Kada se susretnemo sa nekim zlodelom, u nama raste želja da reagujemo i zaštitimo se. Međutim, pravoslavna mudrost ovog sveca nas podseća da prava snaga leži u smirenju i praštanju. Saznajte kako praštanje i dobrota prema onima koji nas povrede ne samo da donose unutrašnji mir, već nas i približavaju spasenju.
Život nas često stavlja pred izazove nepravde, bola i poniženja, koji mogu probuditi u nama duboku potrebu za reakcijom. U takvim trenucima osećamo snažan impuls da branimo svoje dostojanstvo i uzvratimo onima koji su nas povredili. Međutim, pravoslavna vera nudi drugačiji put – put smirenja, koji ne samo da nas štiti od povreda, već nas vodi ka unutrašnjem miru i spasenju. Sveti Jovan Zlatousti nas svojim rečima upućuje na ovaj put, ukazujući nam da je prava pobeda nad nepravdom u uzvraćanju dobrom.
- Ako uzvratiš nepravdom na nepravdu koja ti je učinjena, tada nisi samo uzvratio, već si naneo zlo samom sebi - govorio je Sveti Jovan Zlatousti. U ovim jednostavnim, ali dubokim rečima krije se mudrost koja poziva na razumevanje suštine nepravde. Svaki put kada odgovorimo zlom na zlo, činimo nešto opasno po vlastitu dušu – udaljavamo se od Božijeg milosrđa i poništavamo oproštaj za sopstvene grehe. Osvećujući se, ne postiže se istinska pravda; naprotiv, otvaramo srce nemiru i ogorčenju.
Printscreen/Youtube/IstinoLjublje - dela Svetih otaca
Ikona Svetog Jovana Zlatoustog
Smirenje u pravoslavlju nije znak slabosti, već najviša vrlina, znak snage i vere. Kada nas neko povredi, možda instinktivno osećamo da je osvećivanje jedini način da povratimo unutrašnji mir. Međutim, Sveti Jovan podseća:
- Ništa ne raduje Boga više nego kada ne uzvraćamo zlo za zlo.
Prava duhovna zaštita je, zapravo, sposobnost da mirno podnesemo nepravdu, verujući da će Bog, koji vidi i zna sve, urediti stvari na najbolji način.
Nekome ko se prvi put suočava sa ovim učenjem može delovati teško ili čak nemoguće da na zlo odgovori dobrom. Ipak, Sveti Jovan nas uči:
- Ovo je najvažnije: ne samo da ne uzvraćaš zlo zlom, već i da na zlo odgovoriš dobrim.
Takav čin ne samo da oslobađa naše srce od mržnje, već može pokolebati i onoga koji nam je učinio zlo. Kada na provokaciju odgovorimo spokojnošću i milosrđem, drugi se suočava sa težinom svojih postupaka, a mi čuvamo sopstveni mir.
Najteži deo suočavanja sa nepravdom jeste oproštaj.
- Pretrpeo si mnogo nepravde i lišen si mnogih stvari zbog nekoga, klevetan si i oštećen u veoma važnim stvarima svog života, i zato želiš da vidiš kako je tvoj brat kažnjen? I ovde je ponovo korisno da mu oprostiš - govorio je ovaj ugodinik Božji.
- Praštanjem mi prepuštamo pravdu Bogu, jer On je jedini koji zna kako da je izvede na pravi put.
Sveti Jovan Zlatousti nas, kroz mudre reči, uči da je najopasnije za dušu ako se prepusti osveti i zlopamćenju. Smirenje, kao čin predavanja naših nevolja u Božje ruke, donosi nam istinski mir, dok osveta budi nemir i udaljava nas od Božje prisutnosti. Umesto osvete, blagoslov onoga koji nam je učinio nepravdu čini najviše za nas same, jer naš duh postaje slobodan od tereta zla.
Balans između reakcije na nepravdu i očuvanja smirenja leži u veri u Božiju pravdu i milost. Čineći dobro u trenucima kada nam se nanosi zlo, izdižemo se iznad prolaznih povreda, gradeći trajni mir u svom srcu. Naš cilj, prema učenju svetih otaca, jeste spasenje – a do njega nas vodi put ljubavi, oprosta i smirenja, put koji nas, u krajnjoj liniji, oslobađa svakog zemaljskog tereta zla.
