KO ĆE KOME I ZAŠTO SUDITI NA STRAŠNOM SUDU! Otac Evgenije o konačnom izlasku pred Gospoda i ključnoj stvari o kojoj se ne samo ne priča, nego malo i zna!
Sud ne dolazi kao iznenadna presuda s neba – on je zapravo potvrda životnog puta koji je svako sam izabrao.
U hrišćanskoj tradiciji, Strašni sud označava konačni trenutak kada će svako ljudsko biće stati pred Boga i primiti večnu nagradu ili kaznu.
Iako ga vekovima prate slike apokaliptičnih scena, vatre i gneva, suština tog događaja, kako piše sveštenik Evgenije Murzin, ne leži u spoljašnjoj osudi, već u unutrašnjem stanju čoveka.
Sud ne dolazi kao iznenadna presuda s neba – on je zapravo potvrda životnog puta koji je svako sam izabrao.
Shutterstock
Sudnji dan, Ilustracija
- Ispostavlja se da će čovek sam sebi odrediti svoje mesto u večnosti, povezujući svoj zemaljski život i duhovno stanje sa Bogom - piše Murzin. - Ako je čovek celog života išao ka Bogu, čak i ako je posrnuo i pao, onda će biti srećan da nađe onog Koga je tražio. Ali, ako nije voleo ni Boga ni bližnje, ako je još na zemlji stvorio svoj lični pakao, onda će i blizina đavolu u večnosti postati prirodni nastavak njegovog postojanja.
U paraboli o Strašnom sudu, Gospod jasno pokazuje da je ljubav prema bližnjem glavni kriterijum. Ta ljubav se, prema Jevanđelju, ne ogleda u osećanjima, već u delima:
- Što učiniste ljudima, učiniste neni.
Hrišćanski pogled na poslednji sud, ističe otac Evgenije, ne zasniva se na strahu, već na izboru – i odgovornosti za taj izbor.
Printscreen churchofjesuschrist.org
Otac Evgenije kaže da se Sudnji dan nigde ne opisuje kao "strašan"
- U Jevanđelju se Božiji sud, na kome će se odrediti sudbina svih ljudi u večnosti, nigde ne naziva "strašnim“ - objašnjava Murzin. - Hristos jednostavno opisuje okolnosti suđenja i ne daje mu nikakvu definiciju. Apostol Pavle koristi izraz "strašno“ samo kada govori o onima koji svesno greše i odbacuju Hrista, dok starozavetni proroci Sud Gospodnji nazivaju i "velikim i strašnim“ i "velikim i slavnim“.
Za prve hrišćane, dolazak Hristov i kraj sveta nisu bili povod za strah, već za radosno iščekivanje.
Otac Egenije kaže:
- "Gospod je blizu“, pisao je apostol Pavle, dok apostol Jovan u Otkrivenju zapisuje: "Da, dođi, Gospode Isuse.“ To je bio izraz nade, a ne zebnje.
Isto osećanje, podseća Murzin, Crkva je sačuvala kroz vekove – kao stalni podsetnik na duhovnu budnost.
Upravo zato, sud nije nešto što se dešava jednom, na kraju vremena. On počinje ovde i sada, u svakodnevnim izborima.
Берлинско-Германская епархия/rokmp.de,
Otac Evgenije
- Ažurira se svaki put kada se čovek nađe pred izborom: da li da nahrani gladnog, da napoji žednog, poseti bolesnog ili zatvorenika ili pomogne nekome u nevolji - piše Murzin. - Ako pokušamo u bilo kojoj situaciji da napravimo izbor u korist dobra, onda svojim dobrim delima svedočimo veru u Boga i ljubav prema njemu, koja se izražava u ljubavi prema bližnjem.
Strašni sud, dakle, nije trenutak kada Bog odlučuje o čovekovoj sudbini – to je trenutak kada se ogoljava istina. Kako ističe Murzin, Strašni sud za svakog čoveka neće biti toliko spoljašnja pojava, koliko događaj njegovog unutrašnjeg sveta i on će se odigrati pre svega u njegovoj savesti.
Bog, dodaje on, ostaje nepromenjen – ljubav apsolutna i večna. Samo za one koji su celog života išli ka njemu, ta ljubav je sreća. Za one koji su je odbacivali, ona postaje muka.
- Sa Bogom, koji po reči Spasiteljevoj nije došao na svet da sudi svetu, nego da se svet kroz Njega spase, čovek bira svetlost ili tamu - zaključuje Murzin i dodaje da sud samo potvrđuje ono što je u njegovom srcu već odlučeno.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U nezaboravnoj duhovnoj tribini u Hramu Svetog Save, pod nazivom „Jeste i biće“, iguman manastira Podmaine govorio je o najvećem susretu koji nas čeka — susretu sa Hristom.
Već četrnaesti dan od dolaska Časnog pojasa u Hram Svetog Save, vernici iz različitih krajeva sveta i Srbije svedoče o iskustvu koje, kako kažu, prevazilazi samo čekanje i postaje lični čin vere i odricanja.
Trakice blagoslovene nad Pojasom Presvete Bogorodice uručene su pacijentima, lekarima i medicinskom osoblju Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije, donoseći im poruku vere, nade i duhovne podrške.
Grčki portali ističu da je Hram Svetog Save na Vračaru postao mesto "neprekidnog hodočašća", u kojem se danima smenjuju kolone vernika iz Srbije, regiona i dijaspore.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Već četrnaesti dan od dolaska Časnog pojasa u Hram Svetog Save, vernici iz različitih krajeva sveta i Srbije svedoče o iskustvu koje, kako kažu, prevazilazi samo čekanje i postaje lični čin vere i odricanja.
Grčki portali ističu da je Hram Svetog Save na Vračaru postao mesto "neprekidnog hodočašća", u kojem se danima smenjuju kolone vernika iz Srbije, regiona i dijaspore.
Ako je Bog postao čovek i ako je materija u Hristu postala sredstvo spasenja, onda poštovanje sveštenih predmeta nije povratak paganskoj magiji, već svedočanstvo vere u osvećenje tvari, kaže otac Aleksandar.
Već četrnaesti dan od dolaska Časnog pojasa u Hram Svetog Save, vernici iz različitih krajeva sveta i Srbije svedoče o iskustvu koje, kako kažu, prevazilazi samo čekanje i postaje lični čin vere i odricanja.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
Otvarajući predavanje igumana Jefrema, patrijarh srpski saopštio blagu vest da se boravak Časnog pojasa produžava zbog velikog broja vernika koji danima pristižu iz cele Srbije i regiona.
Obilazeći kolonu vernog naroda, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je da molitva Bogomajci treba da bude na usnama i u srcima vernih ne samo u nevolji, već i u danima radosti.
U besedi o deci Božjoj Sveti Nikolaj Ohridski i Žički ukazuje na unutrašnje svedočanstvo koje, po hrišćanskom učenju, dolazi od Duha Svetoga i otkriva čoveku njegov identitet i pripadnost.