fizkes/Shutterstock,Bibleboxone/Shutterstock, Brian A Jackson/Shutterstock
Mnogi vernici osećaju da im srce ostaje hladno uprkos želji da razgovaraju sa Bogom – otkrivamo šta sve dovodi do gubitka molitve i kako da povratimo blagodat koja greje duh.
Koliko puta ste osetili da želite da se molite, ali reči ne izlaze iz vaših usta, srce ostaje hladno, a duša nepokretna, kao da je izgubila sposobnost da diše? Ta tiha, neobjašnjiva nemoć da se čovek obrati Bogu pogađa mnoge. Sveti Makarije Veliki nam u svojim poukama otkriva – zašto dolazimo do tog stanja i kako da ga prevaziđemo.
Šta uzrokuje hladnoću u molitvi?
– Hladnoća u molitvi – govorio je Sveti Makarije – potiče ili od duševnog umora, ili od duhovne zasićenosti, ili od telesnih uživanja i ugađanja, ili od strasti koje ovladaju dušom, a naročito od gordosti.
Drugim rečima, kada nam misli zamaraju dušu, kada postanemo siti svega, pa i duhovnih dela, kada se prepustimo komforu tela i sitnim zadovoljstvima, ili kada nas obuzme strast – molitva u nama počinje da presušuje. Posebno je pogubna gordost, ta nevidljiva bolest duše zbog koje čovek poveruje da je sam sebi dovoljan i jak.
Foto: Freepik
Molitvenik, ilustracija
Zašto Bog dopušta da izgubimo blagodat?
Sveti Makarije nas podseća da sve to stoji nasuprot duhovnom životu, jer – molitva zauzima središnje mesto – u njemu. Kada u nama presuši molitva, to je znak da smo izgubili najvažniji izvor života.
Ali postoji još jedan razlog za ovu hladnoću. Nekada se, kaže Sveti Makarije, dešava udaljavanje blagodati Božje, po Njegovom promislitelju. Zašto? Jer kada naša duša gori od čežnje za Bogom i kada molitva teče iz srca usrdno i toplo, tada nam Gospod daruje blagodat Svoju. Međutim, ako takvo blaženo stanje potraje, lako poverujemo da smo – svojim trudom postigli nešto veliko – i tada nas savlada sujeta i pomisao da smo sami dostigli visine.
– Zato se, iz pedagoških razloga, blagodat povlači, a naša duša ostaje sama, ogoljena i nemoćna, hladna i bezvoljna za molitvu – poučava Sveti Makarije. Gospod, kao najbolji Učitelj, dopušta da osetimo koliko smo bez Njega nemoćni, da bi nas vratio u smirenje i iskreno sagledanje sebe.
Printscreen/Youtube/Телевизија Храм
Sveti Makarije
Kako da povratimo molitvenu toplinu?
Šta nam je, dakle, činiti kad nastupi takva hladnoća i kada nam se čini da molitva nije moguća?
Sveti Makarije savetuje da najpre uklonimo uzroke – da odbacimo gordost, smirimo telo, usmerimo dušu ka Bogu i prestanemo da tražimo utehu u stvarima koje nas udaljavaju od molitve. A zatim, uprkos hladnoći i bezvoljnosti, da istrajno i strpljivo nastavimo sa svakodnevnim molitvenim pravilom. Da sabiramo svoj um na reči molitve i budimo u srcu osećanja ljubavi prema Bogu, ma koliko nam bilo teško.
Na kraju, Sveti Makarije obećava nešto što daje utehu svakome ko prolazi kroz ovu tamu:
– S vremenom će Bog, videći naše smirenje i trpljenje, ponovo poslati blagodat Svoju, koja će oterati duh hladnoće, kao što vetar razgoni maglu. –
Ako osećaš da ne možeš da se moliš, ne očajavaj. Nastavi da prebivaš u molitvi tišinom, smirenjem i strpljenjem, i blagodat će se vratiti. Jer tamo gde nestane gordost i vraća se poniznost, dolazi i topla, živa molitva, koja iznova povezuje čoveka sa Bogom.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Postoji razlog zašto ova molitva odzvanja vekovima u srcima vernika i zašto je nazvana „molitvom nad molitvama" - otkrivamo njeno pravo značenje, skrivene dubine i zašto bez nje nijedan dan nije potpun.
Najstariji sin Mite Pantića iz serijala „Tesna koža“, glumac Gojko Baletić, svedočio je o svom duhovnom putovanju kroz Svetu goru i Svetu zemlju, gde je pronašao blagodet, snagu vere i novu perspektivu za život.
Ikonopisac Mijalko Đunisijević lik Svetog Vasilija prenеo je sa crkvenih fresaka na javni zid u Nikšiću, stvarajući prostor gde se vera i umetnost susreću i gde prolaznici svakodnevno pronalaze duhovnu inspiraciju.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
U ovoj jedinstvenoj molitvi starca Sofronija, duhovnog učitelja Svetog Siluana Atonskog, svaka reč odražava borbu sa slabostima, težnju za pokajanjem i duboku čežnju za Božjom milošću.
Pravoslavna crkva podseća da smisao ovog velikog praznika nije u spoljnim običajima, već u molitvi, unutrašnjem preobraženju i približavanju Hristu – pročitajte molitvu koju verni upućuju Gospodu na dan Preobraženja.
Najstariji sin Mite Pantića iz serijala „Tesna koža“, glumac Gojko Baletić, svedočio je o svom duhovnom putovanju kroz Svetu goru i Svetu zemlju, gde je pronašao blagodet, snagu vere i novu perspektivu za život.
Ikonopisac Mijalko Đunisijević lik Svetog Vasilija prenеo je sa crkvenih fresaka na javni zid u Nikšiću, stvarajući prostor gde se vera i umetnost susreću i gde prolaznici svakodnevno pronalaze duhovnu inspiraciju.
Sveštenik Goran Nuhanović otkrio je kako obična štićenica staračkog doma, pred odlazak s ovoga sveta, kroz ispovest i pričešće doživela viziju nebeske svetlosti i prizvala prisustvo svetitelja.
Centar je takođe saopštio da je u njegovim obrazovnim programima u istom periodu učestvovalo 1.300 studenata, što potvrđuje njegovu sve značajniju ulogu u kulturnom povezivanju i obrazovanju.
Sve više vernika svoju religioznost svodi na običaje i sujeverja, dok dogmati i učenje Crkve ostaju nepoznanica. Protojerej Slobodan Lukić u svom autorskom tekstu koji prenosimo u celosti ističe da bez istinskog razumevanja vere, duhovni život postaje prazan oblik.
U svojoj besedi za 12. ponedeljak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva kako proročke reči proroka Isaije o Emanuilu nose snagu spasenja za sve generacije.