Drevne mudrosti ugodnika Božjih o ljubavi, oproštaju, molitvi i zajedništvu osvetljavaju put ka sreći i harmoniji u svakom domu. Kroz ove večne poruke možemo pronaći rešenje za mnoge izazove koji se pojavljuju u porodičnim odnosima.
Da li pokajanje traje godinama, mesecima ili je potrebno samo nekoliko dana? Oslanjajući se na reči Prepodobnog Sisoja Velikog, upokojeni monah manastira Bošnjane i veliki duhovnik otkriva koliko je zapravo potrebno za očišćenje duše i šta je ključ pravog pokajanja u pravoslavlju.
Na godišnjem zasedanju Evroazijskog društva za kardiovaskularnu i torakalnu hirurgiju u Jašiju, poglavar Rumunske pravoslavne crkve okupljenim lekarima govorio je o isceljujućoj snazi ljubavi i saosećanja, ističući povezanost medicinske nauke sa hrišćanskom duhovnošću.
Porodica je zajednica pred kojoj se u savremenom svetu nameću brojni izazovi sa ciljem da onesposobe njenu svrhu, a to je zajedništvo puno razumevanja i ljubavi.
U besedi za četvrtak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o stradanju pravednika, prolaznoj slavi i sudovima Božjim koji prevazilaze ljudsko razumevanje.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog mučenika Longina Sotnika po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetu mučenicu Anastasiju Rimljanku i Prepodobnog Avramija. Katolička crkva spominje Svetog Narcisa Jerusalimskog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Čovek lako počne da veruje da ga njegovi gresi određuju, pa zaboravi na vrline koje mu je Bog podario. Starac Emilijan objašnjava šta nas zaista udaljava od borbe za sopstvenu dušu.
Protojerej Andrej Eefanov objašnjava zašto se javljaju ovakve misli, kako da se izborimo sa strahom od gubitka roditelja i kada je važno potražiti stručnu pomoć.
Razbijeni spomenici i fotografije pokojnika potresli su nekadašnje stanovnike Vučinića, dok sveštenik Darko Kujundžić upozorava da napadi traju godinama, a Međureligijsko veće BiH traži hitnu istragu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
U besedi za četvrtak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o stradanju pravednika, prolaznoj slavi i sudovima Božjim koji prevazilaze ljudsko razumevanje.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog mučenika Longina Sotnika po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetu mučenicu Anastasiju Rimljanku i Prepodobnog Avramija. Katolička crkva spominje Svetog Narcisa Jerusalimskog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Čovek lako počne da veruje da ga njegovi gresi određuju, pa zaboravi na vrline koje mu je Bog podario. Starac Emilijan objašnjava šta nas zaista udaljava od borbe za sopstvenu dušu.
Protojerej Andrej Eefanov objašnjava zašto se javljaju ovakve misli, kako da se izborimo sa strahom od gubitka roditelja i kada je važno potražiti stručnu pomoć.
U besedi za četvrtak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o stradanju pravednika, prolaznoj slavi i sudovima Božjim koji prevazilaze ljudsko razumevanje.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog mučenika Longina Sotnika po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetu mučenicu Anastasiju Rimljanku i Prepodobnog Avramija. Katolička crkva spominje Svetog Narcisa Jerusalimskog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Čovek lako počne da veruje da ga njegovi gresi određuju, pa zaboravi na vrline koje mu je Bog podario. Starac Emilijan objašnjava šta nas zaista udaljava od borbe za sopstvenu dušu.
Protojerej Andrej Eefanov objašnjava zašto se javljaju ovakve misli, kako da se izborimo sa strahom od gubitka roditelja i kada je važno potražiti stručnu pomoć.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
Razbijeni spomenici i fotografije pokojnika potresli su nekadašnje stanovnike Vučinića, dok sveštenik Darko Kujundžić upozorava da napadi traju godinama, a Međureligijsko veće BiH traži hitnu istragu.