Ruska pravoslavna crkva tvrdi da satanisti dobijaju pristup školama i bolnicama, a u Americi je navodno već otvorena klinika za abortus posvećena satani. Novi zakon u Rusiji pokušava da tome stane na put — ali šta to znači za ostatak sveta?
Dok se savremeni svet suočava sa sve agresivnijim relativizovanjem moralnih vrednosti, iz Rusije stižu upozorenja da se duhovno opasne ideologije više ne kriju na marginama, već otvoreno prodiru u institucije — u bolnice, fakultete i škole.
Duhovno opasne ideologije više nisu na marginama
Satanizam, koji je nekada bio smatran krajnjom društvenom devijacijom, danas, prema mišljenju zvaničnika Ruske pravoslavne crkve, dobija institucionalnu formu i legitimitet. Na to upozorava i šef Komisije za porodicu, materinstvo i detinjstvo Patrijaršije Ruske pravoslavne crkve, Fjodor Lukjanov, ističući da satanisti aktivno prodiru u medicinu, zdravstvo i obrazovanje.
– U nekim zemljama satanisti su izlobirali da mogu da drže nastavu u školama i visokoškolskim ustanovama. Satanisti, preko pojedinih predstavnika medicinske zajednice, promovišu ubistvo dece u utrobi majke – izjavio je Lukjanov na okruglom stolu u Državnoj dumi Ruske Federacije, posvećenom borbi protiv širenja satanizma i destruktivnih kultova, prenosi Sputnjik.
Wikimedia/Unknown author
Šef Komisije za porodicu, materinstvo i detinjstvo Patrijaršije Ruske pravoslavne crkve, Fjodor Lukjanov
Klinika za abortus „u ime satane“ i širenje mreže po Evropi
Najšokantniji podatak koji je izneo jeste da je u Sjedinjenim Američkim Državama otvorena specijalizovana klinika za abortus „u ime satane“, kao i da se, prema njegovim rečima, planira širenje mreže sličnih ustanova širom Evrope.
Uz Crkvu, i ruski zakonodavci ovu pojavu doživljavaju krajnje ozbiljno. Poslanik Državne dume Nikolaj Burljajev najavio je predstavljanje predloga zakona o zabrani satanizma u Ruskoj Federaciji, kojim bi se ograničio uticaj satanističke ideologije i onemogućilo delovanje tzv. „satanističkih crkava“, pre svega iz SAD i Ukrajine, na teritoriji Rusije.
Crkva: Napad na ikonu života i božanski poredak
Iz pravoslavne perspektive, ovaj proces ne predstavlja samo kulturološko izazivanje tradicionalnih vrednosti, već i direktan napad na ikonu života — na božanski poredak u kome je čovek stvoren „po liku i podobiju Božijem“.
– U pitanju je borba za dušu čovečanstva. Ako škola i bolnica postanu mesta duhovne smrti, a ne života, onda se i društvo, kao celina, okreće od Boga – poručuju iz crkvenih krugova.
Crkva podseća da je čovekov život od začeća svetinja, i da nijedna ideologija, koliko god bila moderna, ne sme biti iznad zapovesti Božije. Služenje životu, a ne smrti, mora ostati temelj svake zdrave civilizacije.
Jer, kako nas uči pravoslavno predanje: „Gde nema Boga – tu se umnožava bezumlje.“
Napomena: Prenošenje teksta dozvoljeno je samo uz navođenje aktivnog linka ka izvoru članka.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Na praznik Vaskrsenja Hristovog 1993. godine, u tišini drevne Optinske pustinje, dogodio se svirepi zločin koji je ostavio neizbrisiv trag na savremenoj crkvenoj istoriji. Ubistvo trojice krotkih slugu Božijih otvorilo je pitanja o duhovnoj borbi, zlu koje vreba i svetosti koja ne umire — čak ni u smrti.
Reči svetitelja iz Grčke razotkrivaju najopasniju prevaru tame: đavo postaje moćan samo ako mu damo pravo i poverujemo u njegovu silu. Ali kada mu se suprotstavimo sa smirenjem i verom – on nestaje poput praha.
Svetogorski podvižnici i tokom najtoplijih dana biraju jednostavnu hranu iz prirode, a njihov vekovni način ishrane zasniva se na meri, postu i zahvalnosti za Božje darove.
Iako je bio iz porodice bliske Gospodu Isusu Hristu, nije isticao svoje poreklo, već je život posvetio propovedanju Jevanđelja i vernosti Hristu, zbog čega je postao jedan od Njegovih najpoštovanijih učenika.
Protojerej Dejan Krstić razgovarao je sa štićenicima i vaspitačima o Kosovskoj etici, savesti i pokajanju, podsećajući da čovek nije određen samo svojim padovima, već i odlukama koje donosi posle njih.
Veliki duhovnik sa Svete Gore podseća da slabost nije kraj borbe, već prilika za pokajanje i povratak Bogu, jer posle pada najopasnije je izgubiti nadu.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Upravo preko vračara i gatara, đavo pokušava da uđe u tuđe živote, da razori porodice, posvađa ljude, poseje sumnju i strah, i da čoveka odvoji od Hrista.
Svetogorski podvižnici i tokom najtoplijih dana biraju jednostavnu hranu iz prirode, a njihov vekovni način ishrane zasniva se na meri, postu i zahvalnosti za Božje darove.
Veliki duhovnik sa Svete Gore podseća da slabost nije kraj borbe, već prilika za pokajanje i povratak Bogu, jer posle pada najopasnije je izgubiti nadu.
Tumačeći reči iz Knjige Priča Solomonovih, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva da se darivanje bližnjemu računa kao dar Bogu, a vrednost bogatstva meri se spremnošću da se ono podeli.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Tumačeći reči iz Knjige Priča Solomonovih, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva da se darivanje bližnjemu računa kao dar Bogu, a vrednost bogatstva meri se spremnošću da se ono podeli.