Đavo kuša sve i svakome pristupa na drugačiji način.
U pravoslavlju, Satona (ili đavo) nije simbol ili apstraktna ideja, već stvarna duhovna sila koja deluje protiv čoveka i njegovog spasenja. Njegov cilj nije samo da čoveka navede na greh, već da ga polako, neprimetno, odvaja od Boga – od večnog života.
Đavo kuša sve – bez izuzetka. Na njegovoj meti su i vernici i nevernici, i monasi i svetovnjaci. Pristupa svakome drugačije: nekome kroz ponos, drugome kroz zavist, trećem kroz samozavaravanje – ono podmuklo uverenje da "nismo tako loši" i da "ima gorih od nas".
shutterstock.com
Satana deluje kao osećaj, misao...
Ipak, pravoslavna vera uči da đavo nema vlast nad čovekom osim ako mu sam čovek ne otvori vrata. Slobodna volja je dar Božiji koji niko ne može oduzeti. Bog ne prisiljava, ali ni đavo ne može silom – on mami, predlaže, navodi. Čovek je taj koji bira.
Zato sveti oci kažu da je duhovni život neprestana borba – ali borba u kojoj nismo sami. Bog ne ostavlja svoje. On daje snagu kroz molitvu, post, ispovest i Svetu liturgiju. Pomaže svakome ko se trudi, čak i kada pada – ako se samo ustaje.
U toj nevidljivoj borbi, najvažnije oružje je duhovna budnost. Apostol Petar upozorava: „Protivnik vaš đavo kao lav ričući hodi i traži koga da proždere.“ A najlakše padaju oni koji sebi kažu: "Počeću sutra.“
YouTube/Poklonik/Printscreen
Otac Aleksandar Nišević
O toj zamci govorio je i jednom prilikom otac Aleksandar Nišević, ističući koliko je opasno odlaganje i kako nas đavo najčešće obmanjuje:
- On kaže: "Pa da, kako da ne, pa Hristos postoji, pa i treba da čitaš Sveto pismo i da se moliš, ali sutra. Sutra, ne danas, danas imaš... Mlad si, nemoj sad, imaš vremena za to. Trošiš vreme, a ovo ti prolazi. Ne, sve u svoje vreme, nemoj da žuriš...Polako, čitaćes, ali sutra malo..." - objasnio je otac Aleksandar.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Nazivan špijunom i neprijateljem naroda, podgorički paroh stao je sam protiv sistema koji je ćutao dok je njegovo ime bilo gaženo. Presuda u njegovu korist sada otvara pitanje odgovornosti države i medija.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Nepomnjanik u hrišćansstvu predstavljaju zle sile koje, ako zaposednu čoveka, mogu drastično uticati na njegov život,ali i izazivati duhovno posrnuće, ali i mnoge fizičke i mentalne bolesti.
Duhovnici sa Svete gore i profesori teologije sve snažnije opominju: svet više nije isti, a ono što dolazi možda nas zatiče nespremne. Od zaborava svetoga do potpune digitalne kontrole, sedam zabrinjavajućih znakova svedoče da vreme milosti ubrzano ističe.
Današnji izgled datira iz 1926. godine. Za razliku od pravoslavnih crkava, ovde postoje klupe, ali svi vernici u nekom trenutku mise ustaju i mole se, ponavljajući važne reči, pod prelepim mozaikom Krista Kralja.
Današnji izgled datira iz 1926. godine. Za razliku od pravoslavnih crkava, ovde postoje klupe, ali svi vernici u nekom trenutku mise ustaju i mole se, ponavljajući važne reči, pod prelepim mozaikom Krista Kralja.
U manastiru gde post ima ukus mira, mati Atanasija otkriva kako i najskromniji sastojci, uz molitvu i blagoslov, postaju trpeza dostojna praznika — donosimo vam recept iz knjige Srpski posni kuvar koji se ne zaboravlja.