Umesto izraza "igre na sreću“, kakvim su ovaj način zarade želeli da predstave ljudima, sveštenik insistira da ga nazivamo pravim imenom.
Dok naokolo niču nova mesta u kojima "igre na nesreću“ mame prolaznike, sveštenik Danijel Nikolić upozorava da ne ulazimo u takve prostorije, jer na taj način raskidamo vezu sa samima sobom i prepuštamo se poroku koji nas postepeno udaljava od naše božanske suštine.
Otac Danijel apeluje, navodeći kao glavni argument da je to put s kojeg se čovek teško može vratiti.
- Kockanje je zaista velika muka današnjice i mislim da izvlači iz čoveka ono nešto najgore, čime se ne ponosimo. Potrebna je svakako velika muka, mnogo truda, odricanja, žrtvovanja da bismo se vratili na pravi put. To je, možemo slobodno reći, igra na nesreću.
Umesto izraza "igre na sreću“, kakvim su ovaj način zarade želeli da predstave ljudima, sveštenik insistira da ga nazivamo pravim imenom.
- Igra na nesreću, jer se kroz stupanje u kockanje i takav način života zaista raskida sav čovek. Raskidaju se i porodične veze, i u svakom smislu čovek se uništava. Sam pojam kockanja, u osnovi gledajući njegovu namenu, njegovu svrhu i razlog, možemo reći da je on potpuno na suprotnim stranama od pojma dobrote, odnosno od pojma truda, od posebnosti koju nam Gospod daje, od ličnog zalaganja, od žrtve, od rada u osnovi, na što smo zaista pozvani.
Printscreen Televizija Hram
Otac Danijel Nikolić
Navodi da kockanje odvlači u dublji bezdan, a da se u tom mraku i pri takvom padu čovekova božanska priroda usitnjuje.
- Pokazuje neku najružniju sliku čoveka. Zamislite da sad jedan porodičan čovek dolazi posle prvog u mesecu, kada je bila plata, i ostavlja celu platu u kockarnici, ostaje do kasno u noći za tim aparatom. Mislim da kockanja ni u kakvom slučaju ne može biti opravdanje - zaključuje otac Danilo.
BONUS VIDEO: Monah iz manastira Tumane otkrio istinu: Ovo je ključ za jaku veru
U Cetinjskom manastiru služena je sveta liturgija i pomen junacima Vučedolske bitke, uz snažne duhovne poruke mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o značaju molitve, slobode, jedinstva i kosovskog zaveta.
Sveta mučenica Marina, koja je među narodom poznata kao Ognjena Marija, ubraja se među velike hrišćanske svetice, a njen dan je u crkvenom kalendaru označen crnim slovom, što govori o posebnom poštovanju koje joj se ukazuje.
U duhovnoj pesmi koja plamti kao sama vera mučenice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički opevao je duhovnu snagu ove svetiteljke – kao primer nepokolebljive ljubavi prema Hristu i trijumfa nad zlom kroz molitvu i trpljenje.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Najveći deo tih sredstava od 28 odsto uplaćen je iz Sjedinjenih Američkih Država, domovine novog pape, ali troškovi su znatno premašili prikupljene donacije, tako da je iz fonda te godine izdvojeno 103 miliona evra, saopšteno je iz Vatikana.
Sveta mučenica Marina, koja je među narodom poznata kao Ognjena Marija, ubraja se među velike hrišćanske svetice, a njen dan je u crkvenom kalendaru označen crnim slovom, što govori o posebnom poštovanju koje joj se ukazuje.
U duhovnoj pesmi koja plamti kao sama vera mučenice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički opevao je duhovnu snagu ove svetiteljke – kao primer nepokolebljive ljubavi prema Hristu i trijumfa nad zlom kroz molitvu i trpljenje.
U ekskluzivnom intervjuu, starešina manastira Svetih arhangela kod Prizrena govori o duhovnoj snazi, teškim iskušenjima i rastućem značaju manastira za Srbe na Kosovu i Metohiji.
Protojerej-stavrofor Branko Ćurčin iz „Zemlje živih“ govori o tome zašto zavisnici moraju da prođu kroz pakao bola da bi pronašli smisao, veru i svoj put ka slobodi.
Na lokalitetu crkve Bogorodice Hvostanske, unutar zaštićene zone, održan je obred bez blagoslova Srpske pravoslavne crkve, uz poruke mržnje prema pravoslavnim Srbima.
U besedi za sredu 8. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da istina nije sezonska stvar – ona se mora čuti, primiti i ponovo slušati, baš kao što se svakoga dana ore zemlja, ide putem i jede hleb. Bez tog ritma, duša ostaje prazna.