fizkes/Shutterstock,Bibleboxone/Shutterstock, Brian A Jackson/Shutterstock
Mnogi vernici osećaju da im srce ostaje hladno uprkos želji da razgovaraju sa Bogom – otkrivamo šta sve dovodi do gubitka molitve i kako da povratimo blagodat koja greje duh.
Koliko puta ste osetili da želite da se molite, ali reči ne izlaze iz vaših usta, srce ostaje hladno, a duša nepokretna, kao da je izgubila sposobnost da diše? Ta tiha, neobjašnjiva nemoć da se čovek obrati Bogu pogađa mnoge. Sveti Makarije Veliki nam u svojim poukama otkriva – zašto dolazimo do tog stanja i kako da ga prevaziđemo.
Šta uzrokuje hladnoću u molitvi?
– Hladnoća u molitvi – govorio je Sveti Makarije – potiče ili od duševnog umora, ili od duhovne zasićenosti, ili od telesnih uživanja i ugađanja, ili od strasti koje ovladaju dušom, a naročito od gordosti.
Drugim rečima, kada nam misli zamaraju dušu, kada postanemo siti svega, pa i duhovnih dela, kada se prepustimo komforu tela i sitnim zadovoljstvima, ili kada nas obuzme strast – molitva u nama počinje da presušuje. Posebno je pogubna gordost, ta nevidljiva bolest duše zbog koje čovek poveruje da je sam sebi dovoljan i jak.
Foto: Freepik
Molitvenik, ilustracija
Zašto Bog dopušta da izgubimo blagodat?
Sveti Makarije nas podseća da sve to stoji nasuprot duhovnom životu, jer – molitva zauzima središnje mesto – u njemu. Kada u nama presuši molitva, to je znak da smo izgubili najvažniji izvor života.
Ali postoji još jedan razlog za ovu hladnoću. Nekada se, kaže Sveti Makarije, dešava udaljavanje blagodati Božje, po Njegovom promislitelju. Zašto? Jer kada naša duša gori od čežnje za Bogom i kada molitva teče iz srca usrdno i toplo, tada nam Gospod daruje blagodat Svoju. Međutim, ako takvo blaženo stanje potraje, lako poverujemo da smo – svojim trudom postigli nešto veliko – i tada nas savlada sujeta i pomisao da smo sami dostigli visine.
– Zato se, iz pedagoških razloga, blagodat povlači, a naša duša ostaje sama, ogoljena i nemoćna, hladna i bezvoljna za molitvu – poučava Sveti Makarije. Gospod, kao najbolji Učitelj, dopušta da osetimo koliko smo bez Njega nemoćni, da bi nas vratio u smirenje i iskreno sagledanje sebe.
Printscreen/Youtube/Телевизија Храм
Sveti Makarije
Kako da povratimo molitvenu toplinu?
Šta nam je, dakle, činiti kad nastupi takva hladnoća i kada nam se čini da molitva nije moguća?
Sveti Makarije savetuje da najpre uklonimo uzroke – da odbacimo gordost, smirimo telo, usmerimo dušu ka Bogu i prestanemo da tražimo utehu u stvarima koje nas udaljavaju od molitve. A zatim, uprkos hladnoći i bezvoljnosti, da istrajno i strpljivo nastavimo sa svakodnevnim molitvenim pravilom. Da sabiramo svoj um na reči molitve i budimo u srcu osećanja ljubavi prema Bogu, ma koliko nam bilo teško.
Na kraju, Sveti Makarije obećava nešto što daje utehu svakome ko prolazi kroz ovu tamu:
– S vremenom će Bog, videći naše smirenje i trpljenje, ponovo poslati blagodat Svoju, koja će oterati duh hladnoće, kao što vetar razgoni maglu. –
Ako osećaš da ne možeš da se moliš, ne očajavaj. Nastavi da prebivaš u molitvi tišinom, smirenjem i strpljenjem, i blagodat će se vratiti. Jer tamo gde nestane gordost i vraća se poniznost, dolazi i topla, živa molitva, koja iznova povezuje čoveka sa Bogom.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Postoji razlog zašto ova molitva odzvanja vekovima u srcima vernika i zašto je nazvana „molitvom nad molitvama" - otkrivamo njeno pravo značenje, skrivene dubine i zašto bez nje nijedan dan nije potpun.
Pravoslavna tradicija ima svoj poredak, a posebno je važno šta se može učiniti odmah nakon upokojenja, gde se čitaju molitve i kada se po pravilu služi opelo.
Iako zvona najčešće povezujemo sa pozivom na bogosluženje, ona se oglašavaju i kada parohiju treba obavestiti o nečijem upokojenju, a način zvonjave tada nosi poruku koju su vernici nekada veoma dobro umeli da prepoznaju.
Savet ruskog svetitelja posebno dobija na težini onda kada molitve ne donose odgovor koji očekujemo, a pred čovekom ostane samo da sačuva poverenje u Boga i zahvalnost čak i usred iskušenja.
Proslava je počela večernjim bogosluženjem i promocijom spomen-knjige, nastavljena svečanom liturgijom i obraćanjima arhijereja, a završena koncertom ansambla Fenički biseri pred punom dvoranom Kulturnog centra u Baru.
Kao žena koju je Hristos izbavio od demonskih sila i prva vesnica Njegovog Vaskrsenja, Blaga Marija vekovima nadahnjuje vernike da se uz molitvu, pokajanje i pouzdanje u Boga suoče sa životnim izazovima.
Donosimo celu molitvu jednom od najvećih starozavetnih proroka, kome se pravoslavni vernici vekovima obraćaju tražeći pokajanje, duhovno ukrepljenje, očuvanje vere, ali i Božiju zaštitu od suše, oluja, bolesti i drugih nevolja.
Kroz molitvenu poruku prvoapostolima, koji su najznačajniji stubovi hrišćanstva, podsećamo se duhovne snage i blagodati koja dolazi kroz veru, udaljavajući se od iskušenja koja sujeverje donosi.
Pravoslavna tradicija ima svoj poredak, a posebno je važno šta se može učiniti odmah nakon upokojenja, gde se čitaju molitve i kada se po pravilu služi opelo.
Iako zvona najčešće povezujemo sa pozivom na bogosluženje, ona se oglašavaju i kada parohiju treba obavestiti o nečijem upokojenju, a način zvonjave tada nosi poruku koju su vernici nekada veoma dobro umeli da prepoznaju.
Savet ruskog svetitelja posebno dobija na težini onda kada molitve ne donose odgovor koji očekujemo, a pred čovekom ostane samo da sačuva poverenje u Boga i zahvalnost čak i usred iskušenja.
U besedi za ponedeljak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva se zašto je bilo dovoljno svedočanstvo Sina, ali i šta ono govori o njegovom jedinstvu sa Ocem.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
U besedi za ponedeljak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva se zašto je bilo dovoljno svedočanstvo Sina, ali i šta ono govori o njegovom jedinstvu sa Ocem.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog velikomučenika Nikitu po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Haritona Ispovednika. Katolička crkva obeležava Svetog Vjenceslava i Svetog Lovrenca Ruiza. Jevreji obeležavaju treći dan Sukota, a muslimani nemaju veći praznik.
Veliki svetitelj našeg vremena objašnjava zašto put ljubavi smatra kraćim i bezbednijim, čak i kada se čovek suočava sa sopstvenim slabostima i iskušenjima.