Ova zabrana je, zapravo, ukorenjena u drevnim crkvenim pravilima.
U pravoslavlju postoji praksa koja zabranjuje ženama da ulaze u oltar, ali važno je razumeti da to nije zbog mišljenja da su žene "niže" ili "gore" od muškaraca. Ova zabrana je, zapravo, ukorenjena u drevnim crkvenim pravilima.
Na primer, 9. pravilo Šestog vaseljenskog sabora kaže: "Neka se nikome od laika ne dozvoli da uđe u sveti oltar“, što se odnosilo na sve laike, bez obzira na pol ili starost. Dakle, ni muškarci ni žene nisu smeli da ulaze u oltar, jer je oltar bio prostor rezervisan za sveštenstvo.
Zbog toga što su samo muškarci mogli postati sveštenici, mogućnost da žena uđe u oltar bila je dodatno ograničena.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Oltar, Ilustracija
Međutim, zabrana pristupa oltaru ženama u pravoslavlju nije apsolutna, a to je objasnio Andrej Muzolf, profesor Kijevske duhovne akademije
- Zabrana ulaska ženama u oltar nikako nije apsolutna i kategorična. Tako, na primer, u drugim pomesnim Crkvama, na primer u Rumuniji, postoji takva tradicija da posle osvećenja hrama svi koji se molili, i muškarci i žene, mogu da uđu u oltar, i čak da se poklone Prestolu - kaže on.
I ruska i ukrajinska Crkva ima praksu pristupa žena u oltar.
- Ali, ova praksa je tipična uglavnom za ženske manastire, a u oltar se ne puštaju sve žene, već samo one koje su dostigle određenu starost, kada se završavaju procesi povezani sa mesečnim ciklusom u telu žene - objasnio je on.
Shutterstock/agrofruti
Oltar, Ilustracija
Što se tiče prakse u SPC i tu postoji praksa pristupa žene olataru, ali samo u jednom slučaju.
To je za sajt "Svetosavlje" jednom prilikom objasnio jeromonah Evtimije odgovarajući na pitanje jednog vernika.
- U oltar ne sme ući neposvećeno lice, a ne muško ili žensko. U ženskim manastirima, po naročitom blagoslovu arhijereja, jedna monahinja osvedočena u pobožnom životu i bogobojažljiva može ući u Sveti oltar i to samo da bi održavala čistoću i red u njemu, ništa više - objasnio je on.
Zanimljivo je da ono, za čim većina ljudi juri u ovozemaljskom životu - novac, karijera, bogatstvo – pred smrt postaju nebitni i ostaju daleko u senci stvari koji se najčešće zanemaruju u životu.
Pravoslavlje uči da je brak zajednica ljubavi, u kojoj oba partnera, kroz međusobnu podršku i poštovanje, imaju ulogu da rastu i postignu duhovnu zrelost.
Među anđelima vlada savršeno jednomislije, jednodušnost i ljubav, a uz to još i potpuna poslušnost nižih činova višim činovima, i svih ukupno svetoj volji Božjoj.
Pred praznik Sabora Svetog arhangela Mihaila ponovo izbija rasprava o slavskom žitu: narodna predanja tvrde jedno, crkveni kanoni drugo — a mnogi domaćini ni ne slute da izostavljaju obavezan deo slave.
Objavljivanjem radne biografije na platformama za zapošljavanje, katolički sveštenik skrenuo je pažnju na pad priloga i finansijsku borbu svoje parohijske zajednice, o kojoj se već godinama gotovo i ne govori.
Tradicionalna slika porodice, u kojoj je muškarac bio primarni zaštitnik i hranitelj, dok je žena bila čuvar doma, danas ustupa mesto novim obrascima funkcionisanja.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Pred praznik Sabora Svetog arhangela Mihaila ponovo izbija rasprava o slavskom žitu: narodna predanja tvrde jedno, crkveni kanoni drugo — a mnogi domaćini ni ne slute da izostavljaju obavezan deo slave.
Tradicionalna slika porodice, u kojoj je muškarac bio primarni zaštitnik i hranitelj, dok je žena bila čuvar doma, danas ustupa mesto novim obrascima funkcionisanja.
Kroz biblijske priče o Marti i Mariji otkrijte kako Hronos i Kairos oblikuju naš život, zašto stalno jurimo i propuštamo ono što nosi smisao, i kako svaka sekunda može postati dodir večnosti.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Kroz biblijske priče o Marti i Mariji otkrijte kako Hronos i Kairos oblikuju naš život, zašto stalno jurimo i propuštamo ono što nosi smisao, i kako svaka sekunda može postati dodir večnosti.
U besedi za 24. četvrtak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o tome kako su ljudi pre Isusovog dolaska živeli u mreži iskušenja i sablazni.