fizkes/Shutterstock,Bibleboxone/Shutterstock, Brian A Jackson/Shutterstock
Mnogi vernici osećaju da im srce ostaje hladno uprkos želji da razgovaraju sa Bogom – otkrivamo šta sve dovodi do gubitka molitve i kako da povratimo blagodat koja greje duh.
Koliko puta ste osetili da želite da se molite, ali reči ne izlaze iz vaših usta, srce ostaje hladno, a duša nepokretna, kao da je izgubila sposobnost da diše? Ta tiha, neobjašnjiva nemoć da se čovek obrati Bogu pogađa mnoge. Sveti Makarije Veliki nam u svojim poukama otkriva – zašto dolazimo do tog stanja i kako da ga prevaziđemo.
Šta uzrokuje hladnoću u molitvi?
– Hladnoća u molitvi – govorio je Sveti Makarije – potiče ili od duševnog umora, ili od duhovne zasićenosti, ili od telesnih uživanja i ugađanja, ili od strasti koje ovladaju dušom, a naročito od gordosti.
Drugim rečima, kada nam misli zamaraju dušu, kada postanemo siti svega, pa i duhovnih dela, kada se prepustimo komforu tela i sitnim zadovoljstvima, ili kada nas obuzme strast – molitva u nama počinje da presušuje. Posebno je pogubna gordost, ta nevidljiva bolest duše zbog koje čovek poveruje da je sam sebi dovoljan i jak.
Foto: Freepik
Molitvenik, ilustracija
Zašto Bog dopušta da izgubimo blagodat?
Sveti Makarije nas podseća da sve to stoji nasuprot duhovnom životu, jer – molitva zauzima središnje mesto – u njemu. Kada u nama presuši molitva, to je znak da smo izgubili najvažniji izvor života.
Ali postoji još jedan razlog za ovu hladnoću. Nekada se, kaže Sveti Makarije, dešava udaljavanje blagodati Božje, po Njegovom promislitelju. Zašto? Jer kada naša duša gori od čežnje za Bogom i kada molitva teče iz srca usrdno i toplo, tada nam Gospod daruje blagodat Svoju. Međutim, ako takvo blaženo stanje potraje, lako poverujemo da smo – svojim trudom postigli nešto veliko – i tada nas savlada sujeta i pomisao da smo sami dostigli visine.
– Zato se, iz pedagoških razloga, blagodat povlači, a naša duša ostaje sama, ogoljena i nemoćna, hladna i bezvoljna za molitvu – poučava Sveti Makarije. Gospod, kao najbolji Učitelj, dopušta da osetimo koliko smo bez Njega nemoćni, da bi nas vratio u smirenje i iskreno sagledanje sebe.
Printscreen/Youtube/Телевизија Храм
Sveti Makarije
Kako da povratimo molitvenu toplinu?
Šta nam je, dakle, činiti kad nastupi takva hladnoća i kada nam se čini da molitva nije moguća?
Sveti Makarije savetuje da najpre uklonimo uzroke – da odbacimo gordost, smirimo telo, usmerimo dušu ka Bogu i prestanemo da tražimo utehu u stvarima koje nas udaljavaju od molitve. A zatim, uprkos hladnoći i bezvoljnosti, da istrajno i strpljivo nastavimo sa svakodnevnim molitvenim pravilom. Da sabiramo svoj um na reči molitve i budimo u srcu osećanja ljubavi prema Bogu, ma koliko nam bilo teško.
Na kraju, Sveti Makarije obećava nešto što daje utehu svakome ko prolazi kroz ovu tamu:
– S vremenom će Bog, videći naše smirenje i trpljenje, ponovo poslati blagodat Svoju, koja će oterati duh hladnoće, kao što vetar razgoni maglu. –
Ako osećaš da ne možeš da se moliš, ne očajavaj. Nastavi da prebivaš u molitvi tišinom, smirenjem i strpljenjem, i blagodat će se vratiti. Jer tamo gde nestane gordost i vraća se poniznost, dolazi i topla, živa molitva, koja iznova povezuje čoveka sa Bogom.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Postoji razlog zašto ova molitva odzvanja vekovima u srcima vernika i zašto je nazvana „molitvom nad molitvama" - otkrivamo njeno pravo značenje, skrivene dubine i zašto bez nje nijedan dan nije potpun.
Dete je dar Božiji. I ako Gospod ne daje decu, to znači da za to postoji njegov promisao koji treba prihvatiti, a ne padati u očaj ili misliti da se život završio, kaže otac Valerije.
U današnjoj besedi, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto je strah Božji jedini koji čoveka ne zarobljava, već ga spašava od gordosti i praznine, čineći ga smirenim, čistim i snažnim pred licem Onoga Koji ga je stvorio.
Mnogi vernici osećaju da im srce ostaje hladno uprkos želji da razgovaraju sa Bogom – otkrivamo šta sve dovodi do gubitka molitve i kako da povratimo blagodat koja greje duh.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Obraćanje Gospodu se praktikuje kroz četiri stepena, od telesne molitve do molitve bez reči, pri čemu svaki stepen zahteva dublje povezivanje uma i srca s Bogom.
Ova molitva iz Molitvenika Srpske pravoslavne crkve pomaže da pronađete unutrašnji mir i da se duhovno osnažite kada se suočite sa svakodnevnim iskušenjima.
Dete je dar Božiji. I ako Gospod ne daje decu, to znači da za to postoji njegov promisao koji treba prihvatiti, a ne padati u očaj ili misliti da se život završio, kaže otac Valerije.
U današnjoj besedi, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto je strah Božji jedini koji čoveka ne zarobljava, već ga spašava od gordosti i praznine, čineći ga smirenim, čistim i snažnim pred licem Onoga Koji ga je stvorio.
Dok plamen lila obasjava mrak uoči praznika, vekovni običaj iz paganskih vremena spaja se s hrišćanskom simbolikom, okupljajući mlade i stare oko vatre u molitvi za zaštitu i rodnu godinu.
Na petu godišnjicu pretvaranja velike pravoslavne svetinje u džamiju, turski predsednik izazvao ogorčenje sveta rečima da je oslobodio spomenik i vratio ga „molitvi Muhameda“.
Porodice koje su se posle rata vratile na svoja ognjišta ostale su bez domova i uspomena – monahinje i meštani rizikovali živote da spasu selo od potpunog uništenja.
Dok plamen lila obasjava mrak uoči praznika, vekovni običaj iz paganskih vremena spaja se s hrišćanskom simbolikom, okupljajući mlade i stare oko vatre u molitvi za zaštitu i rodnu godinu.
Dok plamen lila obasjava mrak uoči praznika, vekovni običaj iz paganskih vremena spaja se s hrišćanskom simbolikom, okupljajući mlade i stare oko vatre u molitvi za zaštitu i rodnu godinu.