još niko nije bio položen“ (Jov. 19:41-42).
S obzirom na veliki broj hodočasnika koji posećuju hram, arheolozi su podelili prostor na zone i rade na iskopavanjima po etapama, kako bi se olakšao pristup vernicima.
- Nove tehnologije nam omogućavaju da, kao iz komadića slagalice, stvorimo celokupnu sliku - rekla je Stasola.

Kao i veći deo Starog grada Jerusalima, hram se nalazi na mestu drevnog kamenoloma, koji je s vremenom delimično napušten. Zatim je ovaj region postao poljoprivredna zemlja.
- Podizane su niske kamene zidove, a prostor između njih popunjen zemljom. Geobotanički nalazi su posebno interesantni za nas, jer potvrđuju postojanje vrta na ovom mestu, koji se pominje u Jevanđelju po Jovanu - nastavila je profesorka.
- Kako je kamenolom postepeno napuštan, u steni su počeli da klesaju grobnice, i tako je nastalo nekoliko sahrana na ovom mestu - zaključila je ona.
Podsećamo da je nakon osvajanja Jerusalima od strane Rimljana 70. godine nove ere, car Hadrijan (117-138) preimenovao Jerusalim u Eliju Kapitolinu i sagradio na mestu kamenoloma pagansko svetište. Ovaj hram je bio u funkciji sve do četvrtog veka, kada je car Konstantin I Veliki (306-337), sveti i ravnoapostolski car, naredio da se sruši, kako bi na tom mestu sagradio hrišćansku crkvu. Tokom iskopavanja pod vođstvom svetitelja Makariја I, episkopa Jerusalimskog (312-335), otkriveno je tačno mesto Hristove grobnice, isklesane u prirodnoj steni.
Najstariji nivo je arheološki najzanimljiviji i sadrži grobove Feliksa i Adaukta u maloj podzemnoj bazilici.
Parada kreće u 11 sati ujutro, 14. marta, a meštani će nositi kostime, a mnogi pešaci će hodati na štulama.
Nakon što su Persijanci osvojili Svetu zemlju i polomili koplje na dva dela, njegov vrh je otišao u Carigrad gde se čuvao u crkvi Svete Sofije, a posle u crkvi Device Faroske.
Na svečanosti povodom Dana nezavisnosti Grčke u Beloj kući američki predsednik primio je nesvakidašnji dar i hvalospeve bez presedana. Grčka pravoslavna zajednica slavila je svoj veliki dan, dok je Tramp iskoristio priliku da istakne snagu grčkog naroda i njegov značaj u Americi.
To je bilo prvi put da je pomerena od najmanje 1810. godine, kada su sprovedeni poslednji radovi zbog požara u bazilici, a možda i ranije, rekao je otac Samuel Aghojan iz Jermenske crkve.
Veličanstvena crkva Rođenja Hristovog u Vitlejemu je jedan od najstarijih hramova u svetu u kojoj se služi sveta liturgija.
Iza impozantne gvozdene kapije, nekoliko stotina metara pre samog manastira, nalaze se serpentine obrasle lekovitim biljem i cvećem neverovatnog izgleda i još neverovatnijih boja.
Hram Vaskrsenja Hristovog, takođe poznat i kao hram Groba Gospodnjeg ili crkva Vaskrsenja Hristovog ili crkva Svetog Groba se nalazi unutar zidina starog grada Jerusalima.
Sveti oci nas podsećaju da nema istinske vere bez dela, niti prave ljubavi bez žrtve.
Sam čin rađanja deteta nije samo biološki događaj, već duboko duhovni podvig, jer se kroz njega žena udostojava da postane saradnik Božiji u delu stvaranja.
Na konferenciji „Hrišćansko-socijalna inicijativa“ istaknuto kako lični odnos s Bogom i delatna ljubav mogu menjati svet i osnažiti zajednicu.
Dok se pred doček 2026. godine figurice po istočnom kalendaru nude kao amajlije za sreću, njihovo biblijsko značenje otvara neprijatna, ali važna pitanja o granici između dekoracije, sujeverja i hrišćanske savesti.
Iza drvenih zidova Lazarice kod Prolom banje kriju se čudni simboli i predanja koja i danas intrigiraju verni narod, ali i sve putnike namernike.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
U besedi za 30. utorak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o veri koja ne skreće pred opasnošću i o čoveku koji ne vodi narod snagom, već potpunim oslanjanjem na Boga.
Veliki srpski duhovnik 20. veka objašnjava kako možemo sačuvati dušu od nevidljivih napada koji vrebaju svakog nepažljivog čoveka.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog proroka Danila po starom kalendaru, dok se po novom proslavlja Sveta mučenica Anisija Solunska. Katolici i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama, dok Jevreji obeležavaju Asarah B’Tevet, dan strogog posta, žalosti i pokajanja.