U trenucima kada nas reči povrede, učenja svetih otaca pružaju utehu i savete o tome kako zadržati duhovni mir. Otkrijte zašto uvrede, poput eha u pustinji, uvek pronalaze put nazad do onih koji ih izgovore.
U svetu prepunom nesporazuma i oštrih reči, reči svetih otaca Pravoslavne crkve osvetljavaju put ka duhovnom smirenju. Njihove pouke nadilaze vekove, pružajući savete kako uvrede ne shvatiti kao povod za sukob, već kao priliku za duhovni rast i izgradnju vrlina poput strpljenja, poniznosti i oproštaja.
Sveti Jovan Zlatousti, veliki učitelj vere, poručuje:
„Kao što se u pustinji odjek vraća onome koji je govorio, tako se i uvrede vraćaju onome koji ih izgovara. Ili, tačnije rečeno, dok se zvuk predaje vazduhu, uvreda se vraća još jača.“
Printscreen
Ikona Svetog Jovana Zlatoustog
Njegove reči nas podsećaju da uvrede više govore o onome ko ih izgovara nego o onome ko ih prima. On je drugom prilikom zapisao:
„Onaj koji psuje tokom celog svog života širi smrad. Njegova usta su nečistija od kanalizacije.“
Sveti Jovan Zlatousti, na ovu temu, takođe je rekao:
„Psovka nije plod gneva, već malodušnosti. Što više neko psuje drugoga, to više uzdiže onoga koga psuje. Uvrede pojačavaju mržnju, a mržnja pojačava uvrede.“
Sveti Vasilije Veliki nudi praktičan savet za one koji su izloženi uvredama:
„Ako se razgneviš na onoga koji te uvredio, potvrdićeš njegove uvrede! Ali ako se ne razgneviš, posramićeš onoga koji te uvredio, pokazujući mudrost svojim delima.“
Njegove reči pozivaju na introspekciju:
„Ako naučiš da smatraš sebe poslednjim među ljudima, nikada se nećeš gneviti što si uvređen bez razloga. Kada te dete uvredi, ti se na to smeješ. Kada neko ko pati od mentalnog poremećaja izgovori ponižavajuće reči, smatraš ga dostojnim saosećanja, a ne mržnje. Dakle, ne izazivaju bol same reči, već naša oholost prema onome ko nas je uvredio i mišljenje koje imamo o sebi.“
Wikipedia
Ikona Svetog Vasilija Velikog
Poruka Svetog Vasilija Velikog je jasna – smirenje je ključ:
„Kada te neko uvredi, ti odgovori dobrim rečima! Kada te udari, podnesi! Kada te ismeva ili ponižava, seti se ko si – od zemlje si stvoren i u zemlju ćeš se vratiti. Onaj ko se ovako ponaša, svaki poraz čini manjim od stvarnosti.“
Sveti Jovan Lestvičnik daje primer monaha koji su različito reagovali na uvrede:
„Video sam trojicu monaha koji su istovremeno bili uvređeni. Prvi se uznemirio, ali je ćutao. Drugi se radovao što je uvređen, ali je tugovao za onoga koji je vređao. Treći je razmišljao o duhovnoj šteti uvredioca i sa suzama se molio za njega. U njima imaš pred sobom radnika straha, najamnika i radnika ljubavi.“
Sveti Maksim Ispovednik podseća:
„Kada osetiš bol zbog uvrede ili poniženja, znaj da si se mnogo okoristio, jer si zbog poniženja kojem si bio izložen odbacio sujetu.“
Sveti Maksim Ispovednik, takođe kaže:
„Kada te neko uvredi, pazi na misli koje dolaze od gneva, da te ne udalje od ljubavi i ne odvedu u zemlju mržnje.“
Printscreen
Ikona Svetog Maksima Ispovednika
Sveti Pajsije Svetogorac nudi praktične savete za svakodnevni život:
„Kada neko vređa ili psuje, najbolje je napraviti se da ne čuješ i moliti se. Ako uvrede dolaze od onih koji su svesni, ali iz navike greše, možeš im blago ukazati. A ako imaju egoizam, treba im govoriti što skromnije i sa saosećanjem.“
Starac Pajsije o teškim rečima kaže i sledeće:
„Uvrede i nepravde su najbolji noževi za one koji su sagrešili, jer njima čiste stare rane. Za one koji nisu sagrešili, one su kao noževi dželata, a mučenicima se smatraju oni koji ih trpe radosno zbog ljubavi prema Hristu.“
Sveti Simeon Novi Bogoslov upozorava:
„Ko oseti veliki bol u srcu zbog uvreda, neka zna da u sebi nosi staru zmiju. Ako podnese u tišini ili odgovori sa velikom smirenošću, oslabiće zmiju. Ako pak uzvrati oštrim rečima, daće joj snagu da ga truje.“
Učenja svetih otaca Pravoslavne crkve nas uče da uvrede ne shvatamo kao prepreku, već kao priliku za duhovno usavršavanje. Smirenje, strpljenje i ljubav postaju naš najjači štit protiv svake nepravde. Kada nas uvrede pogode, setimo se reči Svetog Pajsija:
„Molitva i smirenje su najjači odgovor.“
Samo kroz oproštaj i blagost možemo postati bolji i približiti se Hristovom savršenstvu.
