Printscreen/Youtube/Телевизија Храм/DNEVNJAKOtac Rafailo naveo da svoju pažnju usmerimo na ispravne stvari.
Iguman manastira Podmaine upozorio je na rizik od kocke, koja stvara zavisnost i vodi ka stalnom stvaranju dugova, uz ozbiljan uticaj na sve sfere života, uključujući brakove i imovinu.
Otac Rafailo Boljević upozorio je na zavisnost od kocke i na to da se kockanjem ljudi izlažu rapidnom propadanju, dozvoljavajući da ih ta radnja ugrozi na svim poljima. Nije redak primer brakova koji su zbog ovog opasnog poruka propali, niti imovine izgubljene raznim zaduživanjima, kako bi podmirili dug kocke.
Međutim, sve bi to bilo donekle razumljivo da kocka nije opasnost koja uglavnom dovodi do stvaranja dugova koji se stalno otplaćuju, jer je u pitanju aktivnost koja stvara zavisnost.
Otac Rafailo je objasnio da zamračena atmosfera i bleskanje aparata i igra svetlosti, koja se odvija u prostorijama kockarnice, u kombinaciji sa nedostatkom kiseonika dovode do rasejanosti, koja ide u prilog srljanju. Ilustrujući jedan primer kockanja u cik zore naglasio je veštači izazvano odsustvo pažnje kod osobe koja posećuje takva mesta.
- U nekom pokeraškom finalu u tri, četiri sata ujutru ti si rasejan. U kockarnicama se ne kocka po dnevnoj svetlosti, sve je izolovano, a kiseonik je ograničen. Nema svetlosti, nema sunca, kiseonika i ne treba da znaš da li je noć ili dan. Nema pažnje i ne treba da je bude tamo - objasnio je podli uticaj takvog okruženja na ljudsku psihu otac Rafailo.
Printscreen/Youtube/Манастир Подмаине - ПРОПОВЕДИ
Otac Rafailo naveo da svoju pažnju usmerimo na ispravne stvari.
Izenadilo ga je to da ljudsku pažnju privlače svakojake podvale, a ono što zaista treba da bude u domenu naših interesovanja ostaje u zapećku, kao da nije vredno potpune posvećenosti naših misli.
Naveo je da ipak treba da preispitamo ono što nam svakodnevno odvraća koncentraciju i usmermo je na ono što je svrsishodno i od Boga dato.
- Svakakve gluposti svet nudi. Šta se sve ne prodaje i privlači našu pažnju... Nekad mi kažu da sam radikalan, ali ne mogu da prihvatim to da nam određene stvari prisvajaju pažnju, a da nam onaj sa koga serafimi i heruvimi i sve nebeske sile i sva nebeska crkva ne skidaju poglede ostaju u retrovizoru - zaključio je iguman manastira Podmaine.
Porodica je zajednica pred kojoj se u savremenom svetu nameću brojni izazovi sa ciljem da onesposobe njenu svrhu, a to je zajedništvo puno razumevanja i ljubavi.
Kada se susretnemo sa nekim zlodelom, u nama raste želja da reagujemo i zaštitimo se. Međutim, pravoslavna mudrost ovog sveca nas podseća da prava snaga leži u smirenju i praštanju. Saznajte kako praštanje i dobrota prema onima koji nas povrede ne samo da donose unutrašnji mir, već nas i približavaju spasenju.
Ova srednjovekovni manastir, posvećen Svetoj Petki, poznat je po tradiciji okupljanja Srba i legendama o kosovskim junacima koji su tu lečeni i sahranjivani.
U predanju Pravoslavne crkve čuva se svedočanstvo o mladoj hrišćanki iz 2. veka čija je nepokolebljiva vera, prema crkvenom sećanju, prkosila tamnici, vatri i lavovima – i ostavila trag koji se obeležava 26. maja.
Mitropolit šumadijski u Hramu Svetog Nikolaja upozorio je da čovek bez vere, ljubavi i odgovornosti lako izgubi i sebe i druge, poručivši da Bog čoveka ne menja silom, već ljubavlju.
U trci za još većim bogatstvom mnogi ne primete da gube mir, dok poruka jednog od najvećih svetitelja pravoslavlja razotkriva kako se u toj navici rađa stalna napetost i unutrašnja uznemirenost.
Među vernim narodom koji je primio blagoslov sa Svete Gore otvorilo se pitanje pravilnog ophođenja prema osveštanoj trakici, a sveštenici iznose pojašnjenje u skladu sa crkvenom praksom.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U trci za još većim bogatstvom mnogi ne primete da gube mir, dok poruka jednog od najvećih svetitelja pravoslavlja razotkriva kako se u toj navici rađa stalna napetost i unutrašnja uznemirenost.
Među vernim narodom koji je primio blagoslov sa Svete Gore otvorilo se pitanje pravilnog ophođenja prema osveštanoj trakici, a sveštenici iznose pojašnjenje u skladu sa crkvenom praksom.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za ponedeljak 7. sedmice po Vaskrsu otkriva se zašto čovek često zaboravlja Boga upravo onda kada mu u životu sve ide dobro.
Dok se porodični razgovori sve češće svode na obaveze i ekran, jedna pouka starca Pajsija Svetogorca otvara pitanje koje mnogi izbegavaju: šta ostaje od vere kada se prestane živeti, prenositi i ponavljati u svakodnevici?
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Epifanija Kiparskog po starom i Treće obretenje glave Svetog Jovana Krstitelja po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Mariju Majku Crkve, dok muslimani obeležavaju Dan Arefata, a Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Dok se porodični razgovori sve češće svode na obaveze i ekran, jedna pouka starca Pajsija Svetogorca otvara pitanje koje mnogi izbegavaju: šta ostaje od vere kada se prestane živeti, prenositi i ponavljati u svakodnevici?
Dok sukobi i nestabilnost i dalje potresaju region, milioni vernika pristižu u Meku, gde je večeras zvanično počeo hadž i gde se odvija jedno od najvećih okupljanja na planeti.