KADA JE LAKŠE POSTITI - LETI ILI ZIMI: Odgovor sugrađana iznenadio - svi su se složili u jednoj stvari (VIDEO)
Budući da je Petrovski post uveliko počeo, pitali smo naše sugrađane - da li poste ovaj post i šta za njih znači post?
Jednom nedeljno na misu ide 11 odsto anketiranih, petina to čini samo kada su verski praznici, a isto toliko je i onih koji na misu ne idu nikada.
Više od 69 odsto stanovnika Hrvatske veruje u Boga, trećina misli da Crkva ima pozitivan uticaj, a svega 11 odsto ide jednom nedeljno na misu, rezultati su poslednjeg istraživanja agencije "Promocija plus" za hrvatsku RTL.
Anketa sprovedena u junu pokazala je da su Hrvati većinski religiozni, 69.3 posto pitanih tvrdi da veruje u Boga. Žene su češće religiozne, a vernika je više među starijima i u manjim mestima. Najmanje religioznih je među najobrazovanijima i stanovnicima Severnog Jadrana.
Da su čvrsto uvereni vernici kaže njih 14 posto. Ateista je nešto manje od 10 posto, dvostruko je manje agnostika, a ostali odgovori su - od ravnodušnosti prema religiji i duhovnosti do onih koji nisu sigurni da li veruju u nešto ili ne znaju odgovor.

Jednom nedeljno na misu ide 11 odsto anketiranih, petina to čini samo kada su verski praznici, a isto toliko je i onih koji na misu ne idu nikada.
Svaki dan to radi tek jedan posto ispitanika, što je procenat koji bio i u istraživanju sprovedenom pre tri godine. U odnosu na rezultate istraživanja iz 2022. više je onih koji misle da je uticaj crkve dobar, ali i dalje većina, dve trećine anketiranih, ne misli da Katolička crkva treba da ima uticaj na politička zbivanja.
Za više uticaja Crkve izjasnilo se njih oko 16 posto, preneo je hrvatski portal Index.
Istraživanje je pokazalo da većina ispitanih misli da bi žene trebalo da budu sveštenici, petina se sa tim ne slaže.
Istraživanje je sprovedeno od 5. do 21. juna na 1.075 ispitanika.
Budući da je Petrovski post uveliko počeo, pitali smo naše sugrađane - da li poste ovaj post i šta za njih znači post?
Jedan od ispitanika je poručio da nas Vidovdan poziva na sabranje, kao opomena da raskol ne vodi ka dobru.
U vremenima krize i straha reči svetih otaca bude nadu i hrabrost – otkrivamo šta su vekovima unapred govorili o ratu, gladi, obmanama i danima kada će vera biti jedino utočište.
Kako objašnjava srpski glumac, koji je stekao slavu i u Rusiji, jednom prilikom je odbio ulogu nakon što je pročitao scenario.
U besedi za utorak 16. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači početak Jevanđelja po Jovanu i govori o Sinu Božjem kroz koga je sve stvoreno i koji je radi spasenja došao među ljude.
Kratka, ali snažna pouka svetitelja govori o nečemu što je mnogo dublje od običnog spokojstva i otkriva zbog čega unutrašnja tišina ima posebno mesto u hrišćanskom životu.
Jedni na groblje odlaze baš tog dana i naručuju parastos, dok drugi smatraju da za tim nema potrebe. Sveštenik objašnjava šta je u ovakvoj situaciji najvažnije.
U svetosavskoj tradiciji i istoriji SPC, ekshumacija ima i poseban značaj kada je reč o obretenju moštiju svetitelja.
Nad njegovim svetih moštiju, prema predanju, dogodila su se mnoga iscelenja bolesnih.
Dobro delo gubi svoj pravi smisao kada čovek počne da ga čini zbog sebe.
Sveti oci su uvek naglašavali da, ma kakvo dete da je, ne treba ga posmatrati kao problem koji treba "slomiti“, već kao ličnost koju treba oblikovati.
Duša poseduje svojevrsni duhovni mehanizam upravljanja telom, a kao primer za to je fantomski bol, tvrdi otac Danil.
Pitanje koje na prvi pogled deluje jednostavno otvara jednu od najdubljih tajni vere i suočava čoveka sa granicama sopstvenog poimanja.
Tri jufke, sočan nadev od mlevenog mesa i luka i posebna završnica u kojoj se krajevi testa preklapaju preko nadeva daju mu izgled i ukus koji se pamte.
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.