fizkes/Shutterstock,Bibleboxone/Shutterstock, Brian A Jackson/Shutterstock
Mnogi vernici osećaju da im srce ostaje hladno uprkos želji da razgovaraju sa Bogom – otkrivamo šta sve dovodi do gubitka molitve i kako da povratimo blagodat koja greje duh.
Koliko puta ste osetili da želite da se molite, ali reči ne izlaze iz vaših usta, srce ostaje hladno, a duša nepokretna, kao da je izgubila sposobnost da diše? Ta tiha, neobjašnjiva nemoć da se čovek obrati Bogu pogađa mnoge. Sveti Makarije Veliki nam u svojim poukama otkriva – zašto dolazimo do tog stanja i kako da ga prevaziđemo.
Šta uzrokuje hladnoću u molitvi?
– Hladnoća u molitvi – govorio je Sveti Makarije – potiče ili od duševnog umora, ili od duhovne zasićenosti, ili od telesnih uživanja i ugađanja, ili od strasti koje ovladaju dušom, a naročito od gordosti.
Drugim rečima, kada nam misli zamaraju dušu, kada postanemo siti svega, pa i duhovnih dela, kada se prepustimo komforu tela i sitnim zadovoljstvima, ili kada nas obuzme strast – molitva u nama počinje da presušuje. Posebno je pogubna gordost, ta nevidljiva bolest duše zbog koje čovek poveruje da je sam sebi dovoljan i jak.
Foto: Freepik
Molitvenik, ilustracija
Zašto Bog dopušta da izgubimo blagodat?
Sveti Makarije nas podseća da sve to stoji nasuprot duhovnom životu, jer – molitva zauzima središnje mesto – u njemu. Kada u nama presuši molitva, to je znak da smo izgubili najvažniji izvor života.
Ali postoji još jedan razlog za ovu hladnoću. Nekada se, kaže Sveti Makarije, dešava udaljavanje blagodati Božje, po Njegovom promislitelju. Zašto? Jer kada naša duša gori od čežnje za Bogom i kada molitva teče iz srca usrdno i toplo, tada nam Gospod daruje blagodat Svoju. Međutim, ako takvo blaženo stanje potraje, lako poverujemo da smo – svojim trudom postigli nešto veliko – i tada nas savlada sujeta i pomisao da smo sami dostigli visine.
– Zato se, iz pedagoških razloga, blagodat povlači, a naša duša ostaje sama, ogoljena i nemoćna, hladna i bezvoljna za molitvu – poučava Sveti Makarije. Gospod, kao najbolji Učitelj, dopušta da osetimo koliko smo bez Njega nemoćni, da bi nas vratio u smirenje i iskreno sagledanje sebe.
Printscreen/Youtube/Телевизија Храм
Sveti Makarije
Kako da povratimo molitvenu toplinu?
Šta nam je, dakle, činiti kad nastupi takva hladnoća i kada nam se čini da molitva nije moguća?
Sveti Makarije savetuje da najpre uklonimo uzroke – da odbacimo gordost, smirimo telo, usmerimo dušu ka Bogu i prestanemo da tražimo utehu u stvarima koje nas udaljavaju od molitve. A zatim, uprkos hladnoći i bezvoljnosti, da istrajno i strpljivo nastavimo sa svakodnevnim molitvenim pravilom. Da sabiramo svoj um na reči molitve i budimo u srcu osećanja ljubavi prema Bogu, ma koliko nam bilo teško.
Na kraju, Sveti Makarije obećava nešto što daje utehu svakome ko prolazi kroz ovu tamu:
– S vremenom će Bog, videći naše smirenje i trpljenje, ponovo poslati blagodat Svoju, koja će oterati duh hladnoće, kao što vetar razgoni maglu. –
Ako osećaš da ne možeš da se moliš, ne očajavaj. Nastavi da prebivaš u molitvi tišinom, smirenjem i strpljenjem, i blagodat će se vratiti. Jer tamo gde nestane gordost i vraća se poniznost, dolazi i topla, živa molitva, koja iznova povezuje čoveka sa Bogom.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Postoji razlog zašto ova molitva odzvanja vekovima u srcima vernika i zašto je nazvana „molitvom nad molitvama" - otkrivamo njeno pravo značenje, skrivene dubine i zašto bez nje nijedan dan nije potpun.
Objava Sanije Ameti na Instagramu pokrenula je višegodišnji sudski postupak i duboku društvenu raspravu: švajcarsko pravosuđe ocenilo je da je povređena sloboda veroispovesti.
Na velikom međunarodnom forumu, đakon Vasilije Bursać predstavio višedecenijska iskustva agencije Dobročinstvo, istakavši značaj svetih putovanja, učenja i očuvanja tradicije u izazovima modernog društva.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Na praznik prvog srpskog arhiepiskopa, vernici imaju priliku da kroz molitvu koju je napisao vladika Nikolaj Velimirović pronađu unutrašnji mir, snagu, zajedništvo i dobiju blagoslov.
Dok Jovanjdan u mnoge domove dolazi i kao krsna slava, Crkva podseća na molitvu koja se ne čita iz navike, već kao iskrena potreba da se čovek vrati sebi, veri i pokajanju.
U trenucima prelaska iz starog u novo leto Gospodnje, s molitvenikom u rukama, veru, nadu i blagoslov, zakoračajte ka miru, ljubavi prema bližnjima i životu u skladu sa Božjom voljom.
Objava Sanije Ameti na Instagramu pokrenula je višegodišnji sudski postupak i duboku društvenu raspravu: švajcarsko pravosuđe ocenilo je da je povređena sloboda veroispovesti.
Tokom Svete tajne jeleosvećenja vernici su čuli snažne reči sveštenika Dragana Stanišića o zdravlju, o snazi koja se ne meri lekovima i o duši bez koje čovek ne može da opstane.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Otkrijte kako u manastirskoj kuhinji, kroz zajednički trud bratstva i hodočasnika, nastaje posno jelo koje se priprema unapred, bez žurbe, i čuva ukus Hilandara i smisao posta.
U besedi za petak sedmice mitara i fariseja, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako razlikovati površno znanje koje obmanjuje od istinske mudrosti koja osvetljava srce i oblikuje duh.
Pravoslavna tradicija uči da nema "malih" i "velikih" grehova , već da svaki greh koji opterećuje savest treba izneti, bez obzira na stid, strah ili bojazan od osude.