Ova zabrana je, zapravo, ukorenjena u drevnim crkvenim pravilima.
U pravoslavlju postoji praksa koja zabranjuje ženama da ulaze u oltar, ali važno je razumeti da to nije zbog mišljenja da su žene "niže" ili "gore" od muškaraca. Ova zabrana je, zapravo, ukorenjena u drevnim crkvenim pravilima.
Na primer, 9. pravilo Šestog vaseljenskog sabora kaže: "Neka se nikome od laika ne dozvoli da uđe u sveti oltar“, što se odnosilo na sve laike, bez obzira na pol ili starost. Dakle, ni muškarci ni žene nisu smeli da ulaze u oltar, jer je oltar bio prostor rezervisan za sveštenstvo.
Zbog toga što su samo muškarci mogli postati sveštenici, mogućnost da žena uđe u oltar bila je dodatno ograničena.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Oltar, Ilustracija
Međutim, zabrana pristupa oltaru ženama u pravoslavlju nije apsolutna, a to je objasnio Andrej Muzolf, profesor Kijevske duhovne akademije
- Zabrana ulaska ženama u oltar nikako nije apsolutna i kategorična. Tako, na primer, u drugim pomesnim Crkvama, na primer u Rumuniji, postoji takva tradicija da posle osvećenja hrama svi koji se molili, i muškarci i žene, mogu da uđu u oltar, i čak da se poklone Prestolu - kaže on.
I ruska i ukrajinska Crkva ima praksu pristupa žena u oltar.
- Ali, ova praksa je tipična uglavnom za ženske manastire, a u oltar se ne puštaju sve žene, već samo one koje su dostigle određenu starost, kada se završavaju procesi povezani sa mesečnim ciklusom u telu žene - objasnio je on.
Shutterstock/agrofruti
Oltar, Ilustracija
Što se tiče prakse u SPC i tu postoji praksa pristupa žene olataru, ali samo u jednom slučaju.
To je za sajt "Svetosavlje" jednom prilikom objasnio jeromonah Evtimije odgovarajući na pitanje jednog vernika.
- U oltar ne sme ući neposvećeno lice, a ne muško ili žensko. U ženskim manastirima, po naročitom blagoslovu arhijereja, jedna monahinja osvedočena u pobožnom životu i bogobojažljiva može ući u Sveti oltar i to samo da bi održavala čistoću i red u njemu, ništa više - objasnio je on.
Zanimljivo je da ono, za čim većina ljudi juri u ovozemaljskom životu - novac, karijera, bogatstvo – pred smrt postaju nebitni i ostaju daleko u senci stvari koji se najčešće zanemaruju u životu.
Pravoslavlje uči da je brak zajednica ljubavi, u kojoj oba partnera, kroz međusobnu podršku i poštovanje, imaju ulogu da rastu i postignu duhovnu zrelost.
Prema rečima moskovskog mitropolita iz 19. veka, čovek pred putirom ne stoji kao pred simbolom, već pred ognjem koji preobražava greh, leči unutrašnje rane i otvara perspektivu večnog života.
Arhijerejska liturgija, litija oko crkve Svete Trojice i molitveno jedinstvo monaštva, sveštenstva i vernog naroda obeležili su hramovnu slavu Donjeg Ostroga, uz poruku o prisustvu i delovanju Svetog Duha u Crkvi.
Miris zelenila i venčići od trave koje vernici nose kućama nisu samo deo praznične tradicije. Iza ovog običaja krije se sećanje na događaje koji povezuju Avrama, Mojsija i silazak Svetog Duha na apostole.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Prema rečima moskovskog mitropolita iz 19. veka, čovek pred putirom ne stoji kao pred simbolom, već pred ognjem koji preobražava greh, leči unutrašnje rane i otvara perspektivu večnog života.
U besedi za nedelju 7. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički opisuje delovanje Duha istine kao unutrašnje svedočenje koje ne objašnjava samo veru, već je čini živom, prisutnom i lično doživljenom.
Kada se reči izgovaraju mehanički i bez unutrašnje pažnje, pouka starca Ilije Optinskog otkriva kako jedan jednostavan duhovni početak može da promeni smisao molitve i odnos čoveka prema svakodnevici.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
Otvarajući predavanje igumana Jefrema, patrijarh srpski saopštio blagu vest da se boravak Časnog pojasa produžava zbog velikog broja vernika koji danima pristižu iz cele Srbije i regiona.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
U besedi za nedelju 7. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički opisuje delovanje Duha istine kao unutrašnje svedočenje koje ne objašnjava samo veru, već je čini živom, prisutnom i lično doživljenom.
Od rada i baštovanstva do venčanja i odlaska na groblje - jeromonah Visokopetrovskog manastira u Moskvi razjašnjava šta Crkva zaista uči o Duhovima, a šta potiče iz narodnih zabluda i sujeverja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Silazak Svetog Duha na apostole – Duhove (Pedesetnicu), po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Pohod Blažene Djevice Marije Elizabeti, dok muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik, a Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.