OVO JE JEDAN OD NAJSTARIJIH PRIKAZA ISUSA HRISTA: Nalazi se duboko u zemlji, a evo iz kog je veka freska
Najstariji nivo je arheološki najzanimljiviji i sadrži grobove Feliksa i Adaukta u maloj podzemnoj bazilici.
U Jevanđelju po Jovanu piše: „Na tom mestu, gde je bio raspet, bio je vrt, a u vrtu novi grob, u kojem još niko nije bio položen“ (Jov. 19:41-42).
Arheolozi na Svetoj Zemlji otkrili su nove dokaze koji potvrđuju istinitost Svetog Jevanđelja . Već 2019. godine, Jerusalimska Pravoslavna Crkva i druge zajednice koje koriste Hram Svetog Groba, izgrađen na mestu raspeća, sahrane i Vaskrsenja Isusa Hrista, odobrile su radove na zameni poda i arheološka iskopavanja ispod hrama.
Tim istraživača pod vođstvom profesorke Franceske Romane Stasole sa Rimskog univerziteta „Sapienza“ otkrio je dokaze da su pre 2.000 godina na tom mestu rasla maslinova stabla i vinogradi. Geobotanička istraživanja i analiza polena iz iskopina pokazali su prisustvo ovih biljaka iz pred-hrišćanskog perioda, dok je radiokarbonska analiza koja bi precizirala starost nalaza još uvek u toku.
U Jevanđelju po Jovanu piše: „Na tom mestu, gde je bio raspet, bio je vrt, a u vrtu novi grob, u kojem još niko nije bio položen“ (Jov. 19:41-42).
S obzirom na veliki broj hodočasnika koji posećuju hram, arheolozi su podelili prostor na zone i rade na iskopavanjima po etapama, kako bi se olakšao pristup vernicima.
- Nove tehnologije nam omogućavaju da, kao iz komadića slagalice, stvorimo celokupnu sliku - rekla je Stasola.

Kao i veći deo Starog grada Jerusalima, hram se nalazi na mestu drevnog kamenoloma, koji je s vremenom delimično napušten. Zatim je ovaj region postao poljoprivredna zemlja.
- Podizane su niske kamene zidove, a prostor između njih popunjen zemljom. Geobotanički nalazi su posebno interesantni za nas, jer potvrđuju postojanje vrta na ovom mestu, koji se pominje u Jevanđelju po Jovanu - nastavila je profesorka.
- Kako je kamenolom postepeno napuštan, u steni su počeli da klesaju grobnice, i tako je nastalo nekoliko sahrana na ovom mestu - zaključila je ona.
Podsećamo da je nakon osvajanja Jerusalima od strane Rimljana 70. godine nove ere, car Hadrijan (117-138) preimenovao Jerusalim u Eliju Kapitolinu i sagradio na mestu kamenoloma pagansko svetište. Ovaj hram je bio u funkciji sve do četvrtog veka, kada je car Konstantin I Veliki (306-337), sveti i ravnoapostolski car, naredio da se sruši, kako bi na tom mestu sagradio hrišćansku crkvu. Tokom iskopavanja pod vođstvom svetitelja Makariја I, episkopa Jerusalimskog (312-335), otkriveno je tačno mesto Hristove grobnice, isklesane u prirodnoj steni.
Najstariji nivo je arheološki najzanimljiviji i sadrži grobove Feliksa i Adaukta u maloj podzemnoj bazilici.
Parada kreće u 11 sati ujutro, 14. marta, a meštani će nositi kostime, a mnogi pešaci će hodati na štulama.
Nakon što su Persijanci osvojili Svetu zemlju i polomili koplje na dva dela, njegov vrh je otišao u Carigrad gde se čuvao u crkvi Svete Sofije, a posle u crkvi Device Faroske.
Na svečanosti povodom Dana nezavisnosti Grčke u Beloj kući američki predsednik primio je nesvakidašnji dar i hvalospeve bez presedana. Grčka pravoslavna zajednica slavila je svoj veliki dan, dok je Tramp iskoristio priliku da istakne snagu grčkog naroda i njegov značaj u Americi.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Još kao dečak čuvao je ovce, ali je vreme koje je provodio na pašnjacima koristio za molitvu.
Čak i kada mnogo puta padne, čovek ne treba da odustane od pokajanja, molitve i borbe za sopstveno spasenje.
Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem.
Đurđic se obeležava kao uspomena na prenos moštiju Svetog Georgija iz Nikomidije u Lidu Palestinsku.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
To je bilo prvi put da je pomerena od najmanje 1810. godine, kada su sprovedeni poslednji radovi zbog požara u bazilici, a možda i ranije, rekao je otac Samuel Aghojan iz Jermenske crkve.
Veličanstvena crkva Rođenja Hristovog u Vitlejemu je jedan od najstarijih hramova u svetu u kojoj se služi sveta liturgija.
Iza impozantne gvozdene kapije, nekoliko stotina metara pre samog manastira, nalaze se serpentine obrasle lekovitim biljem i cvećem neverovatnog izgleda i još neverovatnijih boja.
Hram Vaskrsenja Hristovog, takođe poznat i kao hram Groba Gospodnjeg ili crkva Vaskrsenja Hristovog ili crkva Svetog Groba se nalazi unutar zidina starog grada Jerusalima.
Čak i kada mnogo puta padne, čovek ne treba da odustane od pokajanja, molitve i borbe za sopstveno spasenje.
Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Još kao dečak čuvao je ovce, ali je vreme koje je provodio na pašnjacima koristio za molitvu.
Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.
Sveti oci upozoravali su da se čovek ne sme vezivati za rđave pomisli niti im pridavati preveliku pažnju, već da treba da se okrene molitvi i veri.
U pravoslavnom učenju reč ima posebnu težinu, a od čoveka se očekuje da je koristi za dobro, a ne za povređivanje drugih.