Đavo kuša sve i svakome pristupa na drugačiji način.
U pravoslavlju, Satona (ili đavo) nije simbol ili apstraktna ideja, već stvarna duhovna sila koja deluje protiv čoveka i njegovog spasenja. Njegov cilj nije samo da čoveka navede na greh, već da ga polako, neprimetno, odvaja od Boga – od večnog života.
Đavo kuša sve – bez izuzetka. Na njegovoj meti su i vernici i nevernici, i monasi i svetovnjaci. Pristupa svakome drugačije: nekome kroz ponos, drugome kroz zavist, trećem kroz samozavaravanje – ono podmuklo uverenje da "nismo tako loši" i da "ima gorih od nas".
shutterstock.com
Satana deluje kao osećaj, misao...
Ipak, pravoslavna vera uči da đavo nema vlast nad čovekom osim ako mu sam čovek ne otvori vrata. Slobodna volja je dar Božiji koji niko ne može oduzeti. Bog ne prisiljava, ali ni đavo ne može silom – on mami, predlaže, navodi. Čovek je taj koji bira.
Zato sveti oci kažu da je duhovni život neprestana borba – ali borba u kojoj nismo sami. Bog ne ostavlja svoje. On daje snagu kroz molitvu, post, ispovest i Svetu liturgiju. Pomaže svakome ko se trudi, čak i kada pada – ako se samo ustaje.
U toj nevidljivoj borbi, najvažnije oružje je duhovna budnost. Apostol Petar upozorava: „Protivnik vaš đavo kao lav ričući hodi i traži koga da proždere.“ A najlakše padaju oni koji sebi kažu: "Počeću sutra.“
YouTube/Poklonik/Printscreen
Otac Aleksandar Nišević
O toj zamci govorio je i jednom prilikom otac Aleksandar Nišević, ističući koliko je opasno odlaganje i kako nas đavo najčešće obmanjuje:
- On kaže: "Pa da, kako da ne, pa Hristos postoji, pa i treba da čitaš Sveto pismo i da se moliš, ali sutra. Sutra, ne danas, danas imaš... Mlad si, nemoj sad, imaš vremena za to. Trošiš vreme, a ovo ti prolazi. Ne, sve u svoje vreme, nemoj da žuriš...Polako, čitaćes, ali sutra malo..." - objasnio je otac Aleksandar.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Sveti velikomučenik Dimitrije ostao je upamćen kao zaštitnik Soluna, ali i kao svetitelj kome se vernici obraćaju u trenucima straha, bolesti i životnih iskušenja.
Hrišćanin je pozvan da svoju savest oblikuje prema Jevanđelju, čak i onda kada ga to udaljava od stavova i načina života koji preovlađuju u njegovom okruženju.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Sveti velikomučenik Dimitrije ostao je upamćen kao zaštitnik Soluna, ali i kao svetitelj kome se vernici obraćaju u trenucima straha, bolesti i životnih iskušenja.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Među datumima koje pravoslavni vernici treba da zapamte nalaze se i neke od najpoznatijih srpskih slava, a kraj meseca donosi početak Božićnog posta, zbog čega će poslednja novembarska slavska trpeza biti posna.