Ova zabrana je, zapravo, ukorenjena u drevnim crkvenim pravilima.
U pravoslavlju postoji praksa koja zabranjuje ženama da ulaze u oltar, ali važno je razumeti da to nije zbog mišljenja da su žene "niže" ili "gore" od muškaraca. Ova zabrana je, zapravo, ukorenjena u drevnim crkvenim pravilima.
Na primer, 9. pravilo Šestog vaseljenskog sabora kaže: "Neka se nikome od laika ne dozvoli da uđe u sveti oltar“, što se odnosilo na sve laike, bez obzira na pol ili starost. Dakle, ni muškarci ni žene nisu smeli da ulaze u oltar, jer je oltar bio prostor rezervisan za sveštenstvo.
Zbog toga što su samo muškarci mogli postati sveštenici, mogućnost da žena uđe u oltar bila je dodatno ograničena.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Oltar, Ilustracija
Međutim, zabrana pristupa oltaru ženama u pravoslavlju nije apsolutna, a to je objasnio Andrej Muzolf, profesor Kijevske duhovne akademije
- Zabrana ulaska ženama u oltar nikako nije apsolutna i kategorična. Tako, na primer, u drugim pomesnim Crkvama, na primer u Rumuniji, postoji takva tradicija da posle osvećenja hrama svi koji se molili, i muškarci i žene, mogu da uđu u oltar, i čak da se poklone Prestolu - kaže on.
I ruska i ukrajinska Crkva ima praksu pristupa žena u oltar.
- Ali, ova praksa je tipična uglavnom za ženske manastire, a u oltar se ne puštaju sve žene, već samo one koje su dostigle određenu starost, kada se završavaju procesi povezani sa mesečnim ciklusom u telu žene - objasnio je on.
Shutterstock/agrofruti
Oltar, Ilustracija
Što se tiče prakse u SPC i tu postoji praksa pristupa žene olataru, ali samo u jednom slučaju.
To je za sajt "Svetosavlje" jednom prilikom objasnio jeromonah Evtimije odgovarajući na pitanje jednog vernika.
- U oltar ne sme ući neposvećeno lice, a ne muško ili žensko. U ženskim manastirima, po naročitom blagoslovu arhijereja, jedna monahinja osvedočena u pobožnom životu i bogobojažljiva može ući u Sveti oltar i to samo da bi održavala čistoću i red u njemu, ništa više - objasnio je on.
Zanimljivo je da ono, za čim većina ljudi juri u ovozemaljskom životu - novac, karijera, bogatstvo – pred smrt postaju nebitni i ostaju daleko u senci stvari koji se najčešće zanemaruju u životu.
Pravoslavlje uči da je brak zajednica ljubavi, u kojoj oba partnera, kroz međusobnu podršku i poštovanje, imaju ulogu da rastu i postignu duhovnu zrelost.
Govoreći o ženi uhvaćenoj u preljubi, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava koliko je lako osuditi, a koliko teško zaviriti u sopstvenu savest – i zašto Bog ne presuđuje kao ljudi.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Vlasija po starom i Prvo i Drugo obretenje glave Svetog Jovana Krstitelja po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Modesta, muslimani su u mesecu ramazanu, dok u judaizmu danas nema velikog verskog praznika.
Pouka ave Doroteja otkriva zašto uzdržanje od hrane nema snagu ako jezik osuđuje, pogled luta, a dela ostaju bez kontrole i kako bez unutrašnje discipline nema istinskog podviga.
Episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički podsetio je vernike da telo ne pomaže ništa, ističući snagu posta, molitve i svetih Tajni u borbi protiv zla i pripremi duše za najradosniji hrišćanski praznik.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Bez miksera, bez čekanja i bez raskoši, ovaj recept čuva duh porodičnih okupljanja i dana kada crkveni kalendar dopušta da se radost podeli i kroz desert koji nije postan.
Govoreći o ženi uhvaćenoj u preljubi, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava koliko je lako osuditi, a koliko teško zaviriti u sopstvenu savest – i zašto Bog ne presuđuje kao ljudi.
Pouka ave Doroteja otkriva zašto uzdržanje od hrane nema snagu ako jezik osuđuje, pogled luta, a dela ostaju bez kontrole i kako bez unutrašnje discipline nema istinskog podviga.
Pouka čuvara kivota Svetog Vasilija Ostroškog slikovito pokazuje zašto selektivni post vodi duhovnom “utapanju” i podseća da vera zahteva doslednost od početka do kraja.
Ovaj sveti period traje sedam nedelja i predstavlja vreme duhovne pripreme, pokajanja, molitve i uzdržanja, kako bi vernici dostojno dočekali praznik nad praznicima - Vaskrs.
U bolnici u Bostonu, pred prognozom bez nade, roditelji su izabrali molitvu umesto očaja, a ono što je usledilo promenilo je pogled jednog racionalnog naučnika na granice medicine, vere i onoga što nazivamo nemogućim.
Uzdržanje od mrsne hrane samo je spoljašnji, vidljivi deo podviga, dok je njegov dublji smisao unutrašnja borba sa sobom, svojim slabostima i strastima.
Od strogog uzdržanja na vodi do dana razrešenja na ribu – pred vernicima je vreme molitve, praštanja i unutrašnjeg preispitivanja; donosimo raspored po sedmicama, pravila ishrane i najvažnije duhovne smernice.