Porodica je zajednica pred kojoj se u savremenom svetu nameću brojni izazovi sa ciljem da onesposobe njenu svrhu, a to je zajedništvo puno razumevanja i ljubavi.
Kada se susretnemo sa nekim zlodelom, u nama raste želja da reagujemo i zaštitimo se. Međutim, pravoslavna mudrost ovog sveca nas podseća da prava snaga leži u smirenju i praštanju. Saznajte kako praštanje i dobrota prema onima koji nas povrede ne samo da donose unutrašnji mir, već nas i približavaju spasenju.
Strasti koje dolaze kroz govor nanose veliku štetu duhovnom životu. Mudrost svetih otaca nudi pouke kako bismo izbegli ove opasnosti i sačuvali mir srca.
Recept sa puterom, jajima i citrusnom kremom bogat po ukusu, namenjen danima mrsne trpeze kada se kolači ne mere izgledom, već osećajem koji ostavljaju za stolom.
Iza kratkog čina koji se svake godine 3. februara obavlja u crkvama stoji priča o svetitelju, njegovom mučeništvu i čudu koje je obeležilo jedan od najneobičnijih običaja hrišćanske tradicije.
U besedi za utorak Sedmice bludnoga sina, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako kroz milosrđe, oproštaj i gradnju mira čovek dotiče božansku istinu i otkriva tajne Raja.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Veliki svetitelj iz 4. veka ostavio je pouku koja nam pokazuje zašto nas uvrede toliko bole i kako jednostavnim ćutanjem možemo sačuvati mir i duhovnu snagu.
Igumanija Manastira Temska delila je mudrosti o tome kako očuvati krotkost pred nepravdom i objašnjavala zašto oproštaj i tišina imaju moć da poraze uvrede. Pravednik uvek pronalazi put do pobede, ma koliko teška situacija izgledala.
U besedi za utorak Sedmice bludnoga sina, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako kroz milosrđe, oproštaj i gradnju mira čovek dotiče božansku istinu i otkriva tajne Raja.
Dok svet često nagrađuje nepravdu, podviznik iz Odese iz 20. veka pokazuje kako čuvanje savesti i hodanje “uskim putem” postaje jedini pravi odgovor na okrutnost života.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Dok svet često nagrađuje nepravdu, podviznik iz Odese iz 20. veka pokazuje kako čuvanje savesti i hodanje “uskim putem” postaje jedini pravi odgovor na okrutnost života.
Ne da se nije uplašio kada je ušao u "klinč" sa carem i patrijarhom, nego je istrajao do kraja u dokazivanju da su u Gospodu bile dve volje kao i dve prirode.
Nekadašnji basista benda Danzig Džoš Lejzi govori o ličnom slomu, godinama borbe sa zavisnošću i susretu s verom, koji ga je doveo do odluke da primi svetu tajnu krštenja u Pravoslavnoj crkvi.